Zlatno doba

Biznis koji cvate pod Trumpom: U SAD-u nikad nije bilo bolje vlasnicima – privatnih zatvora

Tihomir Ponoš

U Sjedinjenim Državama golem je broj ljudi u zatvorima / Foto REUTERS

U Sjedinjenim Državama golem je broj ljudi u zatvorima / Foto REUTERS

Promjena Obamine politike znači dodatnih 12.000 kreveta u 2018. godini u zatvorima, a korist od tog povećanja imat će upravo privatne kompanije poput Corecivica i GEO Group koji mogu očekivati veći prinos po dionici



Donald Trump u prošlogodišnjoj je izbornoj kampanji prikazivan i doživljavan, uz ostalo, i kao izraziti probiznis kandidat. Očekivalo se da će, ako Trump pobijedi, velikim kompanijama procvasti tisuću cvjetova, a niti osam mjeseci otkako je položio predsjedničku prisegu ta se prognoza ostvaruje. Burzovni indeks Dow Jones u kolovozu je dosegao 22.000 poena, a da je Trumpovo predsjednikovanje pogodno vrijeme za investicije u specifične uslužne djelatnosti još je u veljači nagovijestila Deutsche Bank kroz svog analitičara Kevina McVeigha.


Početkom rujna jasno je (barem prema sadašnjem kretanju cijena dionica na njujorškoj burzi) da je McVeigh svojom preporukom »kupujte« izrečenoj investitorima bio u pravu. Dapače, prema naznakama koje u svijet američkog biznisa pristižu iz svijeta američke politike čini se da je pred tom uslužnom djelatnosti zlatno doba.


Riječ je o specifičnoj uslužnoj djelatnosti – privatnim zatvorima i investijama u kompanije koje upravljaju privatnim zatvorima u koje američki pravosudni sustav »prebacuje« višak zatvorenika zbog nedostatnih kapaciteta u svim razinama (lokalni, državni, federalni) državnih zatvora. Ono što je McVeigh u veljači nagovijestio do rujna se itekako lijepo razvilo. Analitičar Deutsche Bank preporučio je investiranje u dionice dvije kompanije – Corecivic i GEO Group – a te dvije kompanije specijalizirale su se za upravljanje privatnim zatvorima. U osnovi, u svijetu u kojem se smatra da i zatvori mogu biti privatni, to je jednostavan posao. Kompanija izgradi svoj zatvor, odredi mu namjenu (je li riječ o zatvoru za opću populaciju ili o centru za imigrante), odredi mu sigurnosnu razinu i na natječajima dobije posao od države i s njome sklopi ugovor.




Na temelju ugovora tvrtke zbrinjavaju »klijente«, dužne su poslovati po određenim standardima, država im isplaćuje ugovorene svote, a oni nastoje ostvariti profit. Posljedica je to ne samo američkog pogleda na poslovanje i tržište nego i činjenice da je prema podatcima američkog ministarstva pravosuđa s kraja 2014. godine (dakle, iz vremena kada je predsjednik još bio Barack Obama), popunjenost zatvora bila 103,9 posto. U međuvremenu se novi stanar uselio u Bijelu kuću, a na temelju njegovih nagovještaja iz kampanje i politike već iz prvih tjedana mandata, Kevin McVeigh je napravio procjenu i savjetovao »kupujte«.


Obama bio protiv


Ta procjena temelji se na odustajanju od Obamine politike. koji je nakon inspekcije privatnih zatvora odlučio smanjiti njihovu ulogu u američkom penalnom sustavu. Inspekcija ministarstva pravosuđa zaključila je da je nasilje u privatnim zatvorima osjetno veće i češće nego li u državnim te da je broj smrtnih slučajeva među zatvorenicima također veći nego li u državnim zatvorima. U zatvoru Eloy, kojim upravlja Corecivic, od 2003. do 2015. smrtno je stradalo 15 zatvorenika, njih petorica su se ubila. Obamina administracija odlučila je da će postojeće ugovore s privatnim pružateljima zatvorskih usluga poštovati do kraja, ali ih više neće produživati.



Razlog za povećanje broja zatvorenika analitičar Deutsche Bank vidi prije svega u strožoj imigrantskoj politici koja će posljedično povećani broj ljudi za koje država zaključi da su ilegalni imigranti ili da se ilegalno pokušavaju useliti u Sjedinjene Države voditi u zatvore. Upravo je zbog te Trumpovu oštre politike (ne samo prema imigrantima) McVeigh zaključio da »osnažuje naš optimizam« misleći pri tome na investicijski optimizam i klimu baš kao da je riječ o bilo kojem proizvodu ili usluzi, a ne o ljudima koji su zakonito lišeni slobode.



Za provedbu te politike bila je zadužena tadašnja zamjenica ministra pravosuđa Sally Yates i u kolovozu prošle godina pisala je da fokus treba biti na smanjenju recidiva i poboljšanju javne sigurnosti. No, sadašnji ministar Jeff Sessions je tu politiku promijenio i zatražio od federalnih tužitelja da za optuženika traže najstrože kazne, a upravo je te kazne, posebno u kaznenim djelima povezanima s drogom (ali u kojima nije bilo nasilja) Obama htio eliminirati. Savezna uprava zatvora i Služba za imigraciju i carinu procijenile su, neovisno jedna o drugoj, da promjena politike znači dodatnih 12.000 kreveta u 2018. godini u zatvorima, a korist od tog povećanja imat će upravo privatne kompanije poput Corecivica i GEO Group.


U Sjedinjenim Državama golem je broj ljudi u zatvorima. Statistički ured ministarstva pravosuđa navodi da je posljednjeg dana 2015. godine u zatvorima bilo 2.146.100 ljudi, računajući i one koji čekaju pravomoćnu presudu. To znači da je zatvoreno 0,66 posto ukupnog stanovništva Sjedinjenih Država. Odbiju li se nepravomoćno osuđeni od te brojke, na izdržavanju kazne u Sjedinjenim Država je oko 1,7 milijuna ljudi, od te brojke njih 10 posto kaznu služi u privatnim zatvorima. Corecivic u svojim zatvorima brine o oko 70.000 ljudi, a GEO Group o 73.000. Interesantna je struktura zatvorske populacije. Žene tvore 9,7 posto te populacije, a tvrdnju da je penalna politika uvelike rasistička potkrjepljuje se podatkom da su 56 posto zatvorenika crnci i latinoamerikanci.


Atraktivne dionice


Nije samo Deutsche Bank zaključila da je pred privatnim pružateljima zatvorskih usluga zlatno doba. U srpnju je poznata i golema banka JPMorgan Chase objavila da je GEO Group »dobro pozicioniran za nove ugovore, posebno s američkim saveznim agencijama«. Dionice te kompanije ocijenjene su kao »atraktivne« i to zato što će Trumpova politika »vjerojatno dovesti do povećanja populacije u saveznim zatvorima i imigracijskim centrima za zadržavanje. Ti imigracijski centri u saveznim državama uzduž granice s Meksikom mogli bi postati okosnica zlatnog doba. Kako je poslovno-hladno zaključio McVeigh u svojoj analizi, zahvaljujući pojačanoj zaštiti granice, investitori u kompanije poput Corecivica i GEO Group mogu očekivati veći prinos po dionici.


Privatnim pružateljima zatvorskih usluga nije loše išlo ni prije nagovještenog im zlatnog doba. Corecivic ostvaruje prihod na godišnjoj razini od 1,8 milijardu dolara, a GEO Group stotinjak milijuna dolara manje. A da je tim kompanijama doista dobro krenulo i da se u njih isplatilo uložiti novac pokazuju podatci o kretanju cijena njihovih dionica. Dionica Corecivica na njujorškoj burzi koštala je u vrijeme izbora Trumpa za predsjednika nešto više od 14 dolara, a trenutačno vrijedi 27 dolara. Investitori u GEO Group još su zadovoljniji povećanjem cijene. Ta je dionica koštala 10,6, a sada je na 27 dolara.