Tribina o školstvu

Djeca visokoobrazovanih roditelja ne mogu imati uspjeh manji od odličnog

Ingrid Šestan Kučić

Probleme bi trebala riješiti Strategija koja predviđa 9-godišnje obavezno obrazovanje, raniji polazak u školu, kasnije horizontalno diferenciranje učenika, kasniji upis na fakultet, kasniji završetak 4-godišnjeg i 3-godišnjeg strukovnog obrazovanja, a samim time i kasniji izlazak učenika na tržište rada

RIJEKA Hrvatski je sustav vrednovanja i ocjenjivanja učenika loš, a dr. Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja Zagreb na današnjoj je tribini Gradske organizacije SDP-a Rijeka o Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije to ilustrirao istraživanjem koje pokazuje kako učenici trećeg razreda osnovnih škola, ukoliko su oba roditelja visokoobrazovana, ne mogu imati uspjeh manji od odličnog, dok s učenicima iste dobi iz manje razvijenih sredina to nije isto.– To potvrđuje i istraživanje među sedmašima koje pokazuje da dječak čija su oba roditelja niskoobrazovana ima minimalne šanse za uspjeh, kazao je dr. Jokić.Dodajući kako se trajanje obrazovanja u Hrvatskoj nije mijenjalo još od vremena Austro-Ugarske dr. Jokić je istaknuo da Hrvatska ima najkraće obavezno obrazovanje u EU, a i po pitanju trajanja primarnog obrazovanja svrstavamo se među najkraće trajanje. Te bi probleme trebala riješiti Strategija koja predviđa devetogodišnje obavezno obrazovanje, raniji polazak u školu, kasnije horizontalno diferenciranje učenika, kasniji upis na fakultet, kasniji završetak četverogodišnjeg i trogodišnjeg strukovnog obrazovanja, a samim time i kasniji izlazak učenika na tržište rada. Ocjenjujući Strategiju transformacijom s kojom se do sada Hrvatska nije susrela u ni jednom sektoru dr. Jokić je procijenio da će za sve predviđene promjene trebati petnaestak godina, a osnovni preduvjet za implementaciju Strategije su politički i javni konsenzus, kao i financije.Prema najavama ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića prvi elementi Strategije počet će se primjenjivati već početkom naredne godine, dok bi cjelokupna strategija mogla zaživjeti školske godine 2016./17. Naglašavajući da prvi put u povijesti hrvatskog školstva postoji dokument koji pokušava dati odgovore na sva pitanja obrazovne vertikale Jovanović je istaknuo da se radi o dokumentu koji će zahtijevati razradu kroz razne akcijske planove kako bi se mogao implementirati.

– O uspješnosti ove Strategije ovisi budućnost Hrvatske. Ako u Hrvatskoj postoji ijedna tema oko koje se može i mora postići konsenzus onda je to ovaj dokument koji ne treba politizirati, naglasio je ministar.