Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
8. prosinca 2019.
Zadnji uvjet za veliki projekt

MALI »WATERFRONT« Marina Porto Baroš od strateškog je interesa i za Rijeku i za državu

snimio Marko Gracin
snimio Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 11. kolovoz 2019. u 9:34 2019-08-11T09:34:00+02:00

Po završetku javne rasprave, prijedlog Izmjena i dopuna bit će upućen na Gradsko vijeće, a bude li usvojen, bit će stvoreni i svi formalni uvjeti za raspisivanje javnog natječaja za koncesionara buduće marine u samom središtu Rijeke za što, prema dosadašnjim istupima čelnih ljudi Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Grada Rijeke i Lučke uprave, ali i uprave ACI-ja, najvećeg mediteranskog lanca nautičkih marina, postoji više nego ozbiljan interes

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel prošlog je mjeseca prihvatio nacrt prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana koje se odnose na prenamjenu Porto Baroša iz luke otvorene za javni promet u luku posebne namjene, odnosno luku nautičkog turizma, te ih uputio na javnu raspravu koja će potrajati do kraja ovog mjeseca, do kad javnost ima pravo podnijeti prijedloge i prigovore na navedeni nacrt prijedloga.

Po završetku javne rasprave, prijedlog Izmjena i dopuna bit će upućen na Gradsko vijeće, a bude li usvojen, bit će stvoreni i svi formalni uvjeti za raspisivanje javnog natječaja za koncesionara buduće marine u samom središtu Rijeke za što, prema dosadašnjim istupima čelnih ljudi Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Grada Rijeke i Lučke uprave, ali i uprave ACI-ja, najvećeg mediteranskog lanca nautičkih marina, postoji više nego ozbiljan interes. S obzirom na to da je riječ o nautičkoj marini planiranog kapaciteta od oko 350 vezova, ona se smatra lukom od strateškog nacionalnog interesa, te će natječaj za koncesionara raspisati resorno ministarstvo, koje je prethodno, još koncem prošle godine, u suradnji s Lučkom upravom Rijeka i Gradom, donijelo odluku o izdvajanju Porto Baroša iz područja luke otvorene za javni promet.

Iako je gradončelnik Obersnel u više navrata javno tvrdio kako su izmjene i dopune prostornoplanske dokumentacije za pretvaranje Porto Baroša u marinu nepotrebne, te da se raspisivanju natječaja moglo pristupiti i bez njih, odnosno na temelju postojećih prostornih planova, iz Ministarstva pomorstva su inzistirali na izmjenama, kao temeljnom uvjetu za raspisivanje natječaja. Obersnel je u dosadašnjim javnim istupima na temu Porto Baroša također višekratno isticao kako je u cijelom projektu, koji je dio puno šire ideje prenamjene čitavog prostora Delte i Porto Baroša iz lučkog u urbani prostor, nepotrebno izgubljeno deset godina. Doista, da nije bilo megalomanskih planova o cjelovitom projektu uređenja Delte i Porto Baroša, s »waterfrontom«, stambenim, poslovnim zgradama i drugim čudesima, marina je vjerojatno već odavno mogla biti uređena, ali valja naglasiti da su, u najmanju ruku pretjeranim zamislima o uređenju ovog područja podjednako »kumovali« i Lučka uprava i Grad kome je on na čelu.

Stvari su se u zadnjih nešto više od godinu dana ipak pokrenule s mrtve točke i papira pa je Obersnel na kolegiju prije dva tjedna najavio kako očekuje da će nacrt Izmjena i dopuna biti prihvaćen do konca rujna ove godine, a resorni ministar Oleg Butković potvrdio je, prilikom sastanka premijera Andreja Plenkovića i nekolicine ministara s upravom »3. maja«, početkom ovog tjedna, da će natječaj biti »raspisan u najkraćem mogućem roku, čim budu usvojene izmjene prostornoplanske dokumentacije u Gradu Rijeci«.

Projekt pokrenut s mrtve točke

U samom prijedlogu izmjena i dopuna, prema objašnjenju gradskog pročelnika za urbanizam Srđana Škunce, bilo je potrebno izmijeniti obuhvat, organizaciju prostora planirane luke nautičkog turizma – marine Baroš, s ciljem usklađenja planiranog zahvata sa zakonskom regulativom u pogledu koncesioniranja, kao i usklađenja s važećim posebnim propisima kojima se reguliraju luke nautičkog turizma. Izmjenama je definiran oblik i površina luke, na način da su površine sjeverno od Senjskog pristaništa uključene u kopneni dio luke nautičkog turizma, istočna granice luke u dodiru s Deltom usklađena s katastarskim česticama, te je iz područja luke isključen dio mora uz korijen Sušačkog lukobrana, potreban za privez putničkog katamarana, koji se priključuje moru u sastavu lučkog područja.

Već u ovom dijelu izmjena sigurno će biti prijedloga i dopuna, pogotovo iz ACI-ja, čiji je član uprave Juraj Bukša još prije nekoliko mjeseci iznio niz primjedbi na takav, tada još neslužbeni prijedlog.

Željezni ministar Gabor Baross

Porto Baroš nosi ime po mađarskom »željeznom ministru« Gaboru Barossu koji je značajno unaprijedio prometnu infrastrukturu u mađarskom dijelu tadašnje Austro-Ugarske monarhije pa tako i riječku luku. Porto Baroš je građen kao luka prvenstveno za prekrcaj drva, a u svojoj je povijesti bio pod vlašću više država, od Austro-Ugarske monarhije, preko talijanske okupacije koja je trajala od 1918. do 1924. godine, kada je promijenjeno i ime luke u Porto Nazario Sauro, potom Kraljevine Jugoslavije, kojoj je bio glavna luka, zatim Njemačke, sve do SFRJ kada je vraćen u sastav riječke luke i današnje Hrvatske.

Naime, u ACI-ju smatraju kako u marini nipošto nije mjesto za privez katamarana, iz čitavog niza razloga. Prvi i osnovni je - prostor. Da bi katamaran sigurno i bez ugrožavanja sigurnosti drugih plovila pristao unutar Porto Baroša, potrebno je izdvojiti ne samo dio rive za njegov privez, nego i dovoljan dio akvatorija za manevriranje, odnosno okretanje katamarana prilikom priveza i odveza što će, smatraju u ACI-ju, »pojesti« prevelik dio same marine, čime se u pitanje dovodi planirani broj od 350 vezova. Nadalje, tu su još i pitanja sigurnosti pomorskog prometa, kako zbog valova što ih katamarani stvaraju pri ulasku u luku, tako i zbog mogućeg istodobnog ulaska i izlaska katamarana i nautičkih plovila u marinu, čemu još treba pridodati i barke i manja plovila privezana u Mrtvom kanalu, koja do otvorenog mora mogu stići jedino kroz Porto Baroš.

Ne treba pri tom sumnjati u bezbroj puta dokazane vještine posada putničkih katamarana Jadrolinije, ali svakako treba uzeti u obzir činjenicu da svaki nautičar nije istodobno i ekspert za manevriranje u lukama, nego tek povremeni korisnik i »kapetan« svog plovila, što potencijalno može dovesti do opasnih situacija.

3770733

Što se tiče istočnih granica marine, prema Delti, prijedlogom su one određene tik uz samu istočnu obalu Porto Baroša, što znatno ograničava mogućnosti budućeg koncesionara u planiranju i opremanju infrastrukture, primjerice prostora za dizalice za izvlačenje plovila iz mora, servisiranje i tako dalje pa će i tom dijelu zasigurno biti prijedloga za izmjene sadašnjeg prijedloga. Na istoj je obali smješten i mali Ružićev gat, koji potencijalni koncesionari također vide kao smetnju smještaju plovila, budući da ograničava korištenje jugoistočnog dijela bazena za privez

Hotel s četiri zvjezdice

Prema prijedlogu izmjena, luka nautičkog turizma, marina Baroš, planira se kao složena građevina, sklop više međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih građevina lučke podgradnje i nadgradnje te lučke opreme, čime je omogućeno etapno i fazno građenje, pri čemu je obveza da kapacitete vezova prate odgovarajući sadržaji na kopnu.

Luka je namijenjena za pružanje usluge smještaja i iznajmljivanja plovila te pratećim djelatnostima spojivim s osnovnom namjenom. Sadržaji osnovne namjene planirani na kopnenom dijelu luke su recepcija, kontrola, uprava, ugostiteljski sadržaji bez smještajnih kapaciteta, parkirališta/garaže, sanitarije, garderobe, spremišta, radionice i servisi u funkciji održavanja i usluživanja plovila i drugi sadržaji propisani i potrebni za određenu kategoriju marine. Dozvoljeni su prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene sa i bez smještajnih kapaciteta, trgovačke, uslužne, poslovne, kulturne, zabavne, sportske i rekreacijske namjene, crpka za opskrbu plovila gorivom i drugi kompatibilni sadržaji kojima se podiže razina usluge. Planira se i mogućnost izgradnje ugostiteljsko-turističkog sadržaja sa smještajnim kapacitetom koji može biti samo hotel kategorije najmanje četiri zvjezdice i kapaciteta najviše 100 kreveta.

Kamen spoticanja između koncesionara i Lučke uprave

Da bi projekt riječke marine mogao izazvati prijepore, može se naslutiti već iz najavnih ocjena. - Porto Baroš je u samom centru grada koji trenutno nema marinu, a opet u blizini otoka Krka i Cresa te pred sobom ima prekrasnu opatijsku rivijeru s nizom plaža. Naravno, interesantna nam je ideja jer će ta marina imati mogućnost razvoja kao marina za megajahte gdje možemo realizirati naš puni potencijal i ostvariti želje da se nautički turizam podigne na zavidnu razinu, rekao je nedavno u razgovoru za Novi list Kristijan Pavić, predsjednik uprave ACI-ja.

Upravo bi privez megajahti mogao postati kamen spoticanja između budućeg koncesionara i Lučke uprave Rijeka, koja je uredila privezišta za megajahte u dijelu Putničke luke, uz Rivu Boduli i Gat Karoline Riječke. Lučka uprava, naime, nije obveznik plaćanja PDV-a, a jahte koje su vezane u riječkoj luci službeno su samo na privremenom vezu, iako je svakome tko redovito šeće Rivom sasvim jasno da dobar dio njih u Rijeci provodi veći dio godine. Potencijalni koncesionari na to ne gledaju blagonaklono, smatrajući da im Lučka uprava predstavlja svojevrsnu nelojalnu konkurenciju, a dio njih smatra da bi, uz Porto Baroš, u koncesiju trebalo dati i taj dio luke, s obzirom da on u praksi već godinama funkcionira kao privezište za velike jahte.

Sadržaji osnovnih i pratećih namjena na kopnenom dijelu luke smještaju se u rekonstruirane postojeće i nove građevine koje je dozvoljeno graditi dijelom na Senjskom pristaništu, na Ružićevom gatu i na Sušačkom lukobranu. Najvrednije postojeće građevine na Senjskom pristaništu potrebno je sačuvati, rekonstruirati uz obveznu sanaciju izvornih dijelova i mogućnost dogradnje nedostajućih i novih dijelova. Postojeće građevine lučke podgradnje potrebno je, stoji dalje u prijedlogu Izmjena, sačuvati i prenamijeniti za privez nautičkih plovila. Dozvoljava se izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu, izvedba zahvata rekonstrukcije zbog prilagodbe građevina novoj namjeni i dogradnja Sušačkog lukobrana. Novi zahvati na lučkoj podgradnji dozvoljavaju se za izgradnju, odnosno sidrenje gatova za privez i drugih pomorskih objekata u funkciji luke i za izgradnju crpke za opskrbu plovila gorivom.

Strogi urbanistički uvjeti

Takvi uvjeti osiguravaju očuvanje povijesnih građevina i arhitektonske cjeline Porto Baroša, ali na interes ulagača svakako će utjecati precizno definiranje što se sve smije ili ne smije graditi, te koje građevine moraju biti sačuvane u svom izvornom obliku, što je vrlo često u sličnim situacijama u koliziji s interesima investitora, odnosno ograničava moguće komercijalne sadržaje. Da će uvjeti biti prilično strogi, može se zaključiti i iz dijela obrazloženja Izmjena po tom pitanju, u kom se navodi da je posebno naglašena vrijednost postojećeg visokovrijednog povijesnog sklopa prostorne cjeline luke Baroš, unutar koje je uspostavljen sklad izgrađenih struktura na kopnenom i morskom dijelu luke, kao i prema okruženju te da se pri planiranoj prenamjeni i rekonstrukciji određuje oblikovati na način da se postojeće povijesne, ambijentalne i arhitektonsko-urbanističke vrijednosti prostora ne umanje.

3770731

- Građevinu povijesnog zaokretnog mosta, pripadajuću strojarnicu i uređaje potrebno je sačuvati uz sanaciju izvornih ostataka i moguću obnovu. Postojeću lučku opremu, bitve, vitlo i dizalice je potrebno očuvati i sanirati, a dizalice je moguće preseliti unutar iste luke i prenamijeniti za nove sadržaje spojive s osnovnom namjenom luke. Složena građevina luke treba i nakon planiranih zahvata činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita te je kod oblikovanja svih prostornih dijelova luke potrebno primijeniti jednako vrijedna načela oblikovanja, pri čemu treba voditi računa o odnosu prema cjelini i okruženju. Pri rekonstrukciji cjeline luke Baroš, koja se ovim Planom štiti kao posebna urbana vrijednost od interesa za grad Rijeku, potrebno je u cjelini sačuvati odmjerenost utilitarne lučke arhitekture, a unošenje neprimjerenih elemenata drugog arhitektonskog izraza nije dozvoljena, naveo je u svom obrazloženju Škunca.

U obrazloženju izmjena navodi se da je postojeće građevine, pri rekonstrukciji, potrebno oblikovati u izvornom arhitektonskom slogu i pri tome pročelja i konstruktivni sustav sačuvan u izvornom stanju obnoviti uz nužnu prilagodbu novoj namjeni, dok se dogradnje i nadogradnje kao lagane konstrukcije, dozvoljava oblikovati u suvremenom decentnom izričaju, usklađene s osnovnom građevinom. Nove građevine u arhitektonsko-urbanističkom oblikovanju potrebno je tipološki i morfološki prilagoditi zatečenoj strukturi. Prilikom oblikovanja novih građevina potrebno je primjenjivati suvremeni arhitektonski izraz usklađen s povijesnim građevinama i mediteranskim podnebljem.

Sve navedeno pred koncesionare će postaviti visoku ljestvicu zahtjeva za smještajem svih potrebnih sadržaja unutar ograničenog prostora, uz očuvanje ambijenta i arhitekture, što ni organizacijski ni financijski neće biti jednostavan zadatak pa tijekom javne rasprave svakako valja očekivati čitav niz dodatnih prijedloga i dopuna, što je već, doduše neslužbeno, potvrđeno s različitih zainteresiranih strana. Uz velik interes građana i udruga, od kojih se dio protivi izgradnji marine, ne treba sumnjati da će i oni imati što reći na projekt nove marine u Porto Barošu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.