Tribina studenata Pravnog fakulteta

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović: Romi u Delnicama žive ispod razine ljudskog dostojanstva

Ingrid Šestan Kučić

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza



RIJEKA Uvjeti u kojima žive Romi u Delnicama najgori su uvjeti života u Hrvatskoj. Ispod razine ljudskog dostojanstva. Žive u šumi, u šatorima i blatu, bez pitke vode – istaknula je na tribini »Korzo ljudskih prava« pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Tribina je održana u sklopu istoimenog tradicionalnog projekta studentske udruge Elsa Pravnog fakulteta, a govoreći o kršenju ljudskih prava romske populacije Vidović je iznijela podatak da svega 1,5 posto Roma doživi 65 godina što je posljedica upravo uvjeta u kojima žive. I po pitanju radno službeničkih odnosa Romi su najdiskrimiranija skupina u Hrvatskoj, jer istraživanje je pokazalo da čak 28 posto ispitanika smatra kako bi rad Roma u ugostiteljskoj djelatnosti tjerao klijente, dok je 24 posto ispitanika iznijelo stav da bi im bilo problem zaposliti Rome. Međutim, na tržištu rada u Hrvatskoj je prisutna i sindikalana, ali i politička diskrimancija, kao i ona dobna kod koje se granica starosti od koje kreće diskrimancija sve više snižava. Upravo su radno službenički odnosi na prvom mjestu pritužbi koje je pučka pravobraniteljica zaprimila prošle godine, a riječ je o 5.203 predmeta, što je za čak 80 posto više nego prije pet godina.


Govoreći o problemima osoba starije životne dobi Vidović je apostrofirala siromaštvo i dostupnost institucionalne skrbi, a kao jedan od većih problema u institucijama za skrb o starijim osobama iznijela je nedovoljan broj zaposlenih.


– Bez obzira radi li se o privatnim ili javnim domovima za starije osobe na 350 korisnika tijekom noći rade samo tri zaposlenika. Jedan od problema je i što se na natječaje za takva radna mjesta nitko ne javlja, jer riječ je o slabo plaćenim poslovima pa potencijalni kandidati radije biraju sezonske poslove ili pak odlazak iz Hrvatske. U javnim domovima problem su i dugotrajne te netransparentne liste čekanja, a čest je slučaj da je prijem u dom potpisao netko drugi, a ne korisnik, upozorila je Vidović. Osvrnula se i na problem ugovora o dosmrtnom uzdražvanju koji otvaraju prostor za izuzetno ozbiljne zlouporabe i prevare osoba starije životne dobi, a posljedice su i smrt koja se ne može dokazati. Ti su ugovori, dodala je, iznimno problematični kada ih sa starijim osobama sklapaju vlasnici domova, a u tom kontekstu Vidović je iznijela informaciju o dojavi njenom uredu da u Slavoniji postoji vlasnik doma za starije osobe koji je vlasnik cijele jedne ulice do čijih je nekretnina došao upravo putem takvih ugovora. Stoga ured pučke pravobraniteljice traži jače zaštitne mehanizme, a kao moguća rješenja navela je i registar davatelja nekretnina te jaču kontrolu javnih bilježnika.

Govoreći o energetskom siromaštvu u Hrvatskoj Vidović je iznijela podatak da gotovo desetina stanovništva živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti grijanje tijekom najhladnijih mjeseci, a osvrnula se i na prekoračenje policijskih ovlasti. Njen je ured lani zaprimio 150 prijava građana vezano za razna postupanja policije, a posebno se osvrnula na pritužbe migranata tijekom »Balkanske rute« kada je ured zaprimao velik broj pritužbi migranata o tome da ih hrvatska policija tuče, oduzima im stvari te skida im odjeću u snijegu, a onda ih vraća u Srbiju. Danas je tih pritužbi puno manje, a uglavnom se odnose na fleksibilno tumačenje zakonskih propisa vezanih uz migrante.