Mame su dio tima

HRABRI PALČIĆI Priča s riječke neonatologije najbolje dokazuje koliko je snažna veza majke i djeteta

Barbara Čalušić

Snimio Vedran KARUZA

Snimio Vedran KARUZA

Prijevremeno rođena djeca osjećaju sve. Njihovi osjeti nisu, doduše, definirani kao kod nas, oni primjerice ne vide, ali imaju osjet svjetlosti i zvuka, osjećaju hladnoću i da, osjećaju bol. Drugim riječima, prijevremeno rođena djeca imaju sve osjete i treba ih doživljavati kao svakog pacijenta sa svim njegovim osjetima i potrebama, uz jednu razliku: oni nam sami ne znaju to reći, kaže dr. Branimir Peter, pročelnik Odjela neonatološkog intenzivnog liječenja u Kliničkom bolničkom centru Rijeka. Ovaj odjel se nalazi u sklopu Klinike za ginekologiju i porodništvo, ali je od studenog administrativno pripojen Klinici za pedijatriju kao priprema za koncept buduće bolnice za majku i dijete na Sušaku. Upravo neonatologija možda najbolje dokazuju koliko je snažna ta veza između majke i djeteta, a kako kaže dr. Branimir Peter, roditelji, posebice majke, sastavni su dio tima suvremenih neonatologija. – Prijevremeno rođena djeca prepoznaju svoje roditelje, prvenstveno mamu. Majku prepoznaju po mirisu i glasu i jasno se vidi na monitorima uzbuđenje djeteta kad mu se približi majka. U stresnim situacijama majčin dodir umiruje srčanu akciju, što se također jasno vidi na monitoru. Puno je bilo majki koje su s nama prošle cijelu priču. One su bile sastavni dio tima – kaže dr. Peter.

Snažna promjena




Dr. Petar bjašnjava kako se neonatologija u razdoblju od trideset godina, koliko se on njome bavi, snažno promijenila. Neonatologija je, kako kaže, tada bila izrazito restriktivna i izolirana dok je danas otvorena prema roditeljima, a kontakt majke izrazito je bitan.



Dr. Branimir Peter novoizbrani je predsjednik Hrvatskog društva za perinatalnu medicinu Hrvatskoga liječničkoga zbora. Kako sam kaže, aktivan je i u udruzi Palčići i jako je ponosan na rad ove udruge koja okuplja roditelje nedonoščadi, ali i samu prijevremeno rođenu djecu koja su, iako mala i izuzetno ranjiva, veliki borci. – Teško je izdvojiti neki poseban slučaj, no jedan Karlo usjekao mi se u pamćenje. Kad je rođen, imao je samo 520 grama i 24 tjedna. Oživljavali smo ga puno puta, imao je sve što se može zakomplicirati kod prijevremeno rođenog djeteta, no imao je i ima predivnu mamu koja je cijelo vrijeme bila uz njega i pritom bila vrlo pozitivna. Meni je najveće oduševljenje danas da naš mali Karlo ide u prvi osnovne po normalnom programu i motorički ne zaostaje za svojim vršnjacima, ističe dr. Peter.


– Promijenili smo mentalni sklop. Od jedne restriktivne neonatologije gdje je dijete bilo izolirano, dobili smo proaktivnu neonatolgiju s hranjenjem majčinim mlijekom, kontaktom i ranim uključivanjem u fizioterapiju. Bitno je da se ne prekida kontakt majke s djetetom pa je kod nas majka odmah uz inkubator čim ona to fizički može. Pobornici smo klokan-sistema, tobolca u kojima majka može držati dijete uz sebe. Jako nam je bitno dojenje i majčino mlijeko jer sastav mlijeka s 22, 30 ili 40 tjedana nije isti. Priroda je genijalna, točno prepoznaje tjedne i potrebe djeteta. Mi smo i jedina neonatologija u Hrvatskoj koja ima i sobe za majku. Majke koje žive izvan Rijeke uglavnom ostaju ovdje i njih imamo dosta. Neonatolgija se strašno razvila i u nekim drugim aspektima. Primjerice, razvili su se respiratori. Kad sam počeo raditi, respiratori su imali dvije funkcije. Sada respiratori prepoznaju disanje, mogu se zaustaviti i produžiti disanje. Dobili smo tekućinu koja se stavlja u pluća ako nedostaje funkcija pluća i dobili smo parenteralnu prehranu. I prosjek zadržavanja djece u bolnici se jako promijenio. Kada sam počeo raditi kod djeteta ispod 2.800 grama nije se ni razmišljalo o otpustu. No, težine su se snižavale pa mi otpuštamo i 1.900 grama ako dijete funkcionira samostalno, a majka ga bez problema hrani, opisuje dr. Peter.


Ubrzano sazrijevanje




U deset mjeseci ove godine u riječkom je rodilištu 138 djece rođeno prijevremeno, što znači prije 37. tjedna trudnoće. Sve to iznosi šest posto od ukupno rođene djece, od čega je ispod 32. tjedna u istom razdoblju rođeno 21 takvo dijete ili jedan posto. Prijevremnim porodom smatra se porod do kojeg dolazi u razdoblju od 22. do 37. tjedna. Što je manje tjedana, porodi su rizičniji. Preživljenje djece danas je uz napredak znanosti sve veće, no najveći problem i dalje su posljedice koje prijevremeni porod ostavlja na razvoj djeteta.


Prijevremeno rođena djeca, kako tumači dr. Peter, nisu bolesna djeca, to su djeca koja jednostavno nisu spremna za vanjske uvjete života i moraju ubrzano sazrijevati. U tom ubrzanom sazrijevanju, prije svega može doći do oštećenja mozga, ali i drugih funkcija poput funkcija bubrega i crijeva. Najteža slika je cerebralna paraliza, a zatim slijede gluhoća, sljepoća, kronične plućne bolesti i retinopatija.



Na riječkoj Neonatologiji svake se godine rodi nekoliko prijevremeno rođene djece stranih državljana. To se u pravilu događa u turističkoj sezoni, a dr. Peter kaže da su u riječkom rodilištu dosad rođena djeca iz cijele Europe. – Oni me najprije rastuže, a potom razvesele. Rastuži me što stranci imaju potpuno krivu sliku o nama. Kada im se prijevremeni porod dogodi u Hrvatskoj, oni su u paničnom strahu, skeptični su. Od takvog prvog kontakta na kraju se izrodi nevjerojatno prijateljstvo i nemali je broj rekao da im se dogodila sreća da im se prijevremni porod dogodio upravo u Hrvatskoj. Ovo ljeto imali smo malog Čeha čija je priča sretno završila i svi smo plakali kad su odlazili, a jedni Nizozemci su bili toliko fascinirani da su svom sinu uz nizozemsko ime kao drugo ime dali Rijeka, prisjeća se dr. Peter.


– Svako dijete rođeno ispod 25. tjedna izuzetno je rizično, s relativno manjim postotkom preživljenja i velikim postotkom trajnih posljedica. Od 25. do 28. tjedna preživljenje je bolje i posljedica je manje, a praktički s 28. tjednom preživljenje nam se kreće oko 90 posto i pokušavamo posljedice svesti na najmanju moguću mjeru. Rizična djeca nisu samo prijevremeno rođena djeca. Postoje i terminska djeca koja primjerice imaju neku genetsku bolest i imaju određen rizik. Ipak, najveći broj djece s cerebralnom paralizom ili nekim drugim tipom oštećenja dolazi iz grupe prijevremeno rođene djece. Najveća opasnost kod te djece su krvarenja u mozak jer su njihove žile vrlo tanke i lako pucaju. Zatim su tu infekcije jer su oni pacijetni bez razvijenog imunološkog sustava koji se razvija tek sa šest mjeseci i zato nam je majčino mlijeko jako važno. Neminovnost svih intenzivnih odjela su infekcije i tu jako pazimo. Ponosni smo jer smo bolničke infekcije sveli na minimum – tvrdi dr. Peter.Iako je prva asocijacija na prijevremeno rođenu djecu inkubator, dr. Peter kaže da je inkubator tek jedan mali segment njihove njege. Kod njege prijevremeno rođene djece vrlo važnu ulogu imaju medicinske sestre, odnosno primalje kojih na riječkoj Neonatologiji radi 12.

– Inkubator je uređaj koji održava određenu temperaturu, budući da su ta djeca izuzetno termolabilna, zatim vlažnost zraka, a danas imamo inkubatore s vagom i sa svim ostalim što je potrebno da se ta djeca minimalno miču. Inkubator je jedna mikroklima, jedan mali životni prostor prijevremeno rođenog djeteta. Inkubator izgleda laicima impresivno jer djeca u inkubatoru na sebi imaju niz žica i cjevčica. Naime, djetetu se kad dođe na naš odjel postavi centralni venski kateter koji je načešće pupčani i preko kojeg dijete dobiva tekućinu i kalorije. Ako treba, dijete ima respirator što je još jedna cjevčica koja viri iz nosa, potom imate žice koje su omotane oko rukice i nogice gdje se mjeri zasićenost kisikom i srčana akcija. Ako su to još monitori i pumpe, da, taj prizor ostavlja snažan dojam – potvrđuje dr. Peter.


Nepoznati uzroci


Uzroci prijevremenog poroda su praktički nepoznati, no kako kaže pročelnica Zavoda za perinatologiju doc. dr. Tea Štimac, može se reći da je etiologija prijevremenog poroda multifaktorijalna. Smatra se da je to skupina raznih bolesti, zbog čega nema jedinstvenog lijeka jer postoji skupina uzroka, a neke žene imaju gen koji determinira prijevremni porod.


– Prijevremeni porod odgovoran je 75 posto neonatalnih smrti odnosno smrti novorođenčadi i za 50 posto trajnih oštećenja kod djece. Perinatalni mortalitet koji se u Hrvatskoj kreće oko šest promila, deset je puta veći u prijevremenom porodu nego kod terminske djece. Osobito rizične skupine za nas su djeca višeplodnih trudnoća. S današnjim porastom potpomognutih oplodnji kao ishod javlja se višeplodna trudnoća. Neke zemlje smatraju da je to neuspjeh umjetne oplodnje. Kod nas ta svijest još nije tako visoka i često imamo blizanačke trudnoće kao posljedice potpomognute oplodnje. Preporuka je da se višeplodne trudnoće vode u ustanovama koje su krovne u smislu znanja i iskustva s takvim trudnicama, a to su ustanove poput naše, dakle klinički bolnički centri. I najčešći razlog hospitalizacije trudnica je upravo prijevremeni porod. Primamo ih sa željom da zaustavimo prijevremeni porod, a ukoliko do toga dođe, da primijenimo sve što je potrebno za liječenje takve djece. Prije mjesec dana, primjerice, počeli smo primijenjivati jedan stari lijek, magnezij-sulfat, kao lijek za neuroprotekciju djeteta što je danas prilično novo u svijetu. Pokazalo se, naime, da magnezij-sulfat igra ulogu u smanjenju broja djece s cerebralnom paralizom i neurološkim oštećenjima. Bavimo se prepoznavanjem rizika i detektiranjem žena kod kojih bi moglo doći do prijevremenog poroda, a kolege iz primarne zdravstvene zaštite rade nam probir i pomažu da pronađemo takve slučajeve. Rađaonica i Odjel neonatologije stalno su u kontaktu, imamo svakodnevne sastanke na kojima odlučujemo gdje možemo produžiti trudnoću, a gdje moramo krenuti s porodom, kaže doc. dr. Štimac.