Na anketu odgovorili studenti koji su upravo završili preddiplomski, diplomski ili integrirani studij / NL arhiva
I studenti i nastavnici najzadovoljniji obrazovnim segmentom i nastavom, a najviše prostora za napredak studenti vide u povezivanju obrazovnog procesa sa zajednicom i gospodarstvom, a nastavnici u poboljšanju fakultetskih i odjelnih politika te uvjeta i rezultata znanstveno-istraživačkog rada
RIJEKA Studenti Sveučilišta u Rijeci zadovoljniji su nego njihovi profesori i to u gotovo svim područjima studentskog života – pokazalo je to istraživanje Centara za osiguranje i unapređenje kvalitete te Odbor za kvalitetu riječkog sveučilišta.
Riječko sveučilište sustavno ispituje zadovoljstvo studenata i to već četiri godine zaredom, a ove godine je provedeno i opsežno ispitivanje zadovoljstva zaposlenika čiji rezultati pokazuju da su najzadovoljniji nastavnici na Pomorskom fakultetu, Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te na Pravnom fakultetu.
Navodeći kako je u istraživanju sudjelovalo 65 posto nastavnog te tridesetak posto nenastavnog osoblja rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija kaže da su nastavnici nešto kritičniji nego studenti, jer Sveučilištu su dali prosječnu ocjenu 3,1, dok su studenti Sveučilište ocijenili s vrlo dobrim.
Više fleksibilnosti
– Moram reći da smo zadovoljni rezultatima anonimne ankete na koju je odgovorilo više od 93 posto studenata koji su upravo završili bilo preddiplomski, diplomski ili integrirani studij. Na ljestvici od 1 do 5 ili od odgovora ‘u potpunosti se ne slažem’ do odgovora ‘u potpunosti se slažem’, opći indeks zadovoljstva svih studenata ili prosjek Sveučilišta iznosi oko 4, što znači da se studenti slažu da su različitim segmentima kvalitete života i rada postignuti željeni i ciljani rezultati. Najbolje ocijenjene su dimenzije – doprinos osobnom razvoju, dostupnost IT resursa i odnos s nastavnicima. Moram reći da su to za mene ključni pokazatelji i da smo od studenata dobili potvrdu da smo, kao Sveučilište u cjelini, ispunili svoju misiju. Najlošije su ocijenjeni, iako i dalje pozitivno (3,5) stjecanje praktičnih kompetencija i pripremljenost za rad u struci, te ponuda izbornih predmeta. Drugim riječima, studenti od nas očekuju više fleksibilnosti i aplikativnosti znanja. Posebno smo zadovoljni što je prosječan stav studenata o tvrdnjama bi li preporučili svoj studij drugima i jesu li zadovoljni studijem vrlo pozitivan, ili iznad 4. Drugim riječima, ne samo da su osobno vrlo zadovoljni studijem, već bi studiranje na Sveučilištu u Rijeci preporučili drugima. Najzadovoljniji su studenti na Učiteljskom fakultetu, Fakultetu za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu te na Pravnom fakultetu, kaže rektorica.
Dodajući da se i nastavnici u prosjeku slažu s izloženim tvrdnjama o kvaliteti rada na Sveučilištu, iako oni u znanstveno-nastavnim zvanjima više nego oni u suradničkim zvanjima ili nenastavno osoblje, prof. dr. Prijić Samaržija ističe da su bolje ocijenjene integrirane sveučilišne politike od institucionalnih, a nastavnici najbolje ocjenjuju svoj rad u nastavi i odnose sa studentima.
– Općenito zadovoljni su poslom, iako nešto manje znanstveno-istraživačkim radom. Iako su nastavnici vrlo zadovoljni odnosom sa studentima, zabrinjava nas nešto manje zadovoljstvo radom studenata, iako već neko vrijeme raspravljamo o ulaznim kompetencijama studenata, njihovoj motivaciji i aktivnostima. Naime, sve je veća potreba da im tijekom studija osiguravamo nadoknade kompetencija za koje se očekuje da ih moraju steći u srednjoškolskom obrazovanju, upozorava prof. dr. Prijić Samaržija.
Ohrabrujući podaci
Ujedno ističe i da je stav riječkog Sveučilišta da se sveučilišta mogu ocjenjivati na različite načine. Jedan je vezan za kvantitativne pokazatelje učinkovitosti što se mjeri u sustavu rangiranja na ljestvicama svjetskih sveučilišta ili kroz indikatore u provedbi strateških ciljeva. Drugi je kvalitativni, kojim sami studenti i zaposlenici procjenjuju kvalitetu života i rada.
– To je nalik na razliku procjene uspješnosti neke zemlje, s jedne strane može se mjeriti rastom ili padom BDP-a, a s druge pokazateljima dobrobiti ili kvalitete života i radnih uvjeta. Sve češće se naglašava kako mjerenje dobrobiti i kvalitativna analiza mora biti primarna jer autentičnije pokazuje potencijal institucija. Kvalitativna analiza koju je proveo naš Centar za osiguranje i unapređenje kvalitete i Odbor za kvalitetu, pokazuje s jedne strane ohrabrujuće podatke jer su i naši studenti i naši nastavnici pozitivno ocijenili rad i aktivnosti na Sveučilištu. S druge strane, jasno nam je koji su segmenti u kojima trebamo unapređenje. Kada bih trebala sažeti rezultate, onda mogu reći da su i studenti i nastavnici najzadovoljniji obrazovnim segmentom i nastavom, a da najviše prostora za napredak studenti vide u povezivanju obrazovnog procesa sa zajednicom i gospodarstvom, a nastavnici u poboljšanju fakultetskih i odjelnih politika te uvjeta i rezultata znanstveno-istraživačkog rada. Naravno, sada se i na svakoj sastavnici trebaju raspraviti i interpretirati rezultati, usporediti i s kvantitativnim pokazateljima. Cilj je svakako postići ujednačenost na način da dobre kvantitativne pokazatelje prati i pozitivni kvalitativni stav, kaže rektorica.
