Nakon nebodera u Ulici Zdravka Kučića 13 koji je prvi u Rijeci dobio fasadu sa 14 centimetara debelom izolacijom od kamene vune, do kraje godine istim će materijalom biti obnovljeni i neboderi u ulicama Zdravka Kučića 39, Andrije Peruča 2a i braće Stipćić 41
RIJEKA Nakon oblaganja kamenom vunom nebodera u Ulici Zdravka Kučića 13 na Vežici, još će tri velika objekta u tom riječkom kvartu sanirati fasadu s ovim izolacijskim materijalom. Riječ je o neboderu u Ulici Zdravka Kučića 39, gdje je sanacija, započeta u srpnju, u tijeku, te o zgradama u Ulici Andrije Peruča 2a i u Ulici braće Stipčić 41 gdje su postupci za sanaciju u postupku ugovaranja, saznajemo od direktora Rijeka stana, inače njihova upravitelja, Tomislava Štimca.
Jedno je sigurno: vežički neboderi iz 70-tih godina prošlog stoljeća, nekad ponos prošlog sistema, a sada veliki teret suvlasnika jer je većina njihovih fasada u derutnom stanju, su pod obnovom. Stara jumpet fasada (tada vrlo popularni termo materijal) ili pak drvolit (još jedna vrsta izolacije) uglavnom se zamjenjuje kamenom vunom, a građani-suvlasnici inicijatori su investicija teških i po nekoliko milijuna kuna. Odlično za posrnulo graditeljstvo! Očekivanja su da će na kraju ove godine u Rijeci na takav način biti obnovljeno deset nebodera, što je više nego u svim drugim gradovima Hrvatske zajedno.
Negorivi materijal
Navedeni objekti na Vežici obložit će se kamenom vunom debljine 14 centimetara, a riječ je o materijalu koji nema rok trajanja, izniman je toplinski i zvučni izolator, a u slučaju požara ne gori. Time je ispoštovana europska regulativa da zgrada viša od 22 metra u svojoj fasadi mora sadržavati samo materijale iz tzv. A1 klase negorivosti. Vuna je idealna za »socijalističke kocke« (ne i za stare zaštićene građevine s ukrasima na pročeljima) te njenim stavljanjem poboljšava se energetska učinkovitost same građevine.
Suvlasnici nebodere u Ulici Zdravka Kučića 3 stavili su još 2012. godine kamenu vunu, doduše debljine »samo« 5 centimetara, stoga smo ovlaštenu osobu u toj zgradi Marka Tomljanovića upitali, s obzirom na navedene karakteristike ovog materijala, osjećaju li se uštede na računima za grijanje?
– Ušteda u grijanju je oko 25 posto. Prije su primjerice moji računi za grijanje iznosili 1.300 kuna, a sada se kreću od 800 do 900 kuna. Uz to budući da sam ja ovlaštena osoba u neboderu, na kalorimetru sam smanjio ulaz toplinske energije u zgradu, pa je i to doprinijelo uštedi. Iako je moj stan na južnoj strani te imam staru drvenariju, klima uređaj sam ovog ljeta vrlo rijetko uključivao. Uglavnom jako smo fascinirani svojstvima kamene vune, rekao nam je Tomljanović.
Svaki od navedenih objekata na Vežici od Fonda za energetsku učinkovitost temeljem natječaja za sufinanciranje takvih projektata dobio je ili će dobiti oko 200.000 kuna. No, za tu bespovratnu nagradu Fonda zgrada je morala ispoštovati neke uvjete iz natječaja.
– A jedan od glavnih uvjeta bio je i taj da koeficijent prolaska topline za vanjski zid mora iznositi U 0,25 W/m² K. To se može ostvariti samo ukoliko se na ovojnici zgrade izvede toplinska izolacija debljine 14 centimetara, objasnio nam je Tomislav Štimac.
Od njega saznajemo da će Fond ovakve natječaje provoditi i u narednom razdoblju. Stoga vlasnici zgrada takvih konfiguracija koji planiraju obnovu fasade već sada moraju misliti na to.
Dugoročni krediti
– Suvlasnici zgrada u ulicama Zdravka Kučića 39, Andrije Peruča 2a i Braće Stipčić 41 plaćaju pričuvu 4 odnosno 5 kuna po metru četvornom, najmanje dvije godine. Investicije takve vrste moraju se planirati dugoročno. Tu se radi o velikim sredstvima koja suvlasnici ne mogu osigurati kratkoročnim izdvajanjima odnosno trenutno se takve investicije ne mogu financirati niti kreditima, s obzirom na to da se oni trenutno odobravaju suvlasnicima na rok od jedne od 10 godina. Rijetko do 15 godina i to najčešće uz godišnju kamatu od 5 posto, naglasio je Štimac.
Usporedbe radi sanacija nebodera u Ulici Zdravka Kučića 39 stajat će dva milijuna i 480.000 kuna, u Ulici Andrije Peruča 2a 2.069.000 kuna, dok je zahvat na neboderu u Ulici braće Stipčić 41 ugovoren na 2.660.000 kuna. Ukupno sedam milijuna i 209 tisuća kuna.
– Kada se utvrdi da uz kredit nedostaje još najčešće milijun kuna da bi se cijeli posao napravio, stanarima jedino što preostaje jest podignuti pričuvu te se aplicirati na natječaje Fonda, smatra Štimac, naglašavajući da trenutno nije nimalo jednostavno ljude koji su na rubu egzistencije motivirati da plaćaju zadnju kunu za obnovu fasade kao ni uvjeriti ih da upravitelji rade transparentno i za njihovu korist.
