Tradicija

Gradska straža Bakar: Brend koji priča stoljetnu priču o ljubavi i vjernosti

Sanja Gašpert



Gradska straža Bakar udruga je koja djeluje na području Grada Bakra od 2008. godine, a trenutno broji oko 25 članova i predstavlja oživljeni komadić bogate povijesti grada Bakra. Gradska straža predstavlja Grad Bakar na gostovanjima diljem Republike Hrvatske i u inozemstvu. Godišnje broji oko pedesetak nastupa. Također, u suradnji s Gradom Bakrom i Turističkom zajednicom Grada Bakra sudjeluje u centralnoj manifestaciji »Margaretinog leta – Pomorskoj bitci«, a svojim prisustvom uveličava i ostale svečanosti u Gradu Bakru. Danas funkciju predsjednika Gradske straže Bakar obavlja Franjo Kaurin.


– U ovoj godini planiramo šezdesetak nastupa u gradu i šire. Između ostalog, sudjelovat ćemo na brojnim manifestacijama koje će se organizirati u sklopu obilježavanja 900 godina od prvog spomena obitelji Frankopan. U Bakru će u sklopu te manifestacije 26. svibnja biti organiziran Bakar bike – ruta Frankopana. Također, 23. lipnja najavljena je »Šetnja kroz povijest u doba Frankopana«, čime započinje još jedno »Margaretino leto u Bakru«, kaže Franjo Kaurin.



Odora Gradske straže sašivena je po uzoru na odoru koju na svom portretu nosi Jakov Tadejević, vojvoda bakarske straže iu 1848. godine. Prema podacima iz Bakarskog zbornika, Jakov Tadejević je bio uzoran Hrvat, domoljuban Bakranin, koji se kretao u kolu bakarskih iliraca i narodnih prvaka. Čovjek skroz narodan, naobražen, poduzetna duha, stvoren i svakome pristupačan, među svojim sugrađanima uživao je osobiti ugled i poštovanje. Godine 1830. bio je uvršten u red bakarskih patricija, pa je znao u gradskim vijećima i municipalnim skupštinama odrješito i hrabro braniti stara prava i sloboštine grada Bakra. Uz odore, svaki pripadnik straže nosi sablju tipa karabele izrađenu prema sablji Jakova Tadejevića, a postrojba posjeduje i repliku topa iz sredine 19. stoljeća. Straža ima četiri puške, izrađene na temelju dokumentacije riječkog Povijesnog muzeja koje se koriste za počasnu paljbu. Grb Gradske straže Bakar povijesni je grb Grada Bakra, opisan u povelji Marije Terezije. Na njemu se nalaze patroni Sv. Margareta i Sv. Andrija, a donesen je Štatutom slobodnoga i kraljevskog grada Bakra, prihvaćenog na skupštini Grada Bakra 3. studenog 1896. godine.





Hvala povjesničarima


Za nastanak i današnje ustrojstvo Gradske straže Bakar zaslužna su četiri povjesničara – prof. Krešimir Herceg, prof. Bore Štrbac, prof. Boris Petković i Ranko Starac, dipl. arheolog i kustos arheološkog odjela Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci. Ideja za osnivanje Gradske straže nastala je u Sigetu, gdje je prof. Bore Štrbac u posjeti sigetskoj utvrdi vidio njihovu povijesnu postrojbu. Po povratku s putovanja ideju je prezentirao prof. Krešimiru Hercegu. Povijesnu podlogu za uniformu i naoružanje pronašli su u djelima pokojnog bakarskog kroničara Matije Mažića. Nakon toga, slijedilo je dvogodišnje istraživanje povijesne građe i odjeće iz toga doba te višebrojni posjeti muzejima u Zagrebu, Senju, Ogulinu i Rijeci. Njihovom istraživanju u izradi odore i naoružanja priključili su se Ranko Starac, arheolog i povjesničar i prof. Boris Petković, prvi vojvoda novooformljene Bakarske straže.


– Gradska straža Bakar je danas prepoznatljivi brand Grada. Sudjeluju u svim manifestacijama, kako svjetovnim, tako i crkvenim na prostorima Grada i šire. Njegujući kulturno-povijesnu baštinu, Gradska straža Bakar nudi suradnju svim udrugama koje se bave kulturnom baštinom za sudjelovanje u manifestacijama. Otvoreni smo za suradnju mladim ljudima koji se žele uključiti, kaže prof. Bore Štrbac, začetnik ideje i osnivač Bakarske straže.


Inicijativu za formiranje straže podržali su Grad Bakar, bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić i tadašnji član Poglavarstva Grada Bakra za sport, kulturu, odgoj i obrazovanje, Vice Sep.– Mi nismo vojna postrojba. Mi smo redarstvenici. Straža nije vojska već gradsko redarstvo kao današnja policija. Budući da policije prije nije bilo, lokalne jedinice imale su svoje organizacije. Pa su postojale gradske straže, tako je postojala i straža u Bakru koja je jedina poznata i zapisana, ističe prof. Krešimir Herceg, osnivač i prvi predsjednik Bakarske straže. Dodaje kako je Gradska straža Bakar u Hrvatskoj među prvima u straži, ima brojne pozive za gostovanja.


Napadi Mlečana na Bakar odvijali su se krajem 16. i početkom 17. stoljeća, a vrhunac mletačkih nasrtaja zabilježen je u okviru Uskočkog rata (1615.-1617.). U tom kontekstu, kao spomen na te povijesne događaje, u Bakru se već nekoliko godina održava Pomorska bitka, koju organizira Gradska straža Bakar. Današnja Pomorska bitka evocira posljednji napad Mlečana na Bakar koji se odigrao 8. kolovoza 1616. godine. Tada su Mlečani napali Bakar s kopna i mora, a opsada je trajala 24 sata. Bakar su branili građani i uskoci te ga i obranili uz pripomoć carske vojske. Ljudski gubitci u tom sukobu na obje su strane bili veliki, no daljnjih mletačkih napada ipak nije bilo.



Pomoć Grada


– Jasno da sve to košta, financijski se uspijevamo pokriti budući da nas financira Grad Bakar. Također, pripadnici straže izdvajaju puno svog slobodnog vremena, jer znamo imati četiri nastupa mjesečno. To su jednodnevni, dvodnevni, čak i trodnevni nastupi. Ponekad zna biti naporno zbog ljetnih vrućina i čestih presvlačenja, ali istodobno su to krasna druženja gdje širimo nova poznanstva. Na putovanjima sam dečkima volio prenijeti povijesne činjenice destinacije u koju putujemo. Međusobno se družimo s drugim povijesnim postrojbama, pa za vrijeme Dana Grada Bakra ugošćujemo dvadeset i šest postrojbi, tako veliki broj nisam vidio nigdje u Hrvatskoj, osim u Bakru i svi nam vole doći u Bakar, kaže prof. Herceg.Prof. Boris Petković od početka je uključen u stvaranje Gradske straže Bakar, zajedno s profesorima Hercegom, Štrbcem i Starcom.

– Nas četvorica puno smo vremena i truda uložili u taj posao – od rekonstrukcije odore i opreme do formiranja udruge. Uz ostalo, ja sam u to vrijeme dosta pažnje posvetio istraživanju povijesne podloge bakarske straže, čije zametke pronalazimo još u srednjovjekovnom razdoblju te se ona u raznim oblicima održala sve do novijih vremena, a evo u današnje vrijeme kroz našu udrugu ta je povijesna tradicija i baština oživljena. U tom smislu mislim da je riječ o vrijednoj stvari i drago mi je što sam dio toga, ističe prof. Petković.



Prema povijesnim podacima, kraljica Marija Terezija podarila je 23. travnja 1779. godine gradu Bakru povelju kojom je grad Bakar uzdigla na razinu slobodnog kraljevskog grada, sa svim povlasticama što su ih uživali ostali kraljevski gradovi Kraljevini Hrvatskoj i Ugarskoj. Jedna od tih povlastica ili mogućnosti, koja je doduše svoje utemeljenje imala u bližoj i daljnjoj prošlosti, ali sada i formalno-pravno uređena, jest i ta da se u gradskoj službi, između ostalih činovnika, nalazilo i šest gradskih stražara (Militia urbana) na čelu s desetnikom. Gradski stražari imali su zadaću čuvati javni red i mir, a u vrijeme zasjedanja Kapitalnog (gradskog) vijeća počasna gradska straža stražarila je ispred vratiju dvorane u kojoj su se održavale sjednice. Takva situacija trajala je sve do 1918. godine i raspada Austro-ugarske monarhije te uspostave Kraljevine SHS. Revolucionarne 1848. godine bakarska gradska straža, onda nazivana narodna straža, odigrala je značajnu ulogu u događajima koji su omogućili pripajanje Rijeke tadašnjoj Banskoj Hrvatskoj. Naime, tada se je oko 150 pripadnika bakarske narodne straže pridružilo ulasku u Rijeku pod vrhovnim vodstvom Josipa pl. Bunjevca. Odred narodne straže iz Bakra tada je vodio prvi časnik, odvjetnik i saborski zastupnik Avelin Ćepulić, koji se kasnije istaknuo i u političkom životu Hrvatske kao borac protiv pristizanja Mađara na hrvatsku obalu. Sve navedeno pokazuje kako tradicija gradskih straža u Bakru, naravno u raznim ustrojbenim oblicima, postoji od najranijih vremena hrvatske povijesti na ovim prostorima i značajno je obnoviti tu tradiciju kao spomen na pretke, a na pouku sadašnjim generacijama.



Dobri domaćini


Grad Bakar od samih početaka podržava Gradsku stražu Bakar i njezino djelovanje na promociji bogate bakarske povijesti.


– Pamtim prvi sastanak s prof. Hercegom i njegovim suradnicima negdje krajem 2006. godine i slike naslovljene »Vojvoda Bakarske gradske straže« iz Zagrebačkog muzeja koju su mi donijeli. Taj sastanak bio je ujedno i začetak osnivanja današnje povijesne postrojbe Bakarske gradske straže. Ideja mi se odmah svidjela, pa sam je s oduševljenjem prihvatio. A kako s dobrim idejama ne treba čekati, već u proračunu za 2007. godinu osigurali smo inicijalna sredstva i krenuli sa šivanjem odora, nabavkom sablji, kasnije topa i prošle godine pušaka. Tada, prije dvanaest godina nisam mogao ni slutiti koliki će značaj u promidžbi našeg Grada imati naša novoosnovana postrojba. Zato moram istaknuti ljude koji volonterski, u svoje slobodno vrijeme odrađuju ovaj posao. Svim članovima garde zahvalan sam na vremenu koji su posvetili svome Gradu, a svakako moram istaknuti zasluge i neizmjeran trud profesora Krešimira Hercega, prof. Bore Štrbca i Ranka Starca, kao i prvog vojvode Borisa Petkovića. Bez njihovog ustrajnog i stručnog rada zasnovanog na povijesnim činjenicama Bakarske gradske straže danas ne bi bilo, ističe gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić.


Gradska straža Bakar prije nekoliko dana bila je domaćin skupštine Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske, koja je po prvi puta organizirana u Primorsko-goranskoj županiji, točnije u Bakru. Skupštini su nazočili predstavnici sedamnaest povijesnih postrojbi – Gradska straža Bakar, Bjelovarski graničar – Husari, Kostelska pistola Pregrada, Križevačka djevojačka straža, Serežani graničari Županja, Samoborska narodna garda, Zrinska garda Čakovec, Dubrovački trombunjeri, Bokeljska mornarica, Karlovačka garda, Turopoljski banderij, Varaždinska garda, Alapiči Velika Gorica, Povijesna postrojba Ivanić Grad, Sveto Nedjeljska garda, Požeška građanska straža i Povijesna postrojba Društvo Poljičana Split.