Strašne brojke

Riječki aktivisti upozoravaju: ‘Nastavimo li ovako, godišnje ćemo bacati milijun tona hrane’

Edi Prodan



Jeste li znali da svaki stanovnik Hrvatske godišnje proizvede 403 kilograma smeća? Ili 1,8 milijuna tona na razini države ako za bazu izračuna uzmemo 4,5 milijuna stanovnika. Svijesni, istina da lažemo jer to znači da smo kao »proizvođače smeća« uračunali i stotine tisuća »Iraca« i ostalih gastarbajtera. Možda ste to i znali, mada ne i činjenicu da svega 78 posto od toga završi na komunalnim odlagalištima, dok se skoro četvrtina od ukupno godišnje proizvedenog smeća baca – gdje se god stigne. Te se na taj način već i samoj sumanutoj proizvodnji smeća dodaje i drugi, mnogo opasniji stupanj devastacije koji permanentno, na stotine, tisuće godina zagađuje okoliš. Možda jeste čak i toga bili svijesni, i sasvim ste se sigurno nad time zgražali, no često se, priznajte, i sami nađete u situaciji da kada imate nešto krupnije za baciti, okrenete glavom lijevo i desno te, uvjereni da vas nitko ne vidi, i sami »frknete« svoje smeće u zajednički nam okoliš.


Zero waste


Još ste manje, sasvim sigurno, svijesni jednog također groznog podatka. Da vam on baš i nije poznat pokazali ste enormnim redovima koje ste u vikendu prije Božića kao i u ovom kad se spremamo proslaviti odlazak stare i dolazak nove godine, formirali u trgovačkim centrima. Kupujući neprimjereno velike količine hrane, ali i odjeće slične onoj koja vam već leži u ormarima. Hrvatska, odnosno njezini stanovnici naime godišnje bace više od 821 tisuću tona hrane! Uzmemo li da jedan šleper prevozi dvadesetak tona, riječ je o 41.062 kamiona takve vrste. A ako još dodamo da je tim vozilima dužina 15-ak metara – godišnje bacamo u smće hrane koja se rasprostire na 615 kilometara cesta. Pa zamislite sad neprekidnu kolonu kamiona punih hrane koji su zakrčili put od Pule, preko Rijeke i Zagreba do Osijeka i krajnje granične točke u baranjskom mjestu Batina. Stoje, a s njih na stotine tisuće ljudi lopatama sadržaj baca u smeće. Užasan podatak, katastrofalan, civilizacijski poražavajući! Dobiven je temeljem dugotrajnog i vrlo pedantnog praćenja užasavajuće navike u koju je uključeno bacanje hrane na razini kućne upotrebe, ali i velikih ostataka u trgovačkim lancima i ugostiteljstvu. Konkretno, svaki stanovnik Hrvatske svakoga dana baci – pola kilograma hrane.





Ti i slični poražavajući podaci dio su Zero waste fanzina izrađenog u sklopu projekta globalnog obrazovanja »Tanjur pun dobrote« kojeg sustavno, već gotovo puno desetljeće provodi opatijska Udruga Žmergo. Točnije, fanzin koji se u cjelosti može pronaći na web stranici Žmerga, je izrađen povodom izlaska još jedne zanimljive aktivnosti mladih u sustavu obnove medijske kulture, lista »Kult« Prve hrvatske riječke gimnazije koji je nedavno na jedan sveobuhvatan način predstavljen u riječkom Art kinu.


– Da, poražavajući su to podaci, u globalu ih je većina od nas svjesna, no i dalje činimo po svom: ponašamo se neodgovorno ne samo prema hrani, nego i prema njezinoj ambalaži kao i onda kad je u pitanju kupovanje prekomjernih količina živežnih namirnica. Cilj naših aktivnosti, rada ljudi koji se okupljaju unutar Žmerga, je sustavna edukacija mladih koja ima za cilj obrazovanjem učeničke populacije promijenit navike u društvu. Uz financijsku pomoć koju za svoj rad dobivamo na međunarodnim natječajima, od udruga i sustava kojima je glavna briga ekološko očuvanje Zemlje, pomaže nas i Primorsko-goranska županija putem fondova za provedbu projekata iz područja socijalne skrbi i skrbi o mladima, istaknula nam je Diana Kovačić, voditeljica edukativnih programa i predsjednica Žmerga kao i dugogodišnja članica jedne od najvažnijih udruga takvog tipa u Hrvatskoj.


Ohrabrujuća nota


Kada se pak rekapitulira 2018. godinu, dolazi se do podataka koji imaju i – ohrabrujuću notu. Žmergo je naime putem projekta globalnog obrazovanja, kojeg jedini sustavno provodi u Hrvatskoj, ove godine posebnim akcijama kao i samim edukativnim programima u rad uključio 1015 učenika srednjih škola Primorsko-goranske županije. Samim time napravljena je inicijalna grupacija mladih ljudi koji će – obrazovati kako one nešto mlađe od sebe, tako i znatno veću populaciju starijih no što su oni. Poticati ih na korektnije ponašanje prema resursima koji su ograničeni, odnosno dovoljni jedino ako ih se krajnje racionalno koristi.



– Fokusirani smo na suradnju sa svim srednjim školama unutar Županije. U zadnje smo vrijeme recimo imali jako dobre odnose s Ugostiteljskom školom Opatija i Prvom riječkom hrvatskom gimnazijom s kojima smo organizirali akcije »Ono si što jedeš« i »Umjesto u koš, ubaci u padelu i skuhaj još!«. Cilj je bio osmisliti kuharicu koja će pokazati kako od jednostavnih, povoljnih namirnica, često i pred rokom istjecanja valjanosti, napraviti ukusna jela. K tome u njezin sadržaj su uvršteni i podaci kako i koliko čuvati pojedine namirnice. Naravno, tu je i permanentna edukacija odnosa prema najčešće nepotrebnoj ambalaži koja je jedan od velikih izvora gomilanja smeća. Učenici su istražili i koje su te što nude riječke trgovine zdravom hranom, dodaje Kovačić.


Ono na što također apelira je inicijativa da se hrana koja se nalazi pred istekom roka valjanosti, a to je primjerice kod voća i povrća krajnje jednostavno uočljivo, donira ustanovama koje skrbe o siromašnima te posebice školama. U Žmergu smatraju kako je upravo prehrana u školama temelj stjecanja navika o ispravnom cjeloživotnom uživanju u hrani.


– Čini mi se da se u školama, na žalost, polako odustaje od nakane uvođenja zdravijeg načina prehrane. Jedna je to razina problema, druga je, posebno evidentna kod srednjoškolske populacije koja u školama nema organiziranu prehranu, što jedu mladi u dobi od 15 godina nadalje. Umjesto da se u školu nosi kod kuće pripremljeni zdravi sendvič, s više povrća ili da se takav obrok zamijeni voćem, najčešće se sve danas svodi na konzumiranje višestruko nepovoljnih pekarskih proizvoda, dodaje Kovačić.


Održivo poslovanje


Jedan od smjerova kojim je u edukaciji mladih zadnjih godina krenuo Žmergo je i edukacija u smjeru održivog poslovanja mladih. Usmjerava ih se da se u svim životnim situacijama ponašaju tako da se ne razbacuju jer na taj način permanentno potiču ili potpuno krive prehrambene navike, koje potom generiraju bolesti i velike troškove u sustavu zdravstva, ili gomilanju nepotrebnih stvari, najčešće garderobe koja nakon malo korištenja završava kao – otpad. – Vodili smo učenike Ekonomske škole u posjet međimurskoj, čakovečkoj Socijalnoj zadruzi Humana nova. Šokiralo ih je tamo deponirano »brdo« odbačene odjeće ukupne težine 35 tona. Istina, Humana nova od tog otpada stvara nove vrijednosti, no možete samo zamisliti kolike su količine odjeće koja završava u – smeću. Naprosto, djecu se mora učiti odgovornom ponašanju prema svemu pa tako i kućnoj ekonomiji. Jer i ona može u velikoj mjeri utjecati na zdraviju prehranu i jednak takav život, na manju proizvodnju otpada, naprosto biti odgovorniji prema sebi te na taj način i prema – okolini, mišljenje je Kovačić.


Jedan od najboljih primjera sveobuhvatne promjene stavova pokazali su ovih predblagdanskih dana učenici Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir Krk. Oni su, također kao dio projekta Tanjur pun dobrote, osmislili akciju »Više kolača, više pomoći«. Ispekli su autohtone kolače, od ekoloških, domaćih, otočnih namirnica, te ih ponudili na svojevrsnoj aukciji kako bi prikupili sredstva za svoje kolege, prijatelje slabijeg imovinskog stanja. Akcija je u proizvodnom dijelu okupila čak stotinu učenika, a kad bismo ju sloj po sloj krenuli razlagati došli bismo do najmanje desetak korisnih »imputa« smjerovima budućeg kretanja – od ekologije, gastronomije, zdravstva sve do kulture i – ljudskosti. 



Odgovorno ponašanje


Da, lijepo zbori, kako bi se to već narodskim mudrostima reklo, no tu i nastaju problemi jer se na taj način, takvom edukacijom zapravo potkopavaju temelji kapitalizma. Koji je jako otporan na takve napade i ustrajan u očuvanju svoje mantre: proizvodi što je moguće više i tjeraj na jednaku takvu potrošnju. Na taj način stečene goleme profite ni najmanje ne zanimaju »tričarije« poput ekologije, zdrave prehrane, odgovorne poljoprivrede, zdravlja – ma suprotno! Kapitalizmu u jednoj dobroj mjeri i jeste cilj da ljudi budu bolesni. Jer tada kupuju preskupe lijekove. Pretilost? Pa tek je ona savršenstvo! Kad vas nadebljaju skupim »junk foodom« onda vas tjeraju na »zdravu« i »dijetnu« prehranu, koja je, dakako, nekoliko puta skuplja od obične. Pa onda na vježbanje u centre, normalno u – posebnoj garderobi, koji se također plaćaju,…


– Svijesni smo mi svega, ali svijesni smo i toga da način na koji se danas ponašamo ne može ići u nedogled. Upravo stoga, ma koliko se to sporo »vidjelo«, koliko je god put promjene ponašanja i navika putem edukativnih radionica spor, mi se ne damo. Cilj namje u slijedećem dvogodišnjem programu pokrenuti start up namijenjen svemu što radimo i to u okviru opatijskog Centra mladih. Tu je i razvoj Lokalnog programa za mlade Grada Opatije koji su istaknuli kako žele multifunkcionalni centar što će sadržati sveobuhvatnu podršku kroz informiranje i savjetovanje, volonterske aktivnosti, podršku mladim kreativcima i poduzetnicima i brojne druge aktivnosti. Nadamo se da ce takvo mjesto zaživjeti kao rasadnik inovacija, kreativnosti i aktivizma mladih na korist zajednice. Želimo razvijati u mladima kompetencije globalnih građana održivosti vježbanjem cijelog seta vještina potrebnih u privatnom i poslovnom životu koje su u skladu s održivim razvojem, potičući svakodnevne »zelene« navike i poduzetništvo. Vjerujem da ćemo i u tome uspjeti, baš kao što se veselim kad god vidim kako ljudi mijenjaju navike prema selektiranju otpada, kad koriste ambalažu koja može poslužiti mnogo puta, baš kao i onda kad iz krajnje »banalnih« namirnica koje su »spašene« od bacanja u smeće nastane – slasno jelo, zaključila je Kovačić te tako složila i novogodišnju poruku Udruge Žmergo: prema sebi i svojoj okolini počnimo se konačno ponašati – odgovorno.