BiH politika

Dragan Čović: Uoči Junckerova dolaska u BiH znat će se ima li dogovora o Izbornom zakonu

Hina

foto: Reuters

foto: Reuters

Izbori se u Bosni i Hercegovini moraju raspisati najmanje 150 dana prije održavanja, a do toga roka se moraju izmijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi stupile na snagu. S obzirom da se opći izbori u BiH održavaju svakih četiri godine prve nedjelje u listopadu, rok za to istječe početkom svibnja.



MOSTAR – Uoči posjeta predsjednika Europske komisije Jean Claude Junckera krajem veljače trebalo bi biti poznato hoće li biti napravljen pomak s izmjenama Izbornog zakona kako bi se nesmetano održali izbori predviđeni za jesen, rekao je u petak hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović.


“Gospodin Juncker dolazi u BiH 28. veljače. Tada bi mu predali upitnik, ali bi se do tada trebalo znati dokle smo došli s pripremama zajedničkog stajališta koje može dobiti parlamentarnu većinu o izmjeni Izbornog zakona”, rekao je Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice HNS-a BiH.


Čović je kazao kako hrvatska strana u BiH inzistira na rješenjima koja će Hrvatima osigurati da im brojniji Bošnjaci ne biraju predstavnike u Predsjedništvo i Dom naroda Federacije BiH.




“Minimum na kojemu inzistiraju predstavnici Hrvatskog narodnog sabora oko Izbornog zakona ili njegovih izmjena i dopuna je osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativnim razinama vlasti, sukladno odlukama Ustavnog suda BiH. To znači osigurati legitimnost izbora članova BiH Predsjedništva, klubova Domova i naroda i grada Mostara”, dodao je Čović.


Po njegovim riječima, predstavnici međunarodne zajednice održavaju bilateralne razgovore s predstavnicima političkih stranaka u BiH kako bi pokušali utvrditi zajednička stajališta o izmjenama Izbornog zakona po presudi koju je Ustavni sud BiH donio u predmetu Bože Ljubića.


Izbori se u Bosni i Hercegovini moraju raspisati najmanje 150 dana prije održavanja, a do toga roka se moraju izmijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi stupile na snagu. S obzirom da se opći izbori u BiH održavaju svakih četiri godine prve nedjelje u listopadu, rok za to istječe početkom svibnja.


“Do tada ćemo snažno raditi na tome da se to dogodi. Pomaže nam i Europska pučka stranka, o čemu smo razgovarali i u Bruxellesu. Zbog toga je jako puno nervoze, zbog toga je ovako snažno kontaminirano ozračje upravo zbog nervoze kako taj proces završiti, jer neki žele zadržati status quo, nasuprot predstavnicima HNS-a BiH koji žele ovo pitanje riješiti kako bi organizirali i proveli izbore”, dodao je Čović.


Ustavni sud BiH izbrisao je sredinom prošle godine odredbe Izbornog zakona BiH koji se tiču popune gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH. Ustavni sud je utvrdio kako je utmeljen prigovor nekadašnjeg predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Bože Ljubića, koji je aktualni saborski zastupnik, da je narušeno načelo proporcionalnosti pri izboru izaslanika iz pojedinih županija.


Prijašnjim odredbama Izbornog zakona bilo je moguće izabrati jednoga hrvatskog izaslanika iz Bosansko-podrinjske županije iako tamo žive tek 24 Hrvata, jednako kao i jednoga izaslanika iz Posavske županije, gdje ih živi 36.000, što predstavlja razliku u vrijednosti glasa 1400 puta.


Hrvatske stranke traže i izmjene Izbornog zakona o načinu biranja članova Predsjedništva BiH, jer su u dva navrata Bošnjaci preglasali malobrojnije Hrvate te im za člana kolektivnog šefa države izabrali kandidata SDP-a Željka Komšića.