Dobivaju spomenik na Drenovi

Smrt bez pogreba: Godišnje desetak osoba u Rijeci daruje svoje tijelo za nastavu anatomije

Barbara Čalušić

Snimio Vedran KARUZA

Snimio Vedran KARUZA

Izgradnjom spomen-obilježja i zajedničke grobnice Medicinski fakultet želi zahvaliti svima koji su svojim humanim činom pomogli u izobrazbi studenata i znanstvenika. Zahvaljujući tom programu Medicinski fakultet ima već 120 izjava građana koji su nakon smrti odlučili darovati svoje tijelo



Sve osobe koje su darovale svoje tijelo Zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci uskoro će na riječkom groblju Drenova dobiti spomen-obilježje na kojem će biti ispisana njihova imena i zajedničku grobnicu u koju će se polagati urne. Na taj će se način riječki Medicinski fakultet zahvaliti svima koji su svojim humanim činom pomogli u izobrazbi studenata i znanstvenika ovog fakulteta, ali i sve većeg broja liječnika koji zahvaljujući novim medicinskim metodama i razvoju tehnologije, sve češće imaju potrebu za ponovnim proučavanjem jedne od vertikala medicine – anatomije.



Spomenici u Beču, Grazu, Innsbrucku, Zagrebu…


Slični primjeri postoje posvuda u svijetu, a prof. dr. Dragica Bobinac odabrala je austrijski model gdje na grobljima u Beču, Grazu i Innsbrucku postoje, kako kaže, vrlo lijepi spomenici medicinskih fakulteta posvećeni darivateljima tijela.– U Beču je primjerice spomenik spiralan, posjetitelji ulaze unutra i penju se kroz spirale čitajući imena ljudi koji su darovali svoje tijelo zavodima za anatomiju. To je vrlo lijep ukras jednom groblju, a postoje sveučilišta koja su takve spomenika zadržali u krugu fakulteta. Zagrebački Medicinski fakultet napravio je na Mirogoju spomenik i mramornu ploču na kojoj piše ime fakulteta i zahvala, podsjeća prof. dr. Bobinac.


Ovaj projekt ujedno će i zaokružiti cjelokupni program darivanja tijela koji riječki Medicinski fakultet provodi već nekoliko godina i zahvaljujući kojem fakultet ima 120 potpisanih izjava građana koji su nakon smrti odlučili svoje tijelo darovati riječkom Zavodu za anatomiju.




Kako kaže pročelnica Zavoda za anatomiju prof. dr. Dragica Bobinac, zahvaljujući ovom programu riječki Medicinski fakultet godišnje dobiva desetak tijela koja fakultetu omogućavaju da svojim studentima pruži kvalitetniju nastavu iz anatomije, a što je jednako važno, sada i liječnici raznih profila mogu doći vježbati i učiti na Zavod za anatomiju.


Funkcija kadavera


– Katedra za anatomiju u svojoj nastavi anatomije izučava oblike i građu ljudskog tijela i ima tu sreću da se od samih početaka osnivanja fakulteta koristi u nastavi kadaverični materijal. To je tijelo umrle osobe koje se na Zavodu za anatomiju fiksira određenim postupcima i tako se fiksirano tkivo nakon određenog vremena koristi za sekciju kako bi se prikazale sve strukture, slojevito po regijama. Studenti na takvom materijalu uče, prepoznaju, snalaze se i ponavljaju vježbajući tako anatomiju. Naime, tekst u knjizi je vrlo često samo zbir slova bez slike zbog čega je potrebno gledati u anatomski atlas kako bi dobili sliku. No, kad imamo kadaverični materijal, onda to studenti jasno vide, osjećaju i dožive. To je, vjerujem, jedna živa slika koju je vrlo teško zaboraviti. Humani materijal koji koristimo za učenje izuzetno je važan za naše studente, a rekla bih i za naše liječnike jer oni i kad završe studij, vrlo često imaju potrebu ponavljanja anatomije kako bi bili sigurni u svoja anatomska znanja. Da bi osigurali dovoljan broj kadavera za nastavu pokrenuli smo unatrag par godina program doniranja tijela, što je i inače način kako se u svijetu osigurava dovoljan broj kadavera za nastavu na medicinskim fakultetima. U programu darivanja tijela svaka odrasla osoba može za života odlučiti da svoje tijelo donira Medicinskom fakultetu, umjesto da se obavi uobičajen protokol nakon smrti. To je jedan prihvaćen model u svijetu, ali je važno prenijeti informaciju građanima kako bi znali da takva mogućnost postoji i kod nas u Rijeci, govori prof. dr. Bobinac koja ističe da ljudi sve više shvaćaju da darivanjem tijela pomažu medicini, ali i daju svoj doprinos društvu u cjelini.


Trajan spomen


Izgradnja spomen-obilježja i grobnice, kako to tumači prof. dr. Bobinac, daje svojevrsno pravo javnosti ideji darivanja tijela, ali i zahvalu svim ljudima koji su to učinili. Idejni projekt osmislio je i poklonio riječkom Medicinskom fakultetu i Gradu Rijeci arhitekt Damir Emili, a spomenik na groblju Drenova bit će trajan spomen na te ljude, ali i mjesto na kojem će im svi studenti moći izraziti zahvalnost što su im omogućili da mogu učiti medicinu.



Površno znanje anatomije nije dovoljno


Dugogodišnja pročelnica Zavoda za anatomiju ne krije općepoznatu činjenicu da je anatomija težak medicinski predmet i tim je teži što je to prvi medicinski predmet na studiju medicine. Kao kolegij koji se uči na prvoj godini studija, studentima je nerijetko, kako to kaže prof. dr. Bobinac, često teško shvatljivo zašto sve to moraju učiti.– No kad studij krene dalje, kad počnu učiti fiziologiju, patologiju i slično, i sami već vide da je anatomija početak i da ako ne znaju anatomiju, teško da će razumjeti sve ostalo. Kad završe studij i krenu na specijalizaciju, sve više shvaćaju koliko im anatomija znači, posebno ako se radi o kirurškim ili radiološkim strukama, ističe prof. dr. Bobinac.Upravo je napredak ovih dviju struka koje danas svojim standardom smatraju minimalno-invazivnu kirurgiju i razne napredne slikovne metode, vratio anatomiju u centar medicinske znanosti. Na riječkom se Zavodu za anatomiju već nekoliko godina organiziraju razni kirurški tečajevi na koje dolaze liječnici iz cijele Hrvatske.– Danas su se, na sreću, metode u kirurgiji promijenile ili se mijenjaju, pa se sve više primjenjuje minimalno-invazivna kirurgija. Uz liječnika koji vrlo dobro poznaje anatomiju, minimalnu će kirurgiju lako savladati i za pacijenta će on biti sigurno najbolji izbor jer svi oni koji zaista žele biti sigurni i dobro to raditi, moraju vrlo dobro vladati znanjima iz anatomije. U Rijeci za to postoji mogućnost pa liječnici na humanom materijalu uče, treniraju i provjeravaju svoja znanja, tako da kad pristupe pacijentu mogu obaviti posao na najbolji mogući način. Nadalje, danas tehnika snimanja kao što je magnetska rezonanca, omogućuje vrlo detaljan pogled u ljudsko tijelo što znači da bi se očitala takva slika radiolog mora zaista izvrsno poznavati anatomiju. Površnije znanje više nije dovoljno. Na taj su način nove metode i tehnologije koje svaki dan idu naprijed doista vratile značaj i potrebu za stalnim učenjem anatomije, zaključuje prof. dr. Bobinac.


– U dogovoru s Gradom Rijeka i grobljem Drenova dogovorili smo da se sagradi spomen-obilježje na groblju Drenova. Dobili smo poziciju, a to je centralno mjesto na groblju Drenova pored centralnog križa. Napravili smo idejni plan, a uskoro ćemo potpisati i ugovor o investiranju u spomen-obilježje. Ono će se sastojati od niza pravokutnih mramornih zidova koji će se izlomljeno moći i dodavati s jednom centralnom pločom na kojoj će biti tekst zahvale donatorima i ime Medicinskog fakulteta u Rijeci s crvenom staklenom kuglom kao simbolom vječnog plamena. U tom će dijelu biti i centralna grobnica gdje ćemo moći položiti urnu nakon kremiranja tijela. Na zidove ćemo svaki put kad preuzmemo umrlu osobu uklesati ime te osobe. Tako će ta osoba dobiti svoje grobno mjesto koje će sada moći posjetiti i njezina obitelj, a naša obaveza će biti da jednom godišnje dođemo na groblje i održimo misu, zahvalimo se i položimo vijenac i na taj način obilježimo dan koji ćemo posvetiti donatorima, objašnjava prof. dr. Bobinac.


Spomenik do ljeta


Projekt bi prema njezinim riječima trebao biti uskoro realiziran, a trenutno se očekuje potpisivanje ugovora čiji će potpisnici biti Grad Rijeka, groblje Drenova i Medicinski fakultet u Rijeci. Nakon potpisivanja ugovora krenut će iskopi, a prof. dr. Bobinac očekuje da će grobnica biti dovršena do ljeta. Vrijednost projekta je 60 tisuća kuna, a svi potpisnici participiraju s trećinom odnosa. Pritom je Grad Rijeka ustupio zemljište za izgradnju spomenika i grobnice, a groblje Drenova će ustupiti rad svojih zaposlenika.