RIJEKA – Studentica Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, Pegi Pavletić, nova je predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci, dok je za njenu zamjenicu izabrana Dora Nikolla s Pravnog fakulteta.

Jednogodišnje mandatno razdoblje novoj je predsjednici povjereno na izbornoj sjednici Skupštine Studentskog zbora, a uz novu predsjednicu i njenu zamjenicu odlukom Skupštine ove akademske godine u Senatu Sveučilišta u Rijeci studente preddiplomskih i diplomskih studija predstavljat će i Teodora Milošević, studentica Tehničkog fakulteta, dok će studente poslijediplomskih studija predstavljati Robert Doričić s Medicinskog fakulteta i Aleksandar Šušnjar s Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Nova predsjednica kaže da je ponosna što je preuzela funkciju, a iako je još neiskusna nada se da će opravdati povjerenje studenata. Do sada je sudjelovala u brojnim projektima Studentskog zbora, a ono što bi voljela je ulagati u budućnost i napredovanje znanosti među mladima.

– Također voljela bih nastaviti djelovanje prethodnika Krune Topolskog u pogledu pomoći studentima ranjivih skupina te promocije djelovanja Studentskog zbora, kaže Pavletić.

Profesionalizirano mjesto

Iako će idućih godinu dana Studentski zbor uglavnom imati novo vodstvo, jer većina dosadašnjih obnašatelja raznih funkcija nova su imena, ipak letimičan pogled na izabrane upućuje na to da se povijest djelomično ponavlja, jer očito je da je pojedinim studentima milo sjediti u Senatu poput nekadašnjeg predsjednika Studentskog zbora i sadašnjeg predstavnika poslijediplomskih studija Aleksandra Šušnjara.

Naime, upravo je »držanje« pozicije u Senatu dio onoga što se zamjeralo dosadašnjem vodstvu Studentskog zbora, a spočitavalo im se svašta. Dio toga iznosio se tek u kuloarskim krugovima, a dio i javno. Ono što je mnogima smetalo bila je činjenica da su u Senatu godinama sjedili isti studenti, poput Andree Mešanović koja je prošle akademske godine predstavljala studente poslijediplomskih i doktorskih studija, a zamjeran je i odabir studenta Pravnog fakulteta tridesetjednogodišnjeg Slobodana Šolaje za predstavnika preddiplomskih i diplomskih studija.

Kod imenovanja Mešanović sporna je bila činjenica je da se radilo o kandidatkinji koja je na posljednjim studentskim izborima loše kotirala, jer u tri izborna kruga dobila je manje glasova od svog protukandidata, a osim činjenice da je u Senat ušla kandidatkinja koja je zapravo izgubila na studentskim izborima mnogima je smetala i činjenica da je na neki način profesionalizirala mjesto u Senatu, jer je više od šest godina bila članica Senata Sveučilišta u Rijeci. Svojim mandatima u Senatu nadmašila je većinu ostalih članova tog tijela, a to joj je pošlo za rukom jer je u posljednjih šest godina obnašala razne funkcije u Studentskom zboru pa i predsjedavala njime.

Autonomija Zbora

Za razliku od Mešanović koja je mjesto u Senatu »držala« napredujući na studiju od preddiplomske do poslijediplomske razine njen kolega u Senatu Slobodan Šolaja stajao je punih 12 godina na istoj razini studija. Naime, Šolaja je s dvanaestogodišnjim studentskim stažom na Pravnom fakultetu bio predstavnik gotovo 17 tisuća studenata pa je kod mnogih otvorio pitanje ne postoji li adekvatniji predstavnik u toj studentskoj masi od oličenja onoga što se naziva vječitim studentom.

Povrh svega riječ je o tajniku Studentskog zbora koji je za tu funkciju godinama primao i naknadu iz proračuna Studentskog zbora, koji se pak puni iz državnog proračuna. Međutim, bez obzira koliko ta dva imenovanja u redove Senata zvučala apsurdno, pravno gledano oba slučaja potpuno su neupitna, a sve je opravdano autonomijom Skupštine Studentskog zbora koja u Senat može delegirati koga želi bez obzira na osvojen broj glasova na studentskim izborima.