Riječki identitet

Konferencija o multijezičnim gradovima u Rijeci: Različitost je dobra i daje potencijal!

Aneli Dragojević Mijatović

Priču oko riječkog identiteta treba odmaknuti od etničkih kriterija, kaže Švorinić. Obersnel ističe da Rijeka može biti primjer suživota i multikulturalnosti u pravom smislu riječi



RIJEKA Konferencija »Multijezični gradovi – različitost i suživot kao način života« održana je danas u Rijeci, u suorganizaciji Liste za Rijeku, Zajednice Talijana Rijeka i European Free Alliancea. Kako je istaknuo Danko Švorinić, predsjednik Liste za Rijeku, cilj konferencije je promocija različitosti.


– Različitost je dobra i daje potencijal određenoj sredini, za razliku od unificiranja i društava koja teže da svi budu isti. Činjenica je da je naš grad nastao iz više kultura, dominantno slavenske i latinske, ali uz asistenciju mnogih drugih, i najbolji dokaz za to je puno naziva koje je imao kroz povijest. Kada kažem da je različitost dobra, ne mislim pritom samo na različitost u etničkom identitetu, već i sve druge različitosti.


Priču oko riječkog identiteta treba odmaknuti od etničkih kriterija jer niti Hrvati i Srbi trebaju imati monopol na naziv Rijeka, niti Talijani i Mađari na naziv Fiume, to je zajednička baština, odnosno i jedno i drugo je povijesna i kulturna baština cijelog našeg grada. Isto tako, kada govorimo o povratku povijesnih toponima, ne radi se o povratku toponima jedne etničke skupine ili povijesnog razdoblja, nego o projektu kroz koji će se uz postojeće nazive ulica u strogom centru grada postaviti i nazivi koje su te ulice i sredine imale kroz povijest i na taj će se način ispričati zanimljiva i bogatija priča, kaže Švorinić.




Predsjednica Zajednice Talijana u Rijeci Melita Sciucca poručila je da je riječ o skupu koji će »dati informacije o sredinama koje žive multijezičnost svakodnevno, tako da vidimo kako bi to funkcioniralo u Rijeci.


– Mislim da je Rijeka sredina koja je od početka multijezična i multikulturalna, i ovdje smo samo da to na neki način zapečatimo, rekla je Sciucca.



Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel naglasio je da bi temu o multijezičnosti proširio na multikulturalnost.


– To je uvijek zanimljiva tema, u Rijeci pogotovo dobrodošla, jer je Rijeka zasigurno sredina koja godinama živi multikulturalnost, iako nemamo službeno više jezika u uporabi, ali kroz pristup manjinskim zajednicama, i u smislu kulturnih i obrazovnih ustanova, mislim da imamo jako visoke standarde. Dakle, ako govorimo o Talijanima, postoje četiri osnovne, jedna srednja škola, Talijanska drama u sastavu HNK Ivana pl. Zajca. Mnoge druge zajednice imaju mogućnost učenja svojih jezika – polaze nastavu na hrvatskom, ali imaju i dodatnu nastavu za slovenski, albanski, makedonski jezik…


Prema tome, mislim da Rijeka može biti primjer suživota i multikulturalnosti u pravom smislu riječi, kaže Obersnel. O projektu obilježavanja imena ulica u centru, kaže da je to ideja koja je izvorno krenula u kontekstu pripreme za EPK čime se željelo prikazi slojevitu povijest Rijeke što je rezultiralo i čestim promjenama naziva ulica. Dakle, tu se ne radi se o dvojezičnosti, jer bi to značilo doslovni prijevod postojećih naziva ulica, nego o tome da bi se u svaku od tih 30-ak ulica stavili svi njeni nazivi kroz povijest, istaknuo je Obersnel.


Na konferenciji je govorio i Wouter Patho, dopredsjednik European Free Alleance, a predstavljena su iskustva drugih multikulturnih europskih sredina poput Vojvodine, slovenskog primorja, Istre i Bruxellesa. Predstavljen je model povratka riječkih toponima u centar grada, a raspravljalo se i o odnosu projekta EPK i višejezičnosti.