Nakon sastanka

Krizni eko stožer od ministra traži da Marišćinu zatvori odmah i pokrene odvajanje biootpada

Portal Novilist.hr

Foto Silvano Ježina

Foto Silvano Ježina

Udruga i mještani jasno su izrazili apel Ministru da Ministarstvo trenutno zatvori ŽCGO Marišćinu i visoko onečišćenu lokaciju Marišćina odmah sanira



RIJEKA Predstavnici Udruge Krizni eko stožer Marišćina i mještana Marčelja danas su se u Centru za gospodarenje otpadom Marišćina sastali s ministrom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem.


– Mještanima Viškova, naročito sjevernog dijela Općine, više godina urušava se zdravlje i kvaliteta života zbog rada ŽCGO-a Marišćina. Problem svakim danom sve više eskalira štetnim emisijama PM10 čestica, smradom i štetnim emisijama H2S-a, koji već sad deseterostruko premašuju godišnja dopuštena satna prekoračenja, a zbog štetnih emisija zrak je prema službenim podacima za 2018. godinu pao u 2. kategoriju. Mještani su ogorčeni i upućuju snažan apel svim mjerodavnim institucijama da se agonija gušenja u svakodnevnom smradu konačno zaustavi, poručili su iz udruge.


Udruga i mještani, nakon višemjesečnih molbi za sastanak, kažu, ministra su informirali i objektivno mu ukazali na ozbiljne i teške probleme života zbog rada ŽCGO Marišćine i ponudili realna rješenja da se problem riješi u kratkom roku.




Josip Katalinić, član udruge, u uvodnom obraćanju prezentirao je kratku povijest Marišćine u zadnjih 7 godina, pojavu kontinuiranog smrada od 2012. godine i dvije pravomoćne presude za smrad, način odabira lokacije isključivo političkom odlukom i njenoj blizini od Rječine, glavnog izvora pitke vode za šire riječko područje, te pogrešan koncept gospodarenja otpadom i tehnologiju, što su potvrdila i tri neovisna revizorska nalaza.


Mještanka Davorka Simčić prezentirala je podatke mjerne postaje koja bilježi zagađenja zraka prekoračenjima H2S i PM čestica, te koliko ista utječu na zdravlje i kvalitetu života mještana, koji su svakodnevno izloženi stresu zbog smrada.


Marina Gratton Gulin i Igor Ferk istakli su teške i loše uvjete života mještana, od kojih mnogi zbog utjecaja smrada i ŽCGO-a loše spavaju i moraju svakodnevno živjeti sa zatvorenim prozorima, u zatvorenim kućama, a imovina građana potpuno je obezvrijeđena.


Nerea Pulić, članica udruge i vijećnica u Županijskoj skupštini PGŽ informirala je Ministra da se Županija kao većinski vlasnik Ekoplusa koji upravlja ŽCGO-om Marišćina odnosi maćehinski prema mještanima Općine Viškovo, najveće općine u RH i krši Zakon o održivom gospodarenju otpadom i Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom ne odvajanjem biootpada koji je glavni uzročnik smrada i problema u radu Marišćine, a Župan umjesto da poduzme jasne i energične mjere da se isto spriječi odgovornost prebacuje na Ministarstvo i Fond.


Mirna Međimorec, članica udruge i vijećnica u Općini Viškovo istaknula je da se volja lokalne zajednice i mještana mora poštivati, kako bi život u zajednici i Republici Hrvatskoj bio dostojan čovjeka sukladno temeljnim Ustavnim pravima da svi građani imaju pravo na čist zrak i život u zdravom okolišu.


Općinsko vijeće Općine Viškovo donijelo je jednoglasno zaključak da nadležno Ministarstvo zatvori ŽCGO-a Marišćina, zbog propusta u poslovanju, što su potvrdili inspekcijski nadzori. Međimorec je pitala Ministra da li mu se dostavljaju zapisnici Radne skupine za praćenje kvalitete zraka Općine Viškovo koji pokazuju vrlo loš rad postrojenja i štetne emisije u okoliš i zrak i što će poduzeti da se iste zaustave i spriječe?Udruga i mještani jasno su izrazili apel Ministru da Ministarstvo trenutno zatvori ŽCGO Marišćinu i visoko onečišćenu lokaciju Marišćina odmah sanira. Općine i gradovi smeće neka odvoze na stara odlagališta, te da poštuju Zakon o održivom gospodarenju otpadom i krenu s odvajanjem biootpada koji je glavni uzročnik smrada.

KD Čistoća Rijeka mora iznaći drugu lokaciju za pomiješano smeće, kao što su to činili prije otvaranja Marišćine, kažu. Mještani i udruga jasno su istakli da se strogo protive izgradnji energane ili bilo kojeg drugog postrojenja za energetsku obradu smeća na Marišćini.