RIJEKA  Znamo da građani ne percipiraju politike Europske unije kao nešto što ima izravno veze s njihovim svakodnevnim životom, ali gradnja Pelješkog mosta na simboličkoj je razini rezultat onoga što je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman zacrtao još 1990. godine, a to je članstvo u Europskoj zajednici i Nato-savezu. Za Pelješki most koji će spojiti Hrvatsku dobili smo 350 milijuna eura bespovratnih sredstava, poručila je HDZ-ova europarlamentarka Dubravka Šuica na javnoj tribini »EU – sadašnjost i budućnost« koju je organizirao primorsko-goranski ogranak Mladeži HDZ-a.

Cilj tribine je bio odgovoriti na niz aktualnih pitanja iz europskih politika, ali i podići svijest među mladim ljudima kada je riječ o važnosti EU-komponente upravljanja te potaknuti veću izlaznost građana na nadolazeće izbore za Europski parlament kako bi se izbjegao demokratski deficit koji iz izbornog ciklusa u izborni ciklus Europskog parlamenta muči europske političare. Šuica se osvrnula i na agoniju hrvatske brodogradnje.

– Europska unija ne koči hrvatsku brodogradnju, ali europske politike traže da brodogradnja bude profitabilna. Hoće li se ta priča završiti sa stečajem ili s restrukturiranjem, ne znam, ali osobno mislim da je najbitnije da se ova agonija što prije okonča, kazala je Šuica.Ona je podsjetila da je u trenutku stvaranja hrvatske države postojao konsenzus kada je riječ o ulasku u euroatlantske asocijacije.– Danas to, nažalost, više nije tako. Osobno sam presretna što smo 1. srpnja 2013. godine ostvarili politički cilj koji smo zacrtali. Rezultat je vladavina prava, poštivanje ljudskih prava, ali i materijalna dobit jer smo u prvoj omotnici imali velika europska sredstva na raspolaganju. Kada je premijer Andrej Pleković preuzeo dužnost premijera, iskorištenost je bila samo devet posto, a vjerujemo da će do kraja ove godine iskorištenost biti preko 85 posto sredstava. Za vrijeme od 2021. godine do 2027. godine dogovora se novi financijski okvir, a mi se zalažemo da participacija s hrvatske strane ostane na 15 posto jer 30 posto koliko se predlaže je neostvarivo za jedinice lokalne i regionalne samouprave, naglasila je Šuica.

Ona je na primjeru kvalitete trgovačkih proizvoda nastojala pojasniti važnost Europskog parlamenta.

– Borili smo se da se ukinu razlike između europskog istoka i zapada kada je riječ o kvaliteti proizvoda. Toplo se nadam da će se to pitanje regulirati u travnju ove godine. Taj slučaj pokazuje da su europske politike i te kako dio našega svakidašnjeg života, pojasnila je Šuica.Predsjednik primorsko-goranskog ogranka HDZ-a Ivo Pekić izjavio je da je imao priliku stažirati u uredu Dubravke Šuice i da je za njega to jedno veliko iskustvo.

– Imao sam utisak da je Europska unija jedan složen sustav. I je tako. Samo Europski parlament ima 751 zastupnika, pa postoje odbori, pa asistenti zastupnika... Riječ je o velikom aparatu i treba naučiti djelovati unutar njega kako bi se izvukle koristi i za zemlju iz koje dolazimo, ali i za jedinice lokalne samouprave iz kojih dolazimo. Taj veliki i složen aparat nudi velike mogućnosti, ali i te kako treba znati držati ravnotežu između tema kao što su iranski nuklearni program i cijepljenja, a što je svakodnevica Europskog parlamenta, zaključio je Pekić.