Kristjan Staničić

Riječanin na čelu HTZ-a tvrdi: ‘Znam koje je rješenje za nedostatak kadrova u turizmu’

Marina Kirigin

Kao destinacija nudimo nešto novo, relativno smo neotkriveni i to je također jedna od naših prednosti u odnosu na konkurenciju. Mnogo je učinjeno u smislu kvalitete turističkog proizvoda i mišljenja sam da upravo kvaliteta treba biti u fokusu daljnjeg razvoja turizma



Kristjan Staničić, Riječanin rapskih korijena, početkom srpnja izabran je za novog direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, a na toj je funkciji zamijenio Ratomira Ivičića. Staničić iza sebe ima bogato iskustvo rada u turizmu. Magistrirao je 2001. na Fakultetu za hotelski i turistički menadžment u Opatiji, a radio je na vodećim funkcijama u Hotelima Novi, Liburnia Riviera Hotelima, crikveničkom Jadranu i slovenskom hotelu Bernardin. O ciljevima i zadacima na novom poslu, ali i viziji razvoja hrvatskog turizma, u razgovoru za naš list govorio je vrlo otvoreno.


Preuzeli ste funkciju direktora HTZ-a. Koji su i koji će biti vaši prvi potezi?


– Kao što je poznato, Glavni ured HTZ-a preuzeo sam tijekom mjeseca srpnja, kada je veliki dio aktivnosti ili realiziran ili u samom tijeku, tako da sada predstoji nastavak realizacije Godišnjeg programa rada za ovu godinu uz praćenje smjernica Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma. Brojke govore o tome da je ova turistička godina zaista izrazito dobra i sada je nužno zadržati pozitivne trendove. Stoga nas u idućem periodu očekuje mnogo izazova.




Među mojim prvim zadacima, osim pripreme Godišnjeg programa rada za 2018. godinu, s kojim ćemo uskoro krenuti, bit će bliska suradnja s Ministarstvom turizma na pripremi novog zakonskog okvira daljnjeg djelovanja sustava turističkih zajednica, a time i Glavnog ureda HTZ-a. Pritom će u tu svrhu jedan od mojih prvih zadataka biti i obilazak terena diljem Hrvatske kako bih se što detaljnije upoznao s problematikom na terenu i s promišljanjima kolega iz sustava. Želim osnažiti suradnju Glavnog ureda sa sustavom TZ-a na terenu.


Smatram da je komunikacija unutar sektora kao i sinergija među svim dionicima od ključnog značaja za daljnji ukupni napredak u sektoru. Nadalje, očekuje nas i daljnja provedba SMPHT kao i niz noviteta kod udruženog oglašavanja, potpora manifestacijama i velikih projekata koji su od strateškog značaja za promociju zemlje, zatim aktivnosti vezane za povećanje turističkog prometa u pred i posezoni, prvenstveno promocija Hrvatske kao avio destinacije itd. Pripremamo i niz noviteta u konceptu predstavljanja Hrvatske na najvažnijim turističkim sajmovima kao i novi koncept promocije Hrvatske koji ćemo predstaviti najesen. Ukratko, mnogo izazova je pred nama.


Gdje smatrate da se u HTZ-u može najviše napredovati i napraviti?


– Glavni ured HTZ-a vidim kao nacionalnu turističku promotivnu agenciju koja, unutar svojih nadležnosti, njeguje, osmišljava i provodi sve ključne aktivnosti vezane uz jačanje nacionalnog turističkog brenda zemlje. Također, računam na još snažniji doprinos i suradnju s cjelokupnim sektorom turizma, ali i svim drugim dionicima koji su direktno ili indirektno povezani jer snažan i kvalitetan brend ovisi o sinergiji svih koji sudjeluju u kreiranju samog brenda, odnosno turističke ponude i njenoj promociji. Potrudit ću se da Glavni ured HTZ-a bude mjesto podrške kvalitetnim idejama i projektima. Želim da HTZ ima tu sposobnost da, u svakom trenutku i s obzirom na sve bržu promjenu trendova ponude i potražnje, može ažurno i učinkovito prilagođavati promotivne aktivnosti. Efikasan i proaktivan sustav turističkih zajednica i naših predstavništava u svijetu je nužnost ako želimo zadržati sve pozitivne trendove.



Gubi li Opatija turističku utrku u odnosu na druge turističke destinacije na obali ili smatrate da će ona uvijek imati posebno mjesto bez obzira na brz razvoj i velika ulaganja drugih destinacija?


– Opatija se danas nalazi među top 10 hrvatskih destinacija, kako po kvaliteti turističke ponude tako i prema ostvarenom turističkom prometu. Riječ je o destinaciji s najdužom turističkom tradicijom i destinaciji koja privlači goste i izvan glavnog dijela turističke godine. Blizina ključnih emitivnih tržišta poput primjerice Austrije, Italije, Njemačke i Slovenije, izvrsna lokacija i cestovna povezanost, raznolikost ponude, kontinuirana ulaganja u turističku infrastrukturu zasigurno su resursi koji Opatiji daju određenu prednost u razvoju destinacije. S druge strane Opatija ima potencijala za daljnji iskorak. Primjerice, dovođenje renomiranih svjetskih hotelskih lanaca u Opatiju svakako bi pridonijelo boljem pozicioniranju Opatije na svjetskoj turističkoj karti. Nadalje, povećanje broja gostiju koji dolaze zrakoplovom bi utjecalo na povećanje turističkog prometa u pred i posezoni. Također i izgradnja određenih turističkih atrakcija, primjerice na području Slatine, kao i organizacija jedne značajne međunarodne manifestacije pridonijeli bi još većoj prepoznatljivosti Opatije. Poznajući Opatiju, uvjeren sam da bi navedeno pozitivno utjecalo na daljnji iskorak Opatije u smislu njenog turističkog razvoja. Za to je prije svega potrebna suradnja svih dionika u destinaciji, od jedinica lokalne samouprave, turističkog gospodarstva – hotelijera, ugostitelja i turističkih agencija te ostalih nositelja turističke ponude pa do sustava TZ-a. 



Najbolje rješenje


Trenutačno aktualna tema je povećanje boravišne pristojbe. Kako gledate na to? Može li rast boravišne pristojbe i već prisutno povećanje PDV-a u turizmu utjecati na konkurentnost hrvatskog turističkog proizvoda? Je li dobro rješenje paušalno naplaćivanje boravišne pristojbe u privatnom smještaju?


– Dozvolite najprije kratko pojašnjenje. Sustav TZ-a pa tako i HTZ-a financira se ponajprije iz osnove boravišne pristojbe i turističke članarine te djelomično iz državnog proračuna. Dakle radi se o značajnom izvoru prihoda Hrvatske turističke zajednice, koji se sukladno zakonskim propisima raspoređuje na sustav i subjekte, odnosno koristi za promociju i unaprjeđenje turizma. S druge strane, kako zahtjevi tržišta, tako i zahtjevi turističkih subjekata su sve veći, stoga su potrebna znatno veća financijska sredstva za ukupnu promociju i provedbu svih aktivnosti koje nameće obujam aktivnosti koje provodi sustav TZ-a. Uz to, naše konkurentne destinacije ostvaruju znatno veće prihode po osnovi boravišne pristojbe i time ulažu znatno veća sredstva u promociju na turističkom tržištu. Svjestan sam da povećanje boravišne pristojbe nije popularno, ali je u ovome trenutku nužno. Isto tako vjerujem da će se naći najbolje rješenje usuglašeno s cjelokupnim sektorom. A važno je naglasiti da će se dodatna sredstva, koja će sustav uprihoditi po toj osnovi, indirektno vratiti u sustav u smislu povećanja ulaganja u ukupnu promociju i potporu određenim programima i aktivnostima u idućim godinama.


Koje zemlje smatrate da bi nam trebale biti turistički uzori? Na koga se ugledati i zašto?


– Teško se uspoređivati i tražiti uzore jer je svaka destinacija specifična. Po meni je Hrvatska jedinstvena po mnogim resursima i potencijalu koji koristi i upravo je to njezina najveća prednost pred konkurencijom. Važno je prepoznati potencijale i iskoristiti sve resurse, od prostora, do prirodnih resursa, povijesne i kulturne baštine, same pozicije zemlje, tradicije itd. Mi smo relativno mala zemlja, koja polako, ali sigurno ulazi u fokus svjetske turističke javnosti. Kao destinacija nudimo nešto novo, relativno smo neotkriveni i to je također jedna od naših prednosti u odnosu na konkurenciju. Mnogo je učinjeno u smislu kvalitete turističkog proizvoda i mišljenja sam da upravo kvaliteta treba biti u fokusu daljnjeg razvoja turizma. Naravno da od drugih možemo puno toga naučiti. Primjerice, turizam u Austriji je unatoč jakom zimskom turizmu generalno jači tijekom ljeta, a nemaju more i obalu. U Mađarskoj je puno učinjeno na poticanju domaćeg turizma. Zemlje poput Grčke ili Turske su se u zadnjih nekoliko godina susretale ili se susreću s brojnim problemima, ali i dalje puno rade na unapređenju turističke ponude i promociji turizma. Ne bih rekao da je potrebno nešto kopirati, ali svakako je poželjno pratiti pozitivna iskustva konkurencije.


Novi sadržaji


Je li nužno potrebna reorganizacija sustava turističkih zajednica? Što bi se konkretno trebalo učiniti?


– Cjelokupan sustav čini više od 300 turističkih zajednica. Velika je to brojka koja zahtijeva vrlo kvalitetnu platformu međusobne suradnje, komunikacije i usklađenosti. Upravo zbog toga očekujem da će se novim zakonskim odredbama cjelokupnom sustavu turističkih zajednica omogućiti još učinkovitije bavljenje promocijom i upravljanje destinacijom. Ključ svega je jačanje znanja o promociji, brendiranju, marketingu i PR-u kao i kreiranje novih sadržaja u destinaciji koji će biti motiv novih turističkih dolazaka. Važno je ubrzati procese i ukloniti sve administrativne barijere koje možda usporavaju odluke i projekte.


Od samog početka sezone najaktualnija je tema nedostatka kadrova u turizmu. Što učiniti po tom pitanju? Kako zaustaviti odljev mladih izvan zemlje, kako ih navesti da se školuju za turistička i ugostiteljska zanimanja?


– Ovo je vrlo kompleksno pitanje koje opterećuje sektor i na koje je teško kratko odgovoriti. Ali ipak, mislim da je prvenstveno potrebna promjena percepcije, a percepcija se mijenja konkretnim mjerama i primjerima dobre prakse. Do sada je bila dominantna percepcija kako se u turizmu može raditi samo nekoliko mjeseci u godini i to uz plaće koje bi mogle biti veće. Ulaskom Hrvatske u EU našim su se ljudima otvorile brojne mogućnosti, a Hrvatska nije jedina zemlja koja bilježi nedostatak radne snage. Vjerujem kako će planirane mjere, od proširenja edukativnih programa, otvaranja centara kompetencija i općeg poboljšanja uvjeta za rad, rezultirati pozitivnim kretanjima i kako će se potreba za radnom snagom, sukladno produljenju sezone, produžiti na veći dio godine čime će domaći ljudi imati sve uvjete i motive za ostanak i rad u Hrvatskoj.


Kako ste zadovoljni dosadašnjim turističkim rezultatima u sezoni?


– Kao što sam rekao, Hrvatska se u turističkom smislu nalazi u vrlo pozitivnom ozračju i okruženju. Bilježe se visoki dvoznamenkasti porasti turističkog prometa, rastu i prihodi od turizma, kao i investicije, sezona je sve duža, a struktura turista sve raznovrsnija. Procjena je da će Hrvatska na razini cijele godine rasti po stopi znatno većoj od predviđenog prosjeka za Europu koji iznosi 3 do 5 posto, a to je vrlo značajan uspjeh. To je i znak da su svi dionici unutar i oko sektora marljivo radili na pripremi ove turističke godine i sada se vide rezultati. No, nogometnim rječnikom, nalazimo se na poluvremenu, pred nama je još praktički cijelo poluvrijeme, druga polovica godine, nakon koje ćemo zbrajati ukupne rezultate. Uvjeren sam kako će sve provedene mjere, kao i one koje će se tek provesti, rezultirati još boljim rezultatima u 2018. godini.


Snaga brenda


Mala zemlja za veliki odmor, Croatia full of life – samo su neki od posljednjih slogana. Jesu li ti slogani pogođeni? Smatrate li da bi trebalo naći neko novo rješenje?


– Prije slogana i komunikacijskog koncepta Full of Life, koji je aktualan i koji se koristi nepune dvije godine, čak 15 godina se koristio slogan Mediteran kakav je nekad bio, a koji je zasigurno dao snažan doprinos u pozicioniranju Hrvatske na međunarodnoj turističkoj karti. Međutim, hrvatskom je turizmu trebalo osvježenje i promjena u pristupu promotivnim aktivnostima. Naime, ako detaljnije sagledamo poruku slogana Mala zemlja za veliki odmor, uvidjet ćemo da je u fokusu promocija Hrvatske kao isključivo odmorišne destinacije. Kod slogana Mediteran kakav je nekad bio nisu obuhvaćena područja unutrašnjosti zemlje i čitav niz proizvoda karakterističnih za kontinentalni turizam. Vezano za koncept i slogan Full of Life, koji nije zemljopisno ili proizvodno usko definiran, tijekom ove godine intenzivno ćemo pratiti efekte kampanja i projekata proizašlih iz navedenog koncepta pa ćemo sukladno tome i donositi neke zaključke te po potrebi prilagođavati određene kampanje i poruke koje iz njih proizlaze. Trenutačno dostupne informacije govore da je koncept dao dobre rezultate, a na nama je da sve pratimo te u realnom vremenu eventualno donesemo određene korekcije jer se Hrvatska ipak promovira na velikom broju tržišta, od kojih svako tržište zahtijeva zaseban pristup i analizu.


Koliko je Hrvatska kao turistički brend prepoznata u svijetu? Što treba poduzeti da se stvari po tom pitanju promijene na bolje? Što poduzeti po pitanju promocije turističke destinacije – Hrvatske?


– Snaga našeg brenda je u posljednjih nekoliko godina porasla, a raslo je i samo razumijevanje brenda te danas Hrvatska, kao turistička destinacija, ne asocira turiste samo na sunce i more već i na čitav niz drugih sadržaja koje nudi. Tako do izražaja sve više dolazi naša kulturno-povijesna baština, prirodne ljepote i očuvanost okoliša. Međutim, sigurno je da postoji značajan prostor za napredak kada govorimo o snazi hrvatskog turističkog brenda. Riječ je o vrlo zahtjevnom i dugotrajnom procesu. Ne može se preko noći mijenjati percepcija milijuna ljudi, važan je kontinuitet, kvalitetan pristup i ciljana ulaganja. Moramo znati što i kako komuniciramo i koje su naše ciljne javnosti. U idućem razdoblju ćemo se svakako fokusirati na daljnje jačanje nacionalnog turističkog brenda. Vrlo je važno komunicirati sadržaj brenda i odabrati pravilne komunikacijske alate i kanale kako bi ukupni učinak u brendiranju zemlje bio što veći.