Bivši guverner HNB-a

Željko Rohatinski u Rijeci predstavio knjigu ‘Kriza u Hrvatskoj’: ‘Posljedice su i dalje poražavajuće’

Portal Novilist.hr

Foto Roni Brmalj

Foto Roni Brmalj



RIJEKA Ekonomski fakultet u Rijeci danas su posjetili dva čelna čovjeka HNB, aktualni guverner te dr. sc. Željko Rohatinski, guverner s najdužim stažom na poziciji glavnog čovjeka HNB-a koji je objavio svoju novu knjigu „Kriza u Hrvatskoj“.


„Zahvaljujući hrabrim potezima tadašnjeg guvernera kao i financijskim mehanizmima osiguranja nismo doživjeli dublju krizu i upravo zato vjerujem da danas ćemo čuti i konkretne smjernice za izlaz iz Recesije“, istaknuo je prof. dr. sc. Alen Host, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.


„Prošlo je već cijelo desetljeće od početka svjetske financijske krize koja je na hrvatsku ekonomiju i društvo ostavila izravne i neizravne posljedice u materijalnom, financijskom, socijalnom, demografskom, ali i idejnom smislu“, objašnjava bivši guverner srž svog djelu “Kriza u Hrvatskoj“m po prvi puta predstavljenu u Primorsko – goranskoj županiji, koja zaokružuje njegov rad i označava kraj profesionalne karijere.




Hrvatskoj je izlazak iz krize trajao duže i sporije od mnogih drugih zemalja – djelomičan uzrok tome nalazi u manjku proaktivnosti državnog aparatu koji se mora osvijestiti novih realnosti u okruženju – snažnijoj ulozi države i jačanju protekcionizma ali i stvaranjem preduvjeta za nove investicijske podvige koje je država u prethodnom razdoblju prepolovila. Poduzeća i privatni sektor nisu i realno ne mogu biti pokretači promjena pogotovo uz teret od 20 posto nenaplaćenih kredita koja ih dodatno opterećuju.


Turizam nije i ne može biti as u rukavu propulzivne ekonomije – jedinom sektoru koji bilježi pozitivne rezultate, ostavljajući iza sebe teret građevinskog sektora, maloprodaje i industrije koji još nisu dosegli rezultate pretkriznih godina a opterećenost na ionako nizak budžet građana je rasla zajedno s rastom cijena komunalija, stanovanja i zdravstvenih usluga koji su u zadnjih deset godina zabilježili porast od 40-ak posto.


„Novi investicijski ciklusi ne proizlaze iz Europski fondova – dio investicija proizlazi iz istih ali one nisu temelj većih investicijskih zamaha“, objašnjava Rohatinski.


Problem ne vidi u pomanjkanju znanja, već u činjenici da nema hrabrosti, volje a niti konsenzusa za daljnje nužne korake – prelazak u ekonomiju ponude i postepeno napuštanje ekonomije potražnje. Uz vodeću ulogu države faktor uspjeha bit će uspostava suradnje između države, poduzeća i banaka.