Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
23. siječnja 2020.
Sastanak

Flego sa Slovenkom Bulc pričao o riječkoj luci

Flego i Bulc
Flego i Bulc
Autor:
Objavljeno: 25. srpanj 2019. u 14:20 2019-07-25T14:20:02+02:00

Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu te član Odbora za transport i turizam (TRAN) Valter Flego susreo se danas u Bruxellesu s povjerenicom EU-a za mobilnost i promet Violetom Bulc, gdje su razgovarali o Luci Rijeka, realiziranim prometnim i infrastrukturnim projektima u prethodnom programskom razdoblju te planovima Komisije za narednih pet godina.

- Priključenje Luke Rijeka na koridor Baltik – Jadran od strateške je važnosti za Hrvatsku, stoga ću iskoristiti svoju poziciju u Odboru EP-a za transport i promet kako bismo ispravili nepravdu i napravili sve da se riječkoj luci osigura jednak status kao ostalim sjevernojadranskim lukama. Vrijeme je da jasno definiramo strateške pravce od nacionalnog, ali i šireg europskog interesa i to jasno iskomuniciramo te otvorimo put za stvaranje savezništava sa zemljama članicama, istaknuo je Flego.

- Parlament je još 2016. istaknuo važnost Luke Rijeka u europskim prometnim tokovima te pozvao Komisiju da osigura priključenje riječke luke na koridor Baltik – Jadran, zato daljnje odugovlačenje nije prihvatljiva opcija. To će značajno poboljšati konkurentnost Luke Rijeka te osigurati bolje korištenje željezničkog potencijala Rijeka - Šapjane – Pivka.

- Svih ovih godina nisam vidio jasno definiranje prioriteta u izgradnji prometne infrastrukture. Očekujem da prestanemo lutati i da uključenje Luke Rijeka postane naš strateški cilj. Luka Rijeka ima potencijal postati Kopar ili Venecija. Ne smijemo propustiti ovu priliku, s obzirom da je povjerenica potvrdila da je izgradnja tzv. „Drugog tira“ sufinancirana europskim sredstvima u punoj pripremi. Hrvatska se mora pozicionirati jer će u protivnom ostati „slijepo crijevo“ na europskoj prometnoj karti“, naglasio je Flego.

Povjerenica EU-a za mobilnost i promet Violeta Bulc složila se s Flegom te naglasila važnost prometnog povezivanja i modernizacije luke.

- Luka Rijeka ima velik potencijal, posebno zbog svog položaja i mogućnosti pristupa velikih brodova, što je čini konkurentnijom u odnosu na neke druge luke, kazala je Bulc.

Flego je dodao da od devet koridora osnovne prometne mreže EU, sjevernojadranske su luke Trst, Koper, Ravenna i Venecija priključene na dva europska prometna koridora - Mediteranski i Baltik – Jadran, dok je Luka Rijeka priključena samo na Mediteranski koridor, čime se nalazi u znatno slabijem položaju u odnosu na ostale.

- Koridor Baltik-Jadran povezuje sjeverni Jadran s lukama na Baltiku, a prolazi važnim europskim tržištima Austrije, Slovačke, Češke i Poljske. S druge strane, važnost Luke Rijeka za grad Rijeku, cijelu Primorsko-goransku županiju, ali i cjelokupno hrvatsko gospodarstvo apsolutno je neupitna, naglasio je Flego dodavši da je potreban angažman nekoliko strana – TRAN odbora, Komisije, ali i Ministarstva prometa RH.

- Vrlo je važna i koordinirana suradnja Uprave Luke Rijeka, grada Rijeke i Primorsko goranske županije s europskim institucijama. Jedino punim angažmanom na reviziji TEN-T mreže, možemo Hrvatsku uključiti na prometnu kartu EU-a, naglasio je Flego.

Flego je istaknuo i da riječka luka upravo zbog lošije pozicioniranosti na europskim koridorima u odnosu na Sloveniju i Italiju bilježi znatno manji promet, dok je prije svega 30ak godina bila itekako jača od koparske luke. Osim toga, istaknuo je da će svoj rad usmjeriti na unaprjeđenje moderne prometne infrastrukture, dekarbonizaciju i smanjenje CO2 emisija u prometu jer „zelene su politike apsolutni preduvjet svakog našeg budućeg djelovanja“.

S europskom povjerenicom za mobilnost i promet Violetom Bulc, Flego je razgovarao i o problemu zastarjele željezničke infrastrukture u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi te ugrozi sigurnosti koja dolazi s tim, niskom konkurentnošću, niskom kvalitetom usluga i općom sklonošću cestovnom prometu, a to je opet popraćeno većim troškovima i negativnim utjecajima na okoliš.

- Željeznička infrastruktura u Hrvatskoj u velikoj mjeri zaostaje za prosjekom EU-a. Izgradnja osnovne TEN-T mreže u Hrvatskoj je na 5-6%, u odnosu na prosjek EU koji iznosi 60%. Udio biogoriva u prometu, kao i broj električnih punionica je među najnižima u EU. Zbog veće orijentiranosti cestovnom prometu, zemlje Jugoistočne Europe bilježe i najveći broj smrtnih žrtava u prometu, pojasnio je Flego dodavši da promjeni takve situacije mogu znatno pridonijeti kohezijski fondovi.

- Sredstva iz kohezijskih fondova čine znatan udio u Instrumentu za povezivanje Europe (CEF), koji je ujedno i glavni mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata, stoga se svim srcem nadam da se najave Komisije o rezanju sredstava kohezijskih fondova neće realizirati.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.