snimio Ivica Tomić
Jadrolinija je u prošloj godini oborila sve rekorde po pitanju broja prevezenih putnika i vozila, kao i po ostvarenim prihodima te dobiti. Godinu je, osim ovih rekordnih rezultata, obilježila i medijska afera oko nabavke katamarana, kao i smjena dvojice od tri člana Uprave, kao rezultat ove afere.
Jadrolinija je u prošloj godini oborila sve rekorde po pitanju broja prevezenih putnika i vozila, kao i po ostvarenim prihodima te dobiti. Godinu je, osim ovih rekordnih rezultata, obilježila i medijska afera oko nabavke katamarana, kao i smjena dvojice od tri člana Uprave, kao rezultat ove afere. O svemu tome, ali i najavama za ovogodišnju sezonu, te planovima za razvoj nacionalnog putničkog brodara razgovarali smo s predsjednikom Uprave Davidom Soptom.
Kako su financijski rezultati pratili promet i kakve su najave za ovu sezonu?
– Protekla poslovna godina bila je vrlo uspješna. Nadmašili smo i rezultate iz dotad rekordne 2017. godine. Pritom valja naglasiti da smo prvi put poslovali na liberaliziranom tržištu pomorskog putničkog prijevoza, na kojemu smo dobili koncesije za sve linije za koje smo se natjecali, čime smo potvrdili lidersku poziciju na Jadranu. Imali smo rast broja putnika od 1,2 posto, što možda ne izgleda puno, ali preneseno u konkretne brojke, to je 150 tisuća putnika više, dok je broj prevezenih vozila rastao za 4,4 posto, što je ukupno 12,4 milijuna putnika i 3,1 milijun vozila. Rasli su prihodi, za 3,2 posto, na gotovo 900 milijuna kuna, što je također rekord, a racionalnim poslovanjem smanjili smo rashode za 3,2 posto, iako smo plaće povećali za pet posto. Plaće se nisu povećavale deset godina, i netko će možda reći da je to povećanje premalo, ali sigurno je značajan korak u socijalnom dijalogu. Važno je i to što smo u prošloj godini značajno obnovili suradnju sa znanstvenim institucijama, prvenstveno na EU projektima, posebno s Pomorskim fakultetom u Rijeci, te dijelom s Ekonomskim fakultetom.
Rezervacija karata
Kakvi su prvi pokazatelji u ovoj godini? Turistička sezona počela je manje intenzivno nego proteklih godina, što zbog konkurencije, što zbog lošeg vremena. Je li to negativno utjecalo i na promet Jadrolinije i možemo li u slučaju pada prometa očekivati rast cijena?
– Cijene su vrlo jasno definirane ugovorima s Agencijom za obalni linijski putnički promet. Svaka linija ima svoju točno određenu cijenu izvan turističke sezone i u sezoni, tako da mi ne možemo samovoljno mijenjati cijene. Možemo to činiti na našim komercijalnim linijama, kojih su svega dvije. Prema dostupnim podacima, do kraja travnja, zabilježen je prosječni rast prometa od pet posto, pri čemu je odrađeno i remontno razdoblje. Sad je pred nama, prvenstveno pred posadama brodova, velik posao u turističkoj sezoni. Naše je poslovanje izrazito sezonalnog karaktera i moramo biti svjesni da polovicu broja putnika i vozila prevezemo u vršnim, ljetnim mjesecima, što je velik izazov.
Najavili ste i određene novosti, prvenstveno u web ponudi i prodaji?
– U prvom redu to je mobilna aplikacija. Digitalizacija i modernizacija ponude u brodskom prijevozu jedan je od važnih segmenata rada Ministarstva pomorstva i ove godine smo razvili tu uslugu mobilne aplikacije.
Mnogi će reći – napokon, što ste dosad čekali?
– Bolje i sada nego nikad. Započeli smo projekt prošle godine, napravili dosta testiranja, modela, a aplikacija će se s vremenom i dalje razvijati. Sada sadrži servisne informacije, poput redova plovidbe, obavijesti o eventualnim otkazivanjima plovidbi zbog, primjerice, lošeg vremena, uz mogućnost on-line kupnje karata. Time ćemo smanjiti gužve na prodajnim šalterima i putnicima uštedjeti vrijeme. Dostupna je na app-storeu i Google playu, te vjerujemo da će znatno pridonijeti većem broju prodanih karata putem interneta, što je za nas važno i zbog centralnog sustava u kojemu smo mi obavezni u realnom vremenu dostavljati broj putnika na brodovima.
Uvodi se i sustav rezervacije karata, odnosno mjesta na trajektima. Kako će on funkcionirati u praksi i kakve reakcije putnika očekujete? Hoće li biti problema zbog toga što će neki zaobilaziti kolone koje čekaju i ukrcavati se na trajekt prije ostalih?
– Sustav rezervacije uveli smo kao pilot-projekt na jednoj od linija u zadarskom okruženju prošle godine i nije bilo većih problema. Ove godine ga uvodimo na splitskom području, na liniju Split – Vis već je uveden, i opet nema većih primjedbi. Karta se može kupiti online ili na šalteru, uz rezervaciju koja se ne naplaćuje, ali putniku jamči da će on i njegovo vozilo biti ukrcani baš na odabranu plovidbu, u točno određeno vrijeme. Time ćemo u budućnosti izbjeći gužve i nepotrebna čekanja jer će svatko kupiti kartu za točno određeno vrijeme i plovidbu, što od nas traži i Europska unija. Na riječkom području rezervacije su zasad moguće na liniji Valbiska – Lopar, a postupno će se uvoditi i na nekim drugim linijama, osim onih vrlo kratkih i frekventnih, na kojima se gubi smisao rezervacija. Ovaj način kupnje karata uvodimo u konstantnoj komunikaciji s predstavnicima otočnih jedinica lokalne samouprave, te smo s dijelom njih dogovorili da se s tim modelom započne nakon sezone, kako bi otočno stanovništvo imalo vremena da se prilagodi novom sustavu.
Nove linije
Ako se ne varam, dobit Jadrolinije iznosila je, za prošlu godinu, oko 80 milijuna kuna. Za državnu tvrtku koja pruža javni servis povezivanja otoka s kopnom riječ je o prilično visokom iznosu. Pokazuje li tako visoka zarada da su karte preskupe, odnosno da bi mogle biti jeftinije ili da su državne dotacije putničkim brodarima previsoke?
– Riječ je o dobiti prije oporezivanja. A karte nisu preskupe. Kada gledamo tržišta oko nas, poput grčkog i talijanskog, jednostavnom usporedbom vidjet ćemo da su kod njih karte skuplje, a da ne govorimo o tržištima Sjeverne Europe, poput Danske ili Švedske. Sigurno smo među najjeftinijima u Europi. Tijekom godine se kod nas može katamaranom, primjerice od Splita do Hvara, putovati za 40 kuna, a u turističkoj sezoni za 55 kuna. Naši putnici ponekad se čude, posebno stranci, misleći da je riječ o cijeni karata u eurima. Ne mislim da su cijene visoke. A što se same zarade tiče, stvar je u tome da moramo stvarati određeni profit kako bismo obnavljali flotu. Kako bismo drugačije osigurali sredstva za tu namjenu, ako nemamo profit od kojeg ćemo vraćati kredit za kupnju broda. Brzobrodske sezonske linije pokazale su se u poslovnom smislu jako dobrima, posebno linija koja povezuje Dubrovnik i Split, dotičući Hvar, Korčulu i Bol. To je za nas vrlo profitabilna linija, na koju ćemo ove godine staviti naš novi katamaran Jelena koja je 30 posto većeg kapaciteta od broda koji je do sad držao tu liniju, s preko 400 sjedišta, čime ćemo dodatno povećati i promet i prihode.
Jeste li razmišljali o uvođenju sličnih linija i na sjevernom dijelu Jadrana, između Rijeke ili Pule i Zadra?
– Jesmo, ali to je i pitanje obnove katamaranske flote. Kad dobijemo novi katamaran, odgovarajućih karakteristika, namjeravamo produžiti postojeću liniju Rijeka – Rab – Novalja do Zadra. O tome imamo i puno upita s terena, od samih otočana kojima je potrebna takva, cjelogodišnja linija koja će ih povezivati i s Rijekom i sa Zadrom. Već je pokrenuta i inicijativa s područja Zadarske županije za uvođenje ove linije.
Kad smo kod novih linija, što je sa starom, nekadašnjom dužobalnom linijom. Odluka o njenom ponovnom pokretanju je donesena, no kada ćemo stvarno opet vidjeti brodove na liniji između Rijeke i Splita ili Dubrovnika?
– Vlada je, kao što znamo, donijela odluku o njenom ponovnom pokretanju. Mi smo sada u internim kalkulacijama na koji način to učiniti, koji je model najbolji i najprihvatljiviji. Nekad je na toj liniji plovio brod Liburnija. Sada moramo, u suradnji sa znanstvenim institucijama, definirati model, odnosno koju vrstu i veličinu broda, s kakvim karakteristikama u današnje vrijeme koristiti. Hoće li to biti putnički trajekt ili brzi, veliki katamaran, brzine do 40 čvorova. Takvim katamaranom mogla bi se stvoriti uspješna brzobrodska linija koja bi išla od Rijeke do Dubrovnika, dotičući još nekoliko luka. Moramo naći prikladan brod na tržištu, koji će biti dovoljnog kapaciteta, brz i isplativ.
Kojoj ste opciji skloniji – putničkom trajektu ili brzom katamaranu?
– Brzinom teško možemo konkurirati autocestama, posebno kada se izgradi Pelješki most. Tako da automobil ukrcan na brod ne može stići u Split ili Dubrovnik brže nego autocestom. Jedna od ideja je i da se stvori jedna »kruzing« priča, u kojoj bi brod koji prevozi i vozila i putnike, kroz dvodnevno putovanje ponudio doticanje nekoliko atraktivnih luka i gradova, uz odgovarajući smještaj i ponudu na samom brodu. Dakle, to bi bio posve novi koncept, u kojemu ne bismo konkurirali cestovnom prijevozu brzinom, već doživljajem putovanja.
Kada će se konačno znati kakav brod će ploviti na dužobalnoj liniji, a još važnije – kad će zaploviti?
– Kada budemo imali rezultate svih analiza. U ovoj godini ćemo definirati model, odnosno tip broda, a iduće godine krenuti u potragu za kvalitetnim brodom na tržištu.
Flota je previše stara
Neće, dakle, biti riječ o novom brodu, zašto?
– Takav tip novogradnje mogao bi koštati, ovisno o vrsti broda, i više od sedamdeset milijuna eura. To za Jadroliniju nije zanemariv iznos, te bi u varijantu s novogradnjom eventualno mogli ići u slučaju sufinanciranja iz EU-a zbog povezivanja s trećim zemljama. U suprotnom, teško da bi nabava posve novog broda bila isplativa, a treba uzeti u obzir i činjenicu da je za gradnju novog broda potrebno oko dvije godine.
Može li takva linija postati međunarodna, nastavljajući dalje duž Južnog Jadrana?
– Apsolutno. Već smo o tome imali upite i crnogorskog i albanskog veleposlanstva, o kreiranju morske poveznice Hrvatske, Crne Gore i Albanije. Sve tri zemlje su članice NATO-a i postoje određeni fondovi koji bi podržali takvu liniju, a potpora se može očekivati i od Europske unije.
Europska unija financijski podupire prebacivanje prometa, teretnog i putničkog, s cesta i iz zraka na more i željeznicu. Hoće li Jadrolinija to iskoristiti?
– Kada gledamo ne samo putnički, nego i teretni, kamionski promet između Italije i Hrvatske i dalje prema drugim zemljama, postoji interes za uvođenjem brodskih linija imeđu Italije i Hrvatske koje bi prvenstveno bile namijenjene prijevozu teretnih vozila. Svjesni smo toga i gledamo naći pogodan brod, specijaliziran za takav prijevoz, kao i koje bi luke bile najpogodnije prijevoznicima, pogotovo u Italiji. To su za nas nove stvari, kojima se nismo bavili, ali vidimo priliku.
Spominjete planove za nabavku novih brodova i novih tipova brodova, no zadnjih smo godina vrlo malo toga vidjeli. I prošla i sadašnja uprava najavljivale su nabavku novih plovila, poput broda za udaljene otoke, ali u stvarnosti se nove brodove nabavlja na kapaljku. Kolika je prosječna starost flote, što ćete poduzeti po tom pitanju i gdje to stavlja Jadroliniju u odnosu na moguću konkurenciju?
– Imamo 51 brod, što je i u svijetu respektabilan broj. Prosječna im je starost 28 godina, tako da smo svjesni da je određeni dio flote zastario. Ulažemo puno u održavanje i što se tiče sigurnosnih standarda, tu zadovoljavamo sve uvjete. Konkurencija koja se prošle godine javljala na natječaje za održavanje linija imala je mahom brodove još starije od naših. Da su imali novije brodove, oni bi dobili, jer je to jedan od glavnih uvjeta na natječaju.
U prošloj godini plaće u Jadroliniji su povećane za pet posto, no Sindikat pomoraca traži drugačiji način obračuna za posade brodova i veći pomorski dodatak. Do kuda se stiglo u tim pregovorima?
– Nacionalni kolektivni ugovor nije potpisan već duže od dvadeset godina, tako da se o tome mora pregovarati i postići dogovor. Plaće u Jadroliniji obračunavaju se na isti način već desetljećima, a mi ćemo pokušati, na temelju primjedbi naših pomoraca i nekih uočenih nelogičnosti, napraviti pravedniju raspodjelu i obračun.
Zašto ga Jadrolinija nije potpisala? Nacionalni kolektivni ugovor i Jadroliniju bi zaštitio od dolaska moguće konkurencije s dalekoistočnom radnom snagom.
– Sindikati se moraju složiti, osnovati tim, jednako kao i mi, te pripremiti ugovor. Moramo pridobiti i sve male brodare, njih desetak. Sa strane Udruge brodara Mare Nostrum postoji inicijativa da se okupi što više brodara i da napravimo barem osnovni nacionalni kolektivni ugovor. Nama je važno da se izmijeni i pravilnik o kabotaži, da pravila kakva vrijede za Jadroliniju, vrijede i za sve ostale brodare s europskim zastavama. U tom kontekstu da vrijedi i nacionalni kolektivni ugovor.
Moramo pritom znati da potpore koje dobivamo za održavanje linija nisu dovoljno privlačne strancima da bi konkurirali s novim brodovima, jer novi brodovi zahtijevaju veće prihode. Potpore države nisu tu radi ekstra profita, nego da se omogući cjelogodišnje održavanje linija prema otocima, kojih ne bi bilo, a s njima ni života na otocima, da nema državnih potpora. One su samo naknada za troškove u održavanju linije. Sada održavamo 41 liniju, od čega je 35 državnih, četiri međunarodne, koje nisu subvencionirane, te dvije komercijalne, sezonskog karaktera. Naša je prednost pred konkurencijom što smo na ovom tržištu već 70 godina, pa smo veličinom brodova, brzinom i troškovima prilagođeni njegovim potrebama. No svjesni smo da će kapaciteti konkurencije rasti, pa nam je obnova flote imperativ. Nažalost, sa zabrinutošću gledamo razvoj situacije u našoj brodogradnji i tu vidimo problem, jer iako smo obveznici javne nabave, želja nam je, kao dosad, graditi u našim brodogradilištima.
Možete li biti konkretniji po pitanju nabavke novih brodova?
– U tijeku je razvoj više projekata, od malih putničkih brodova koji bi zamijenili najstarije brodove u našoj floti, koji plove prema manjim otocima kao što su Unije i Susak, preko katamarana do broda za vanjske otoke. Kod broda za vanjske otoke imamo problem što visina državne potpore ne može pokriti ulaganja u novi brod. Zato tražimo brod na tržištu. Bilo je planova za gradnju novog broda za tu namjenu, ali oni su bili pomalo megalomanski, ne samo po pitanju cijene broda, nego i njegove prilagođenosti lukama u koje bi trebao uplovljavati. Za buduće natječaje, koji nas očekuju za šest-sedam ili više godina, moramo razvijati trajekte većeg kapaciteta, pogotovo na splitskom području.
Nije bilo nepravilnosti
Postoji li konkretan plan – ove godine ćemo nabaviti toliko brodova, iduće toliko i tako redom?
– Brodove intenzivno tražimo i na tržištu rabljenih brodova kako bi pokrili određene kritične linije, osim što razvijamo projekte za nove. Do kraja godine bi trebala biti gotova dva projekta, a iduće godine pokrenuti postupak javne nabave za početak gradnje. Jedan je brod za vanjske otoke, gdje razmišljamo i o rabljenom brodu kao privremenom rješenju, a drugi je trajekt većeg kapaciteta.
Prošlogodišnji natječaj za nabavku dvaju novih i dvaju polovnih katamarana nije najbolje završio. Nabavljen je samo jedan brod, uz medijsku aferu oko mogućeg pogodovanja dobavljaču, tvrtki Damen, od koje je kupljen katamaran Jelena. Je li bilo pogodovanja?
– Definitivno nije. Jadrolinija je prvi put za nabavku novih brodova raspisala otvoreni, međunarodni postupak javne nabave. Od tog postupka ne može biti ništa transparentnije. Žao mi je što se o svemu pisalo u negativnom kontekstu, a rezultat svega je da je Jadrolinija kupila brod vrhunskih karakteristika, te da nije pretrpjela nikakvu štetu.
Nedavno su u Rijeci predstavljeni električni trajekti norveškog Fjellstranda, kakvih u toj zemlji već plovi četrdeset. Ima li među planovima Jadrolinije izgleda za nabavku brodova na alternativne pogone, poput struje ili LNG-a?
– S velikim zanimanjem pratimo razvoj takvih plovila, informirani smo, bili smo u Norveškoj, vidjeli i električne i LNG brodove i one s hibridnim pogonom. Osnovno da bismo mogli nabaviti takve brodove su uvjeti koje moraju osigurati lučke uprave, tako da će se odluke o eventualnom uvođenju takvih brodova vjerojatno donositi na državnoj razini, s obzirom da bi to obuhvaćalo angažman puno većeg broja subjekata od same Jadrolinije. Osim toga, treba pomno ispitati kako bi se recimo električni brod ponašao u plovidbi u našim uvjetima koji se uvelike razlikuju od onih u norveškim fjordovima, posebno po pitanju vjetra i valova.
Jadrolinija nikad do sad nije kupila novi katamaran takve brzine, kapaciteta i karakteristika kao što je Jelena. Nakon gotovo devet mjeseci eksploatacije tog katamarana, sve otočne zajednice doslovce se bore da na njihovoj liniji plovimo baš s tim katamaranom, što najbolje govori o njegovoj kvaliteti, jednako kao i pohvale naših posada na račun maritimnih svojstava. Činjenica je također da je Ministarstvo gospodarstva obavilo nadzor nad tim postupkom javne nabave i nije utvrdilo nepravilnosti, te da je procedura bila u skladu sa zakonom.
Zašto onda ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković kaže da natječaj nije bio transparentan?
– Ne znam. Razumijem ministra, to je bila izjava u tom trenutku.
Kako objašnjavate mailove koji su iscurili u medije, u kojima se prije raspisivanja natječaja navodila cijena kakvu je nudio Damen i zašto ste, ako se ne varam, prije natječaja posjetili njihovo brodogradilište? Je li to imalo veze s odabirom ponuda?
– Mi želimo dobiti vrhunski proizvod. Na tržištu brzih aluminijskih brodova nema mnogo pouzdanih, respektabilnih dobavljača. Plastično rečeno, ako kupujete avion, vjerojatno ćete kupiti boeing ili airbus. Slično je i s katamaranima. Katamarane koji zadovoljavaju naše zahtjeve proizvodi svega nekoliko tvrtki u svijetu. Naša tehnička služba natječaj je složila tako da dobijemo brod koji će ispunjavati propise, zadovoljavati naše tehničke standarde, od eksploatacije do održavanja, te biti komercijalno isplativ, a to smo i dobili.
Rezultat natječaja u konačnici je bila i smjena dva od tri člana Uprave, Predraga Govorčina i Ante Vranješa, i to nakon Govorčinovih prijetnji Vranješu, a Thecla Bodewes pokrenuo je sudski postupak protiv Jadrolinije težak 30 milijuna kuna zbog odustajanja od kupnje dvaju polovnih katamarana nakon provedenog natječaja.
– Nažalost, dva člana Uprave došla su u međusobni sukob koji je na kraju rezultirao njihovom smjenom. Ne bih to komentirao, to je stvar odluke vlasnika i Nadzornog odbora. Meni je važno da se fokusiram na Jadroliniju i nabavku brodova koji će biti takvi da se njima možemo pohvaliti. Što se tiče polovnih brodova Thecle, naša tehnička služba je obišla brodove i utvrdila da brodovi nisu onakvi kakvi su bili u njihovoj ponudi. Jedan je imao znatno oštećen pramac zbog udara u hrid, a drugi nije mogao postići brzinu koja je navedena u ponudi. Pitanje je bi li i prvi to mogao, ali nije ga se ni moglo testirati zbog oštećenja. Pored toga, otkriveni su ozbiljni problemi sa stanjem propelera i kormila, tako da je donesena odluka o odustajanju od kupnje, i to u propisanom roku. Ponuditelj je ranije podnio i žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, koja je odbačena rješenjem DKOM-a kao neuredna. Protiv rješenja ponuditelj je pokrenuo i upravni spor koji je okončan odbijanjem tužbenog zahtjeva u cijelosti. Tužbu ne želim komentirati, mi smo već pripremili odgovor na nju, a dalje će odlučivati sud.
Zašto ste, ako je Jelena brod tako dobrih karakteristika, odustali od nabavke drugog broda od Damena?
– Istekla je valjanost ponude. Sav negativni publicitet je utjecao i na Damen i pomicanje rokova isporuke, pa je istekao rok za ponudu, a kako su imali drugog kupca, nisu ga više ni htjeli ponuditi, niti smo to od njih tražili.
