Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. studenoga 2019.
Čeka na novi život

ŠKOLJIĆ PREPUŠTEN PROPADANJU Za riječku četvrt nadomak centra vrijeme kao da je stalo

Za četvrt iza željezničkog nasipa nadomak najužeg gradskog središta vrijeme je stalo i ne događa se ništa, iako su planovi bili ambiciozni / Foto Sergej DRECHSLER
Za četvrt iza željezničkog nasipa nadomak najužeg gradskog središta vrijeme je stalo i ne događa se ništa, iako su planovi bili ambiciozni / Foto Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 17. svibanj 2017. u 7:23 2017-05-17T07:23:43+02:00

Vjerojatno će trebati barem još deset godina da se na Školjiću dogodi ono što čekamo proteklih dvadeset. Bilo kakvu promjenu nije realno očekivati prije izgradnje brze gradske željeznice

Šetnica uz Rječinu, obnovljene zgrade, zimski bazen, klubovi, trgovine, nova gradska tržnica, ekskluzivni dio grada – tako nekako pamtimo najave o procvatu Školjića, zaboravljene gradske četvrti iza željezničkog nasipa nadomak najužeg gradskog središta u kojoj je vrijeme stalo i ne događa se ništa osim tihog propadanja, kao i na suprotnoj obali.

U prošlosti ova je zona bila najatraktivnije rekreativno područje i riječko šetalište, ali je industrijalizacijom u 19. stoljeću taj karakter nepovratno izgubila. Osim dodira s morem, grad je ostao i bez doticaja sa svojom rijekom, a izgleda da ga tako skoro neće ni ostvariti, jer se planovi revitalizacije i integracije prostora uz Rječinu s gradskim centrom dosljedno ne provode.

Kamo s »Autotrolejom«?

Za ilustraciju može poslužiti projekt preseljenja »Autotroleja« o kojem se govori još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, ali bez ikakva pomaka, osim što se u prostorno-planskoj dokumentaciji s vremena na vrijeme promijeni lokacija na koju bi se autobaza trebala smjestiti – u nekoj budućnosti.

Osamdesetih godina za tu je namjenu bila predviđena lokacija između TUŠ-a i Interspara na Rujevici, ali je naknadno ocijenjeno da je takav odabir pogrešan s obzirom na vrijednost tog prostora i izgrađenu zaobilaznicu.

Prostornim planom uređenja grada Rijeke iz 2003. godine odabrana je nova lokacija u zaleđu Srdoča, ali i ta je ideja napuštena , a kao najnovija razmatra se lokacija na kraju Baračeve ulice, sa zapadne strane buduće ceste D 403, nedaleko budućeg znanstveno tehnološkog parka na Mlaci.

Hoće li i to preseljenje ostati samo papirnato ili će se ostvariti pitali smo pročelnika gradskog Odjela za urbanizam Srđana Škuncu koji kaže kako je iz sredstava odobrenih Urbanoj aglomeraciji Rijeka planirano financiranje projektne dokumentacije nove autobaze, a zatim će se na EU fondove kandidirati i projekt izgradnje. Izrada projektne dokumentacije trebala bi završiti najkasnije do 2020. godine,rekao nam je pročelnik.

2024138

Dizanje pruge

Međutim, ovo je tek jedan preduvjet koji se treba ostvariti da bi se dogodila očekivana transformacija Školjića, a drugi je mnogo krupniji: uklanjanje željezničkog nasipa i podizanje pruge na vijadukt , što bi se trebalo dogoditi u sklopu najavljene izgradnje drugog kolosjeka željezničke pruge na potezu od Škrljeva do Jurdana, na kojoj će se uspostaviti brza gradska željeznica.

Za izradu projektne dokumentacije ove željezničke dionice duge 27,5 kilometara Europska unija osigurala je 85 posto sredstava, odnosno 8,5 milijuna eura, a trebala bi biti gotova do 2020. godine. Izradom projekta i ishođenjem potrebnih dozvola bit će stvorena podloga za apliciranje za sredstva iz EU fondova za nastavak projekta, odnosno izvođenje radova koji bi prema najavama trajali četiri godine. Cijeli bi projekt koštao 300 milijuna eura, a iz HŽ-a najavljuju da bi ga mogli završiti do 2024.

Presudni faktor

Prema riječima Srđana Škunce, upravo realizacija ovog projekta presudna je za sudbinu Školjića, jer iskustvo pokazuje da bilo kakvu promjenu na tom prostoru nije realno očekivati dok nema fluidnosti kretanja vozila i pješaka, a to se može postići samo rušenjem željezničkog nasipa.

– Niti jedan investitor s kojim smo razgovarali, a bilo ih je mnogo proteklih godina, nije htio ući u zonu Školjića, ni integralno, ni parcijalno, zbog postojeće prometne situacije, ali su svi pokazali izuzetno zanimanje za činjenicu da je na Školjiću planirano stajalište brze gradske željeznice. Jedini koji nasip nisu doživjeli kao barijeru bili su vlasnici trgovačkih lanaca zainteresirani za izgradnju šoping centara, ali takav se sadržaj ne uklapa u naša razmišljanja, kaže pročelnik koji nije siguran koliko je realna najava HŽ-a da bi gradska željeznica mogla biti završena do 2024. godine.

Obnavlja se zgrada energane u Harteri

Osim vijesti da se na prostoru uz Rječinu do daljnjega ništa ne planira raditi, iz Odjela za urbanizam ipak stiže i jedna ohrabrujuća. U Harteri će, kaže Škunca, biti obnovljena zgrada energane u kojoj će se smjestiti centar za kreativne industrije, koji će biti izveden do 2020. u sklopu programa EPK .

Ova zgrada je svojedobno bila namijenjena Muzeju grada Rijeke za smještaj artefakata industrijske baštine i već je napravljen projekt prenamjene, ali su muzealci ocijenili da im to rješenje nije prihvatljivo.

Prema riječima pročelnika, u idućih desetak dana trebao bi biti zaključen ugovor o izmjeni postojećeg projekta kako bi se u drugoj polovici godine ishodovala građevinska dozvola, a obnova zgrade bit će financirana sredstvima Urbane aglomeracije. Škunca se nada da bi ovom investicijom Grad mogao ohrabriti vlasnike nekretnina u zoni Hartere da se povedu za njegovim primjerom i počnu aktivirati svoju imovinu.

Ali je posve siguran da će se u trenutku kad bude jasno deklarirano da je odobreno financiranje drugog kolosjeka naglo probuditi interes ulagača za ovaj dio grada.

– Ako do tada bude odobreno i financiranje izgradnje nove autobaze, paralelno s izgradnjom pruge bit će moguće krenuti i u aktivno traženje developera, rješavanje imovinskopravnih odnosa i izradu projektne dokumentacije za prenamjenu lokacije »Autotroleja«, kaže Škunca koji je oprezan u prognozama oko rokova.

Međutim, kad se zbroji sve što treba napraviti, i to ako sve bude teklo po planu i sretno se poklopi, vjerojatno će trebati barem još deset godina da se na Školjiću dogodi ono što čekamo proteklih dvadeset.

Zona mješovite namjene

Cijela zona Školjića, a riječ je o potezu od Vodovodne ulice do Rječine i od pruge do mesne industrije VIR , zamišljena je kao zona mješovite namjene koja u sebi sadrži stanovanje i poslovanje, trgovačke i ugostiteljske sadržaje, uz pješačku šetnicu i odmorišta uz Rječinu.

Autobaza »Autotroleja« zauzima površinu od oko dva hektara, slično kao kompleks »Benčića«, a GUP-om je bilo zamišljeno da se na tom prostoru izgradi i glavna gradska tržnica, ali ta ideja u javnosti nije bila najbolje primljena.

Prije deset godina inicijativom gradskog Odjela za urbanizam napravljen je i projekt rekonstrukcije bazena na Školjiću, koji nije u upotrebi više od dvadeset godina, a bio je zamišljen kao mjesto zdravstvenih i rekreativnih sadržaja.

Uz novi 25-metarski bazen planirala se i izvedba malog bazena za potrebe rehabilitacije, s pratećim wellness sadržajima, prostorima za fizikalnu i hidroterapiju te ugostiteljskim i komercijalnim sadržajima usmjerenim na ponudu zdrave prehrane.

Projekt je ciljao na zdravstvene poduzetnike, ali među njima nije bilo odaziva. Jedini interesenti, prema riječima Srđana Škunce, čak i u ovom slučaju bili su investitori kojima je i takav program bilo zanimljivo izvesti u kombinaciji s izgradnjom šoping centra.

Sam Grad, kaže pročelnik, nema mogućnosti izravno ulagati u programe poput ovoga, ali će svakako inzistirati da se u sklopu buduće prenamjene Školjića osigura i takav sadržaj.

Foto S. Drechsler

U Vodovodnoj pak ulici Grad je vlasnik prostora bivšeg pogona »Rade Končara« koji se doslovno raspada. Kompleks je imao oko 15 tisuća kvadrata i mogao bi primiti razne sadržaje, od poslovanja do stanovanja i trgovine, a trebao bi uključiti i garažu s 300 do 400 mjesta, ali ni za ovu lokaciju nema interesenata, kako zbog loše komunikacije, tako i zbog zazora od konzervatorske zaštite.

Prema riječima Srđana Škunce, dok se ne izgrade garaže u Vodovodnoj i Ružićevoj ulici, ne treba očekivati ni ukidanje parkirališta na Školjiću, pa ćemo i tu situaciju morati tolerirati još koju godinu, odnosno do izgradnje brze gradske željeznic .

Priča za lakovjerne

Iako je dio prometnih stručnjaka najavu izgradnje drugog kolosijeka doživio kao priču za lakovjerne, upozoravajući da bi tako veliko ulaganje trebalo prije svega opravdati adekvatnom količinom tereta, kakvu riječka Luka ne ostvaruje, Škunca smatra kako upravo ulaganje u riječki prometni pravac može pridonijeti povećanju lučkog prometa , a ne vidi problem ni u tome što se ovaj odsječak želi modernizirati iako projekt izgradnje nizinske pruge još nije ni približno definiran.

– Hrvatske su željeznice i do sada kroz rekonstrukciju pojedinih dijelova pruge i razne zahvate na kolodvorima nastojale podići brzinu prometovanja između Rijeke i Zagreba kako bi održale privlačnost riječkog prometnog pravca do izgradnje nizinske pruge. Ne vidim zašto jednim ozbiljnijim ulaganjem to ne bi napravile i na njezinom završnom odsječku gdje vlakovi dolaze do lučkih terminala. To što ne znamo iz kojeg će pravca pruga doći do Škrljeva ne doživljavam kao problem, jer je riječ o poziciji gotovo neovisnoj o tome koja će se trasa odabrati, kaže Škunca i dodaje kako su prigovori na izvedbu ove dionice pruge isti kao kad bismo tvrdili da je besmisleno graditi autocestu u odsječcima.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.