Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. studenoga 2019.
Ponovo oživljeni

Opet Dani dr. Matka Laginje: Manifestacija posvećena najvećem sinu Klane

Foto Marko Gracin
Foto Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 24. ožujak 2019. u 21:37 2019-03-24T21:37:03+01:00

KLANA Nakon trogodišnje stanke, Katedra Čakavskog sabora – Društvo za povjesnicu Klana organiziralo je 23. Dane dr. Matka Laginje. A sve to zahvaljujući velikom entuzijazmu i zalaganju predsjednika Društva za povjesnicu Klane Antona Starčića, koji je uzvanicima koji su do posljednjeg mjesta popunili klanjsku vijećnicu prenio i pozdrave osnivača i dugogodišnjeg, sada bivšeg predsjednika Društva - Ivana Šnajdara. Uzvanicima se obratila i načelnica općine Željka Šarčević Grgić koja je zapravo ovdje imala još jednu funkciju – zamjenice predsjednika Udruge.

Šarčević Grgić prisjetila se i svojih početaka i prvih znanstveno-istraživačkih radova koje je upravo prije dvadesetak godina započela kroz proučavanje germanizama u klanjskom govoru, a o čemu je tada izlagala na nekim od prvih Dana Matka Laginje u Klani. Kao što je Anton Starčić napomenuo, prošle je godine bilo 25 godina od osnivanja društva i pokretanja ove hvalevrijedne manifestacije posvećene najvećem sinu Klane, a ujedno i jednom od zaslužnih Hrvata, Matki Laginji. 

Po dobrom receptu svih dosadašnjih Laginjinih dana u Klani, na ovom skupu predstavljeni su zanimljivi rezultati istraživačkih radova i na području prirodnih i društvenih znanosti, dakako, na području općine Klana. Tako su zanimljivo predavanje popratili svi Klanjci kojima negdje u uhu, ako ne i u sjećanju, zvoni toponim Šverda. Naime, Dalibor Reš iz kastavskog speleološkog društva Estavela predstavio je njihova istraživanja na području Šverde - bolje reći izuzetno nepristupačnog, surovog kraškog terena na razmeđu Slovenije i Hrvatske, administrativno područja Općine Klana, Grobnišćine i čabarskog kraja. Lovel Kukuljan također iz Speleološkog društva Estavela predstavio je rezultate istraživanja jednog puno manjeg, ali ne manje zanimljivog kraškog fenomena - jame koja se nalazi u sklopu arheološkog kompleksa klanjske gradine. Nina Trinajstić, članica speleološkog tima održala je izuzetno važno izlaganje o zagađenju spilja i jama ukazavši da se to ne događa negdje drugdje, nego upravo nama i to kroz primjer zaštićenog fenomena klanjskog Gotovža koji speleolozi već godinama ne mogu istraživati, jer je u njega provedena kanalizacija. Arheolog Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka Ranko Starac predstavio je dva značajna rezultata prošlogodišnjih arheoloških istraživanja koja su započeta slučajnim nalazima i zalaganjem lokalnih entuzijasta. Naposlijetku, dr. sc. Tea Perinčić, kustosica u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, predstavila je važan arhivski dokument – urbar posjeda augustinskog samostana sv. Jeronima u Rijeci.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.