Županija će u ovoj godini u Regionalni sportski, rekreacijski i turistički centar Platak uložiti 15 milijuna kuna, što je tri milijuna kuna više od ranije planiranih sredstava. Investiciju su povećala dodatna ulaganja u sustav zasnježenja, kao i projektna dokumentacija za, između ostalog, novu četverosjedežnicu, alpine coaster i zip-line. Na ovaj način u RSRTC Platak PGŽ će u razdoblju od 2018. godine zaključno s 2020. godinom uložiti sveukupno 30 milijuna kuna.

Na jučerašnjoj sjednici Županijske skupštine izmjene o financiranju Platka podržalo je 35 vijećnika, dok su četiri vijećnika Mosta bila protiv.

– Strategija kojom idete nije dovoljno dobra, iako je ideja dobra. Županija bi se aktivnije trebala angažirati u taj projekt i imat ćete svaki dan posjetitelje na Platku. Loše je stanje u domovima, a posebno apostrofiram planinarski dom na Snježniku koji je jedan od najljepših primjera planinske arhitekture, rekao je Igor Posarić iz Mosta.

Platak i Risnjak

Planinarski dom Snježnik nalazi se na samom ulazu u Nacionalni park Risnjak, a o povezivanju Platka i Risnjaka raspravljali su i županijski vijećnici. Kao što je poznato, jedna od ideja PGŽ-a bila je i povezivanje Platka i Nacionalnog parka Risnjak skijaškom stazom. Iako je riječ o zaštićenom području, skijaške staze u nacionalnim parkovima nisu rijetkost, što dovoljno dokazuju primjeri susjedne Slovenije. Dožupan Marko Boras Mandić ustvrdio je da te ideje nisu naišle na plodno tlo kod uprave NP-a Risnjak i resornog ministarstva.

– Ponudili smo i zajedničku ulaznicu kojom bi posjetitelj došao na Platak, kupio ulaznicu za Risnjak gdje bi bio prevezen sjedežnicom s Platka. Inače, godišnje kroz Risnjak prođe manje ljudi nego kroz špilju Biserujku i kulu Nehaj, a povezivanjem bismo imali obostranu korist. No, ne možete ljude natjerati u projekt, poručio je Boras Mandić

Bojan Kurelić iz Akcije mladih smatra da su županijska ulganja u Platak bila potrebna da bi se ondje moglo skijati i pritom se pita zašto je PGŽ u ovoj priči sam, zašto nema Grada Rijeke čiji građani koriste skijalište, dok Franjo Butorac iz PGS-a smatra da je Platak jedinstveni projekt koji se radio u Hrvatskoj, ali je u ovom slučaju dana prevelika sloboda izvođačima radova.

– Plan financiranja iz 2017. godine probijen je za skoro 47 posto i košta 30 milijuna kuna. Podržimo taj projekt, sad bi bilo glupo odustati, ali u budućnosti treba puno racionalnije raspolagati sredstvima, upozorio je Butorac.

Teret korupcije

Umjesto Petra Valovičića, za zamjenika predsjednice županijskog Antikorupcijskog povjerenstva jučer je izabran Dinko Beaković. Njegov je izbor podržala većina vijećnika, izuzev troje vijećnika koji su istovremeno članovi Antikorupcijskog povjerenstva koji su bili suzdržani. Kako je objasnio suzdržani IDS-ovac Srđan Srdoč, ujedno i član povjerenstva, Beakoviću neće dati podršku, ne samo zato što je član HDZ-a, već i zato što Beaković do danas nije potpisao županijski Etički kodeks.

– Osobno smatram da za Antikorupcijsko povjerenstvo niste postupili etički. Bilo bi poželjno da prihvatite taj etički kodeks, a potom se u povjerenstvu potrudite da taj etički kodeks izmijenite, ako imate problema s njim, poručio je Srdoč, a Marko Mataja Mafrici iz SDP-a svoju je podršku Beakoviću objasnio civilizacijskim dosegom, jer mjesto zamjenika u ovom tijelu u pravilu pripada opoziciji. Beakovića nije propustio upozoriti na imidž stranke iz koje dolazi.

– Dolazite iz stranke koja ima velik teret korupcije na svojim leđima i žao mi je što je tako. Povjerenstvo nije zaduženo samo za Županiju, već i za ostale jedinice lokalne samouprave pa nemojte svoju funkciju zanemariti kad se korupcija dogodi negdje gdje je HDZ na vlasti ili na sumnjive rošade, primjerice, u Hrvatskim šumama, upozorio je novoizbranog zamjenika Mataja Mafrici.

Franjo Butorac komentirao je da se ovim imenovanjem nada da će »Dinko u povjerenstvu dokazati kako je Zlatko Komadina potkupio vijećnike koji ga podržavaju«, a predsjednik županijske Skupštine Erik Fabijanić podsjetio ga je na svoj primjer kad se raspravljalo o njegovoj smjeni kao predsjednika Skupštine.

– Sram me je pojedinaca u mojoj stranci i nisam baš omiljen oko nekih stvari koje jasno kažem. No, kada bi se svi borili protiv korupcije i nepotizma, mislim da bismo je uspjeli iskorijeniti. To što govorim, ja i živim, a ako netko ima neko drugo saznanje, tu sam, pucajte, poručio je vijećnicima Beaković.

Raspravu je zaključio župan Zlatko Komadina ističući kako nema ništa protiv da se Beaković bori protiv korupcije i kriminala. Podsjetio je da za insinuacije o kriminalu trebaju dokazi i da u Županiji kriminala nema.

– Svakako želim da Beaković bude u Povjerenstvu, da ne bi ispalo da ja nešto imam protiv toga, rekao je Komadina.

Stanje u domovima

Na aktualnom satu Ines Strenja iz Mosta zanimalo je kako PGŽ prati stanje s domovima za starije osobe, budući da je zadužena za davanje dozvola za minimalno tehničke uvjete, koliko je registriranih domova, kakve su liste čekanja, koliko je obiteljskih domova i je li bilo prijava za neuhuman odnos prema korisnicima.

– Znamo da toga ima i najčešće se dešava da obitelji pokupe svojeg člana i premjeste ga negdje drugdje, rekla je Strenja.

Pročelnica upravnog odjela za socijalnu skrb Dragica Marač kaže kako Županija postupa po svakoj prijavi, a prijava je priličan broj, bilo da je riječ o pisanim, telefonskim ili anonimnim.

– Svaki smo put izvijestili i ministarstvo, a župan je molio i premijera. Mi ne možemo mijenjati zakon, ali ga mogu mijenjati saborski zastupnici. Zakon je uvijek formalne naravi, nikad se ne unose izmjene koje struka predlaže, a sve dosadašnje izmjene zakona bile su kozmetičke, ustvrdila je Marač, dodajući kako ima saznanja da uvjeti u nekim domovima za starije nisu dobri, no problem je što su kriteriji za njihovo otvaranje niski, a Županija ne može ulaziti u takve ustanove jer tako krši zakone.

PGŽ kupuje barokomoru u Thalassotherapiji Crikvenica

Županijski Odbor za zdravstvo nije podržao širenje na djelatnost hiperbarične medicine u Thalassotherapiji u Crikvenici, no Skupština je ovaj prijedlog podržala većinom glasova. Prema sadašnjoj ideji, PGŽ bi trebao kupiti privatnu barokomoru koja tamo trenutno djeluje u okviru javno-privatnog partnerstva. Rudolf Ljubičić iz HDZ-a i iz Odbora za zdravstvo, smatra kako uz veliki centar u riječkoj bolnici, ovom području ne treba toliki broj barokomora, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je sljedeća barokomora nakon Crikvenice u – Splitu. Za razliku od njega, mostovka Ines Strenja mišljenja je da bi Županija trebala za Crikvenicu kupiti novu barokomoru. Crikvenička barokomora bi se bavila samo komplementarnim djelatnostima kad se radi o djelatnosti crikveničke Thalassotherapije, a to su kronične rane, osteomijelitisi i iznenadna gluhoća.

– Baromedicina je izuzetno bitna i ima svoje mjesto u indikacijama kroničnih bolesti i u hitnoćama. U ovom trenutku trebaju nam dva takva mjesta jer su ogromne liste čekanja, smatra Strenja.