Teška kohabitacija

OČEKUJE SE BURNA SJEDNICA Većina u riječkom Vijeću želi Obersnelu smanjiti prava

Damir Cupać

Foto D. Škomrlj

Foto D. Škomrlj

Predlagači izmjena Poslovnika su Predrag Miletić i Danko Švorinić (Lista za Rijeku), predsjednik Gradskoga vijeća Tihomir Čordašev (Akcija mladih), Juraj Bukša (HNS), Marinko Koljanin (Nezavisna lista Hrvoja Burića) i Andrej Briščik (Akcija mladih)



Drugo poglavlje kohabitacijske riječke priče ispisat će se na današnjoj sjednici Gradskog vijeća na kojoj se očekuje žestoka rasprava u vezi s izmjenama poslovnika što ih predlaže riječka oporba koja je nakon lokalnih izbora osvojila većinu u riječkom parlamentu.


Tako će se nakon konstituirajuće sjednice prvi put na dnevnom redu naći točke koje su bile sastavni dio svih riječkih oporbenih stranaka koje su postale parlamentarne – HDZ-a, Nezavisne liste Hrvoja Burića, Mosta, Akcije mladih i Živog zida, Liste za Rijeku, HNS-a. Očekuje se i predstavljanje Morane Jokić u stranačkom dresu HNS-a nakon što je napustila političku opciju Hrvoja Burića


Izjednačavanje prava 




Predlagači izmjena Poslovnika su Predrag Miletić i Danko Švorinić (Lista za Rijeku), predsjednik Gradskoga vijeća Tihomir Čordašev (Akcija mladih), Juraj Bukša (HNS), Marinko Koljanin (Nezavisna lista Hrvoja Burića) i Andrej Briščik (Akcija mladih). Njihova je ocjena da Poslovnik treba izmijeniti jer se za to pokazala potreba zbog povećanja učinkovitosti gradskoga parlamenta, a što će pridonijeti demokratizaciji procesa donošenja akata.


Predlagači dalje navode da se bitne izmjene odnose na uvođenje najviših standarda sprječavanja sukoba interesa pa se tako širi krug osoba za čiju korist vijećnik ne smije djelovati pozivajući se na svoj položaj, omogućava se nezavisnim vijećnicima formiranje klubova vijećnika, uvodi se institut replike, a izbacuje se arhaični i ograničavajući institut ispravka netočnog navoda, omogućava se vijećnicima da izravno postavljaju pitanja direktorima komunalnih društava i ravnateljima gradskih ustanova, te pročelnicima odjela gradske uprave, a prava gradonačelnika u Gradskom vijeću izjednačavaju se s pravima ostalih predlagatelja.


Dosadašnja praksa 


Iz očitovanja gradonačelnika Vojka Obersnela jasno je da će tenzija i te kako biti.


– Uvodno želim naglasiti kako načelno ne mogu podržati ovaj Prijedlog jer ocjenjujem nekorektnim postupak predlagatelja, odnosno činjenicu da je predlagatelj ovih Izmjena i dopuna Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke iste uputio predsjedniku Gradskog vijeća bez provedenih prethodnih konzultacija sa svim političkim strankama zastupljenim u sadašnjem sazivu Gradskog vijeća Grada Rijeke. Naime, dosadašnja praksa prigodom donošenja akta ove razine, podrazumijevala je prethodne konzultacije svih političkih stranaka zastupljenih u predstavničkom tijelu.



Dalje gradonačelnik naglašava da nije točno da izmjene neće prouzročiti nove troškove.


– Izmjenama se predlaže da se pitanja mogu postavljati neposredno o radu upravnih tijela, kao i pravnih osoba kojima je Grad Rijeka osnivač, odnosno većinski vlasnik. Kako bi se navedena odredba mogla primjenjivati, na sjednicama Vijeća morali bi biti prisutni, osim 37 članova Vijeća i 12 pročelnika, 2 voditelja ureda, 15 ravnatelja ustanova čiji je osnivač Grad Rijeka, kojem broju treba pridodati 24 ravnatelja osnovnih škola, a koje su isto tako ustanove čiji je osnivač Grad Rijeka, te 14 direktora komunalnih ili trgovačkih društava u (većinskom) vlasništvu. U gradskoj vijećnici Grada Rijeke istovremeno može biti prisutno maksimalno 80 osoba. U slučaju ovako predloženih izmjena Poslovnika, sjednice Gradskog vijeća Grada Rijeke više se ne bi mogle održavati kao do sada u prostorijama vijećnice, već bi Grad Rijeka morao pronaći novi, adekvatniji prostor za održavanje sjednica što bi naravno prouzročilo nove, dodatne izdatke u proračunu, uvjeren je Obersnel. On ne prihvaća ni skraćivanje vremena za dostavu odgovora u pisanom obliku na pitanja postavljena na sjednici s 15 na 8 dana.



Upravo je u postupku donošenja Poslovnika, izmjene i dopune kojega se sada predlažu, 2009. godine tako učinjeno, a vodeći se načelima demokratske prakse. Nakon što je izrađen Nacrt prijedloga Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, on je kao radni materijal dostavljen predsjednici Gradskog vijeća, predsjednicima klubova članova Gradskog vijeća te političkim strankama zastupljenim u Gradskom vijeću radi dostavljanja eventualnih primjedbi i prijedloga te izrade konačnog teksta Prijedloga. U ovom je slučaju dobra demokratska praksa potpuno zaobiđena te je Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika uvršten u dnevni red sjednice Vijeća, bez konzultacija o radnom materijalu i mogućnosti dostavljanja prijedloga i primjedbi, ocijenio je Obersnel.


On dalje smatra da je neprihvatljivo da predsjednici stalnih odbora Gradskog vijeća, osim predsjednika odbora za Statut, Poslovnik i propise i Odbora za izbor, imenovanja i razrješenja, ne moraju ujedno biti i članovi Vijeća.


Stalni odbori 


– To smatram neprihvatljivim stoga što bi u stalnim odborima Gradskog vijeća ne samo predsjednici istih, već i njihovi članovi trebali biti i članovi Gradskog vijeća. Smatram da odbori kao stalna radna tijela trebaju biti zamašnjak u radu predstavničkog tijela te davati aktivan doprinos donošenju što kvalitetnijih odluka predstavničkog tijela. Upravo takvo određenje, da su predsjednik odbora i dio članova odbora ujedno i članovi Vijeća, omogućuje veću angažiranost članova Vijeća koji kroz rad u pojedinim odborima mogu aktivno sudjelovati u pripremama za što kvalitetniju raspravu o pojedinim prijedlozima o kojima se raspravlja na sjednicama Vijeća – uvjeren je Obersnel.