RIJEKA  »Personalizirana medicina: osnove i društveni aspekti« dvodnevni je simpozij u organizaciji riječkog odjela Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Centra Jean Monnet koji je započeo jučer na riječkom Kampusu. Simpozij je okupio niz uglednih imena iz svijeta znanosti, poput prof. dr. Hansa-Petera Zennera i prof. dr. Ivana Đikića, koji su u svojim izlaganjima obuhvatili brojne aspekte personalizirane medicine za koju se vjeruje da bi trebala postati osnovna metoda suvremene medicine u narednim desetljećima.

Naime, kako je objasnio prof. dr. Hans-Peter Zenner, razlog zbog kojeg je potrebna personalizirana medicina leži u činjenici što kod terapije većine bolesti ne postoji »one size fit all«, odnosno ne postoji jedinstven lijek koji jednako djeluje na sve oboljele.

– Jedan tumor može imati preko 200 genskih mutacija. Ako u kliničkim studijama na stotinu pacijenta dobijete rezultate da je lijek u 95 slučajeva produžio život za svega pet mjeseci, a s druge strane pet je osoba potpuno izliječeno, je li etički staviti taj lijek u primjenu? Nije, ali matematičari će vam reći da jedino tako možete ojačati statistiku, a upravo na statistiku gleda etika, kazao je između ostalog prof. dr. Zenner.