Rezultat za prvih šest mjeseci

ZABRINJAVAJUĆA SITUACIJA Porezna reforma Rijeci odnijela 20 mil. kuna, gradski proračun u minusu

Damir Cupać

Gradonačelnikov kolegij / Foto: M. GRACIN

Gradonačelnikov kolegij / Foto: M. GRACIN

Model financiranja lokalne samouprave je neodrživ jer imamo sve manje prihoda, a obveze su nam ili iste ili još i veće, kaže riječki gradonačelnik



RIJEKA Grad Rijeka u deficitu je u prvih šest mjeseci 2017. godine oko 11 milijuna kuna, ali gradonačelnika Vojka Obersnela i pročelnicu Odjela gradske uprave za financije Jasnu Liker minus u gradskoj kasi nije previše zabrinuo.


Za razliku od državne politike prema jedinicima lokalne samouprave zbog koje su gradski i općinski budžeti sve manji.


– Iako nije ostvaren rast BDP-a u skladu s očekivanjima vlade, ipak svi pokazatelji potvrđuju oporavak gospodarstva. Naši prihodi značajno su manji zbog prezne reforme, iako nam se iz državnog proračuna isplaćuju kompenzacijska sredstva. Upravo na tim prihodovnim stavkama ostvaren je najveći manjak jer se kompenzacijska sredstva isplaćuju s mjesec-dva zakašnjenja. Ta sredstva za lipanj knjižena su u srpnju ove godine, a riječ je o oko devet milijuna kuna pa je prikazan manjak u proračunu, pojasnila je pročelnica Liker.




Gradonačelnik Vojko Obersnel ustvrdio je da su brojke takve kakve jesu, te da izvršenje proračuna najviše zavisi o politici države prema jedinicama lokalne samouprave.


– Ono što je u našoj nadležnosti izvršeno je u skladu s planom. Godinama plaćamo ceh nizu poreznih reformi različitih vlada koje se provode na štetu gradova i općina. Prema najavama očekuje nas dodatno smanjenje u udjelu poreza na dohodak, a županijama će se povećati. Zašto? Ne znam. A gradovi, na primjer, samostalno moraju brinuti o vrtićima za što u Rijeci izdvajamo oko 60 milijuna kuna, osnivači smo HNK Ivana pl. Zajca koji financiramo s oko 40 milijuna kuna, značajna sredstva gradovi izdvajaju za kulturu i sport. Zbog toga ne razumijem politiku koja gradovima uzima, a županijama daje kroz povećanje udjela u porezu na dohodak, izjavio je Obersnel.


I on se osvrnuo na kompenzacijske mjere.


– Ni ta mjera nije dala rezultate koje je trebala dati. Isplaćuju nam se sredstva na razini 2016. godine, ali u međuvremenu je došlo do povećanja broja zaposlenih i rasta bruto plaća. Drugim riječima naš proračun u 2017. godini neće osjetiti gospodarski oporavak jer se kao kriterij uzima prošla godina, a tako će biti i u 2018. godini. U poreznoj reformi je ukinut porez na tvrtku. Slažem se da je bio glup, ali ostali smo bez oko sedam milijuna kuna. To se trebalo kompenzirati uvođenjem poreza na nekretnine, ali je ta ideja neslavno propala.


Vlada je povećala PDV za ugostitelje, a mi smo u isto vrijeme smanjili porez na potrošnju kako bi im pomogli i ostali bez dva milijuna kuna. Kada se sve zbroji, ostali smo bez oko 20 milijuna kuna u odnosu na prihod koji bi se ostvario da nije bilo porezne reforme.


Pritom, svi se hvale kako se državni proračun izvrsno puni, ali lokalna samouprava od toga nema ništa. Dobili smo mrvice, a naše obveze su ostale kao što su i bile. S tim da smo pojačali socijalni program što će nas koštati dodatnih pet milijuna kuna, nabrojao je Obersnel.


Riječkoga gradonačelnika ipak je nešto razveselilo.


– Riječ je o presudi Ustavnog suda koji je utvrdio da država i državne tvrtke moraju plaćati komunalnu naknadu. Ne preostaje nam ništa drugo nego koristiti sve mehanizme kao što su Ustavni sud ili pozivati se na Europsku povelju o lokalnoj samoupravi kako bi se zaštitili od kontinuiranih poreznih udara kojima se slabe gradovi i općine, uvjeren je Obersnel.


Da je riječ o zabrinjavajućoj situaciji, ocjenjuje riječki gradonačelnik, potvrđuje i primjer Splita koji je digao prirez na maksimalnih 15 posto, a što je Rijeka već napravila.


– To sve ukazuje na neodrživost ovakvog modela financiranja lokalne samouprave jer imamo sve manje prihoda, a obveze su nam ili iste ili još i veće. Država nam savjetuje da koristimo europska sredstva, ali kako ako su prihodi sve manji, a ta sredstva nisu osigurana u punom iznosu za projekte jer lokalna samouprave mora u njima participirati s određenim iznosom proračunskih sredstava.


Možemo raspravljati i o smanjenju troškova, a s tim da smo nekoliko puta smanjivali plaće u gradskoj upravi, a riječ je o sredstvima koja su kap u moru što se tiče naših obveza, zaključio je Obersnel.