Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. listopada 2019.
Sindikat Istre i Kvarnera

Bruno Bulić: Dok je na burzi rada 180 tisuća nezaposlenih, Vlada RH uvozi dodatnih 1.400 radnika

Bruno Bulić je izrazio čuđenje da Vlada RH, a ni visokobonitetne tvrtke ne mogu privući domaće radnike pristojnim plaćama, a i skeptičnost da će im itko iz inozemstva doći raditi u Hrvatsku za minimalnu plaću  / Foto Glas Istre
Bruno Bulić je izrazio čuđenje da Vlada RH, a ni visokobonitetne tvrtke ne mogu privući domaće radnike pristojnim plaćama, a i skeptičnost da će im itko iz inozemstva doći raditi u Hrvatsku za minimalnu plaću / Foto Glas Istre
Autor:
Objavljeno: 12. prosinac 2017. u 15:36 2017-12-12T15:36:32+01:00

Uvoz radne snage za potrebe turizma je pogodovanje Vlade RH krupnom kapitalu nauštrb hrvatskih radnika i mladih bez posla. Umjesto da bude stabilizator između nezasitnosti kapitala i siromašnog radnika, Vlada staje na stranu krupnog kapitala, što je nedopustivo, kazao je novinarima Bruno Bulić

RIJEKA U vrijeme dok je na burzi rada 180 tisuća nezaposlenih, Vlada RH uvozi dodatnih 1.400 radnika. Uvoz radne snage za potrebe turizma je pogodovanje Vlade RH krupnom kapitalu nauštrb hrvatskih radnika i mladih bez posla. Umjesto da bude stabilizator između nezasitnosti kapitala i siromašnog radnika, Vlada staje na stranu krupnog kapitala, što je nedopustivo, kazao je novinarima predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Bruno Bulić i pokazao bonitentna izvješća dvadesetak najjačih turističkih tvrtki u Hrvatskoj.  – Od 2012. do 2016. godine čiste dobiti ovih tvrtki nakon oporezivanja kreću se od 30 do 60 milijuna kuna, a predsjednici uprava imaju minimalne netto plaće 23 do 25 tisuća kuna, pa sve do 90 tisuća kuna plus enormne bonuse. Eto, takve tvrtke ne daju radnicima pristojne plaće i pristojnu božićnicu, niti zapošljavaju radnike u stalni radni odnosi, kazao je Bulić ustvrdivši da hrvatske turističke tvrtke nigdje u Europi ne bi zaradile ovoliko novca.Bulić je izrazio čuđenje da Vlada RH, a ni visokobonitetne tvrtke ne mogu privući domaće radnike pristojnim plaćama, a i skeptičnost da će im itko iz inozemstva doći raditi u Hrvatsku za minimalnu plaću. 

Prava radnika Plave lagune povećana više od 7 posto nakon pregovora sa sindikatima

Nakon  konferencije za novinare Brune Bulića, Uprava Plave lagune izvijestila je da su nakon pregovora sa SIK-om i Sindikatom turizma i usluga Hrvatske, prava radnika ove tvrtke povećana u prosjeku više od 7 posto.  – Pregovori sa sindikatima rezultirali su ujednačavanjem prava radnika Plave lagune i Istraturista, koji će se od početka iduće godine pripojiti grupi Plava laguna. To znači i da će se od 1. siječnja iduće godine Kolektivni ugovor Plave lagune primjenjivati na sve radnike, što će olakšati i daljnje poslovanje i zajamčiti jednaka prava svim radnicima, poručuju iz te hotelske kompanije.Pored ujednačavanja prava iz Kolektivnog ugovora, dodatno će se za oko 10 posto povećati plaće pojedinim radnicima i grupama radnika, a dogovoreno je i povećanje osnovne plaće za sve radnike od 4 posto počevši od 1. lipnja iduće godine.Slijedom toga, osim na uvećanu plaću od 1. lipnja iduće godine radnici mogu računati i na regres za godišnji odmor od 70 kuna bruto po danu godišnjeg odmora, jednokratne isplate od po 500 kuna bruto za lipanj i srpanj, božićnicu u visini maksimalno neoporezivog iznosa, dar u naravi u maksimalno neoporezivom iznosu koji će prema najavama iduće godine iznositi 600 kuna, dar djetetu u maksimalno neoporezivom iznosu i drugo.

 – Ministar turizma Gari Cappelli i ministar rada Marko Pavić ili ništa ne razumiju, ili da su u kolu krupnog kapitala gdje očito dobro prolaze.Citiravši premijera Plenkovića koji je kazao da u Hrvatskoj svatko tko želi, može naći posao, Bulić mu je poručio da blokira sve račune i imovinu i da se zaposli kao sobarica ili pomoćni radnik u kuhinji, pa neka sa 3 i pol tisuća kuna hrani obitelj. Također, Bulić je naveo da je SIK upozorio Ministarstva turizma i rada na diskriminaciju domaćih sezonskih radnika i doseljenika, jer primjerice, sezonski radnik u, primjerice, Opatiji, za isti posao kod istoga poslodavca kod kojega radi i sezonac iz Opatije, ima po završetku sezonskog posla za 1.000 kuna veću naknadu sa zavoda za zapošljavanje, jer su mu troškovi za stanovanje i hranu uključeni u plaću. Kao dobar primjer poslodavca koji se konačno počeo brinuti za radnike, Bulić je naveo Plavu lagunu, gdje je, kako je kazao, polovica radnika stalno zaposlena, a polovica sezonski. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.