RIJEKA Nakon višednevnog oklijevanja i Slovenija je u četvrtak priznala opozicijskog vođu i predsjednika parlamenta Juana Guaidoa za privremenog predsjednika Venezuele, ali uz napomenu da Guaido treba što prije provesti demokratske predsjedničke izbore.

Odluku o priznanju vlada u Ljubljani donijela je na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, o čemu je obavijestila parlament, prihvativši tako prijedlog bivšeg premijera i aktualnog šefa diplomacije Mire Cerara, najvećeg zagovornika priznanja Guaidoa. 

Cerar je izvijestio kako je Slovenija »prepoznala« vođu opozicije i predsjednika parlamenta Guaidoa za privremenog predsjednika Venezuele, čime se Ljubljana pridružila većini od 23 članice EU koje su to već napravile. 

Cerar je više puta javno pozivao premijera Marjana Šarca da prihvat njegov prijedlog da i Slovenija prizna Guaidoa za privremenog predsjednika, odričući legitimitet i legalitet aktualnom predsjedniku Nicolasu Maduru. Cerar prilike u Venezueli opisuje kao vrlo dramatične, podsjećajući kako tu južnoameričku zemlju potresa gospodarska, socijalna i humanitarna kriza, dok vladajući režim provodi represiju i krši ljudska prava.

Međutim, to je pitanje oštro podijelilo vladajuću koaliciju i manjinsku Šarčevu vladu, koja je zbog toga na svojoj prošlotjednoj sjednici odgodila odluku o Venezueli, opravdavajući se činjenicom da žele čuti usmeno Cerarovo obrazloženje takve odluke, a Cerar u tom trenutku nije bio u Ljubljani. Naime, Cerar je prošlog tjedna, i to po drugi put u samo dva mjeseca, boravio u Washingtonu, ovaj put na sastanku ministara vanjskih poslova međunarodne koalicije protiv Islamske države.

Cerar time pokušava obnoviti narušene odnose Slovenije sa Sjedinjenim Američkim Državama, a kako je Guaido ponajprije projekt Washingtona, jasno je zašto je Cerar upravo na tom pitanju želio pokazati kooperativnost, koju mnogi u Sloveniji smatraju servilnošću.

Cerar stoga nije skrivao razočaranje odgađanjem odluke o priznanju samoproglašenog Guaidoa za predsjednika Venezuele, žaleći što je, kako je kazao, kriza u Venezueli postala predmetom unutarnjopolitičkih razračunavanja. Slovenski ministar vanjskih poslova time je aludirao na činjenicu da vladajuća koalicija uopće nije jedinstvena oko pitanja treba li Slovenija priznati Guaidoa za privremenog predsjednika Venezuele, pa čak ni oko toga je li vlada uopće ovlaštena donijeti takvu odluku, jer neki smatraju da vlada tu odluku treba prepustiti parlamentu.

Socijaldemokrati, jedna od pet stranaka slovenske vladajuće koalicije, i dalje se protive načinu na koji je odluka o priznanju donesena, smatrajući da je o njoj trebao raspravljati parlamentarni odbor za vanjsku politiku. Zbog toga su se socijaldemokrati protivili odluci o priznanju, za razliku od Cerarove stranke, u kojoj su inzistirajući na odluci o priznanju, mašući pritom pismom društva Slovenaca koji žive u Venezueli, koje poziva slovensku vladu da odmah prizna Guaidoa za privremenog predsjednika, ali i da se jasno odredi protiv kršenja ljudskih prava u Venezueli i podrži raspisivanje slobodnih i demokratskih izbora.

Problem za premijera predstavlja i činjenica da je Ljevica, stranka koja je iz opozicije osigurala većinu vladajućoj koaliciji, snažno protiv priznanja Guaidoa, uvjerena kako je riječ o izravnom miješanju u unutarnje stvari suverene države, i to po scenariju osmišljenom u Washingtonu, što može dovesti do rata. Za Ljevicu je odluka vlade neprihvatljiva, zbog čega će zatražiti izvanrednu sjednicu vanjskopolitičkog odbora parlamenta, na kojoj će zatražiti opoziv odluke o priznanju.

Ključan korak prema priznanju Guaidoa stigao je od premijera Šarca. Iako se u početku nije izjašnjavao o ovom pitanju, Šarec je naposljetku u intervjuu mariborskoj Večeri najavio odluku o priznanju Guaidoa. Opravdavajući takvu odluku, Šarec napominje kako je situacija u Venezueli loša i kako su izbori prijeko potrebni, prepoznajući u Guaidou nekoga tko ih je u stanju provesti.

»Pošteni izbori rasteretit će situaciju u Venezueli«, uvjeren je Šarec, koji je tako prihvatio Cerarov prijedlog, odbacujući, međutim, tvrdnje prema kojima je riječ o slovenskom prihvaćanju američkog diktata i približavanju slovenske politike američkim interesima.