Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. siječnja 2020.
Okrugli stol o "pruzi visoke učinkovitosti"

Nizinska pruga potrebna tek kad se izgradi terminal na Krku

Foto Sergej DRECHSLER
Foto Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 24. veljača 2012. u 16:50 2012-02-24T16:50:39+01:00

Postojeća pruga, koju je potrebno rekonstruirati, dovoljna je za Brajdicu i Zagrebačku obalu, odnosno "preživljavanje" Luke Rijeka u narednih deset do petnaest godina

RIJEKA  Postojeća željeznička pruga Rijeka-Zagreb, uz odgovarajuće će rekonstrukcijske zahvate biti dovoljna za potrebe teretnog prometa riječke Luke u sadašnjim gabaritima, uključujući izgradnju Zagrebačke obale i proširenje Brajdice, dok se takozvana nizinska pruga isplati jedino u slučaju gradnje novog velikog kontejnerskog terminala na Krku. To su glavni zaključci s okruglog stola na temu Pruga visoke učinkovitosti, kako se službeno naziva nizinska pruga, što ga je organizirao Zavod za prostorno uređenje PGŽ. Iako je u više navrata isticano kako je gradnja te pruge neminovna ukoliko se riječka luka želi razvijati u pravom smislu te riječi, ipak je velika pozornost posvećena i rekonstrukciji postojeće pruge, neophodnoj za »preživljavanje« luke u narednih deset do petnaest godina, odnosno dok se ne izgradi nizinska pruga i terminal na Krku. 

Tom bi rekostrukcijom u cijelosti bili zadovoljeni maksimalni planirani kapaciteti Brajdice i Zagrebačke obale, od ukupno milijun i 350 tisuća TEU-a, od čega bi se oko 700 tisuća TEU-a prevozilo željeznicom, istaknuo je Tomislav Hozjan, pomoćnik izvršnog direktora za razvoj i pripremu u HŽ infrastrukturi. On je okupljenima predstavio zahvate potrebne za rekonstrukciju pruge. U prvom redu to je izmjena električne vuče vlakova na dionici Moravice-Rijeka-Šapjane, vrijedna preko 600 milijuna kuna, koja bi trebala biti dovršena do kraja iduće godine. Kao drugi veliki zahvat ističu se neophodne izmjene riječkog željezničkog kolodvora, koji će opsluživati Zagrebačku obalu, te onoga koji će opsluživati Brajdicu. Za povećanje kapciteta pruge do željene razine potrebno je još izgraditi novi most Ličanka, izmijeniti sustav prometne regulacije na dionici Moravice-Pećine. Uz to, spomenuo je i izgradnju drugog kolosijeka kroz Rijeku, na dionici Škrljevo-Šapjane čime bi zaživio i prigradski te gradski putnički promet, ali bi se u prvom redu osigurala kvalitetna povezanost luke i industrijskih zona Miklavlje i Kukuljanovo u njenom zaleđu. 

Svi je te zahvate, uz izuzetak drugog kolosijeka kroz grad i rekonstrukcije riječkog kolodvora, moguće izvesti do kraja 2015. godine, odgovorio je Hozjan na pitanje novinara o dinamici rekonstrukcije, uz ogradu kako će ona ipak ovisiti u prvom redu o dostupnim sredstvima za financiranje projekata. 

Voditelj odjela za željezničku infrastrukturu IGH Stjepan Kralj predstavio je prijedlog takozvane Drežničke trase pruge visoke učinkovitosti, koja bi u cijelosti zaobišla Vinodolsku dolinu, a na dionici od Skradnika do Rijeke gotovo tri četvrtine trase čine tuneli, od kojih je najduži onaj kroz Kapelu, više od 14 kilometara. Ta trasa, istaknuo je, jedina zadovoljava tehničke uvjete za gradnju pruge u prvom redu po pitanju uzdužnog nagiba. 

Profesor Ivan Dadić s Fakulteta prometnih znanosti govorio je o nužnosti željezničkog povezivanja luka Sjevernog Jadrana, ukoliko žele kao cjelina konkurirati sjevernoeuropskim lukama. U raspravi koja je uslijedila Bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić je inzistirao da se dodatno razmotri mogućnost premještanja planiranog ranžirnog kolodvora nizinske pruge u Krasici na lokaciju bliže kolodvoru Škrljevo, a riječki pročelnik za urbanizam Srđan Škunca zamjerio je izlagačima da nisu posvetili dovoljno pažnje rješavanju problema prolaska željeznice kroz područje Grada Rijeke, nakon čega je zaključeno da će kroz naredne aktivnosti vezane uz trasu nove pruge u Prostornom planu PGŽ to pitanje biti detaljnije obrađeno. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.