Simpoziv

Salezijanci dali velik doprinos riječkoj povijesti

Mirjana Grce

Salezijanci ustrajno dijelili sudbinu ovoga kraja i naroda – detalj sa svečanosti u Salezijanskoj gimnaziji  / Snimio Marko GRACIN

Salezijanci ustrajno dijelili sudbinu ovoga kraja i naroda – detalj sa svečanosti u Salezijanskoj gimnaziji / Snimio Marko GRACIN

Reći salezijanac znači reći don Bosco, znači reći mladi, znači voljeti mlade ne samo riječima nego i djelima. Želim vam da tako nastavite i dalje, poručio je nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić



RIJEKA Kako je važna i velika riječka »salezijanska obitelj« koja ove godine obilježava sto godina djelovanja i 25 godina Salezijanske klasične gimnazije s pravom javnosti, pokazao je i simpozij »Stoljeće salezijanske karizme u Rijeci (1918. – 2018.)«, održan u Salezijanskoj klasičnoj gimnaziji.


Skupom je otkrivana široka paleta djelovanja ove redovničke zajednice, njezina riječka povijest i njezina karizma, posebno njezin život za mlade i s mladima – sve u duhu njezinoga utemeljitelja sv. don Ivana Bosca.


Privrženost mladima


Skup je okupio mnoge uglednike iz crkvenog i društvenog života Rijeke i šire, a otvorio ga je don Pejo Orkić, provincijal Hrvatske salezijanske provincije. Duboku salezijansku privrženost mladima, i isto tako mladih svojim salezijanskim učiteljima i odgojiteljima, pokazali su glazbenim točkama otvorenja simpozija bivši učenici Salezijanske klasične gimnazije, sada studenti ili već zaposleni sa završenim fakultetima, pa i doktoratima – glazbeni sastav Animas te Petra Kukuljan i Tin Nadarević – kao i sadašnji učenici ove škole.




Domaćin skupa don Dragutin Detić, ravnatelj riječke Salezijanske zajednice rekao je da je riječka salezijanska povijest satkana od mnogih koji su svoj život i sve što su imali uložili u odgoj mladih, ali i vjernički, znanstveni, kulturni i opći napredak Crkve i zajednice ne ovim prostorima. Izdvojio je da su velik doprinos dali i prvi riječki salezijanci Talijani, kasnije i Slovenci, Mađari i drugi, naravno posebno domaći hrvatski salezijanci.



Prva četiri salezijanca stigla su 6. siječnja 1918. i istoga je dana svečano otvoren oratorij. – Već na početku je u oratoriju bilo više od 200 djece, a njegove redovite aktivnosti bile su igre, malo kazalište, glazba, pjevanje, vjeronauk, pobožnosti. Bilo je teško razdoblje rata i poraća te velika neimaština pa salezijanci ulažu puno truda da siromašnoj djeci pribave hranu i odjeću, rekao je, među ostalim, don Marinko Ivanković izloživši da je nakon oratorija otvoren konvikt, da su tijekom vremena salezijanci preuzeli više župa u Rijeci i okolici, otvorili školu…


– Reći salezijanac znači reći don Bosco, reći salezijanac znači reći mladi, reći salezijanac znači voljeti mlade ne samo riječima nego i djelima. Želim vam da tako nastavite i dalje, poručio je mons. dr. Ivan Devčić, riječki nadbiskup na otvorenju skupa.


Zahvalio je salezijancima u Rijeci i Riječkoj nadbiskupiji za sve dobro što su tijekom sto godina učinili i rekao da su dijelili sudbinu ovoga kraja i naroda. Posebno im je zaželio puno uspjeha u radu s mladima, da i dalje imaju hrabrosti, kakvu su pokazali do sada, kao što je to bilo s otvaranjem i radom gimnazije koja se, rekao je, profilirala kao vrhunska obrazovna ustanova u našoj sredini.


Sedam izlaganja


U radnom dijelu simpozija održano je sedam izlaganja. Povjesničar don Marinko Ivanković, koji je riječki salezijanac bio 35 godina, govorio o dolasku salezijanaca u Rijeku. Došli su u turbulentno vrijeme, 1918. godine, nakon dugogodišnjeg zauzimanja mnogih, i to na prostor gdje je danas sjedište župe Marije Pomoćnice i Salezijanska klasična gimnazija.


Poznati znanstvenik i nekadašnji učenik Salezijanske klasične gimnazije dr. sc. Sven Maričić govorio je o salezijancima i znanosti, mr. sc. don Ivan Marijanović predstavio je odgojno djelovanje salezijanaca u Rijeci i u Hrvatskoj, a mr. sc. don Šime Zubović, obrazovni rad salezijanaca u Hrvatskoj.


Dr. sc. don Rudi Paloš govorio je o salezijanskom izdavaštvu u našoj zemlji, don Stjepan Bolkovac o salezijanskim župama u Rijeci, a mr. sc. don Petar Belina o temi »Salezijanska obitelj u Hrvatskoj«.