Serijal

BIRAMO RIJEČKI NAJ KVART (8): Bulevard – dio grada koji poziva u šetnju

Karolina Krikšić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Iako je riječ o dijelu grada u kojem prevladavaju primjerci starije arhitekture, jedna je zgrada koja dominira Bulevardom – ona Prve sušačke hrvatske gimnazije. Današnji izgled zgrada je dobila 1913. kada je dodan još jedan kat, prema projektu Franje Matkovića. Do prije tri godine, u istoj je zgradi, uz Prvu sušačku hrvatsku gimnaziju, djelovala i Medicinska škola u Rijeci



Strano ime, manja površina, nedostatak ključnih usluga (pošta, banka, Dom zdravlja, osnovna škola…) i početno slovo »B« zajedničke su Bulevardu i Belvederu koji mnogi Riječani miješaju, iako se nalaze s različitih strana Rječine pa su nekada pripadali i različitim gradovima (i državama) – Sušaku i Rijeci.


I Bulevard se može pohvaliti lijepim pogledom na grad kao i Belveder, no njegovo ime, pak, poziva u šetnju. Naime, ime ovog dijela grada dolazi od francuske riječi boulevard što znači »šetalište«, »široka i lijepa ulica zasađena drvećem«. I doista, šetnja je najbolja opcija za upoznavanje ovog riječkog kvarta koji, iako nadomak centru grada, skriva neka, Riječanima neznana, a iznimno lijepa mjesta.


To svakako nije Hrvatski zavod za zapošljavanje u koji oni sretniji zalaze tek kako bi prijavili da se zapošljuju u nekoj od tvrtki ili pak obavijestili da mijenjaju poslodavca, dok ih većina dolazi u potrazi za poslom koji bi odgovarao njihovim kvalifikacijama i željama.




Ova potonja situacija zna potrajati jako dugo pa mnogi na Bulevard dolaze i s grčem u želucu, a rasplet, nerijetko podrazumijeva odlazak iz Hrvatske, no to nije ono o čemu ovdje govorimo.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Naprotiv, želimo ukazati na detalje i lokacije zbog kojih treba prošetati Bulevardom, pa bilo to i nakon posjeta HZZ-u, kako nelagoda ne bi bila prva asocijacija na ovaj dio grada.


Povijest na svakom koraku 


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Upravo od HZZ-a, odnosno malo niže, od Sušačkog nebodera, započinje zavojiti Bulevard koji vodi sve do Trsata. Zapravo, upravo je ulica Bulevar oslobođenja, uz Strossmayjerovu, glavni prilaz Trsatu. Iako je riječ o dijelu grada u kojem prevladavaju primjerci starije arhitekture, jedna je zgrada koja dominira Bulevardom – zgrada Prve sušačke hrvatske gimnazije.



prometna i komunalna infrastruktura 4


dostupnost zdravstvene zaštite 4


dostupnost zelenih površina 5


dostupnost škola, vrtića, jaslica 4


dostupnost trgovina, banaka, poštanskih ureda 3


raspoloživost parirališnih mjesta 3


kulturna, zabavna, sportska i rekreacijska ponuda 3



Njezino je projektiranje započelo 1893. godine, a taj je posao povjeren njemačkim arhitektima Ludwigu i Hülssneru. Samo tri godine kasnije, iako nedovršena, gimnazija je započela s radom što je predstavljalo domišljati način pružanja otpora mađarizaciji i talijanizaciji tadašnjih autonomnih hrvatskih prosvjetnih vlasti budući da je škola u doba kasne Austro-Ugarske preselila iz Rijeke na obližnji Sušak. Ova impozantna građevina ima izdužen pravokutni tlocrt i građena je u stilu historicizma, zapravo talijanske neorenesanse na što upućuje oblikovanje ulaza s visokim polukružnim lukovima koji nose svečani balkon na mezaninu, ali i simetrija u oblikovanju koja je prisutna i u unutrašnjosti i u eksterijeru, ali i samom prilazu zgradi.


Današnji izgled zgrada je pak dobila 1913. kada je, zbog potrebe školovanja, dodan još jedan kat, prema projektu Franje Matkovića. Do prije tri godine, u istoj je zgradi, uz Prvu sušačku hrvatsku gimnaziju, djelovala i Medicinska škola u Rijeci.


U neposrednoj blizini ove zgrade, nalazi se još jedna koja svojim arhitekturom privlači poglede – današnja zgrada Rektorata Sveučilišta u Rijeci koja je izgrađena 20-ih godina 20. stoljeća, a u njoj se nalazila sušačka Gradska vijećnica.


Zelene površine 


Još je jedan povijesni lokalitet koji u ovom dijelu Rijeke nikako ne treba zaobići – Park Lole Ribara, poznatiji kao »Vidikovac – Vodosprema«. Riječ je doista o vodospremi izgrađenoj u sklopu »Gorskog vodovoda Trsat-Sušak« koji je za opskrbljivanje Sušaka pitkom vodom iz izvora Rječine izgrađen u razdoblju od 1912. do 1914. godine. Projekt vodoopskrbe izradio je inženjer Milan pl. Eisenthel i to u stilu visokog historicizma koji se ogleda u visoko uzdignutim terasama s prekrasnim pogledom na Rijeku i more. Tu se nalazi i lijepi park s malom fontanom u kojoj žive kornjače i zlatne ribice, a koja je zimi zatvorena.


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Srećom, ovaj skriveni kutak koji gotovo u centru grada istovremeno pruža i jedinstven pogled na grad i uživanje u prirodi, nije jedina »zelena oaza« kojoj se Bulevard može pohvaliti. Ovom dijelu grada, naime, pripada i dio Parka heroja (između Radićeve ulice i Šetališta Joakima Rakovca) te Park Franje Paravića Bobija, a zelenih površina ima oko Sušačke gimnazije, zgrade Rektorata, istočno od pravoslavne crkve…


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Što se igrališta tiče, tri se sportska nalaze uz Prvu sušačku hrvatsku gimnaziju, no njihovo je trenutačno stanje izrazito loše, dok su za mlađu djecu na ovom području uređena tri igrališta te je u tijeku priprema za izgradnju novog dječjeg igrališta na Trgu braće Mažuranića. Osim uređenih vrtića, mlađoj je djeci na raspolaganju i vrtić – Dječji vrtić Rijeka, PPO Belveder – no od 1992. godine (do kada je djelovala prvo osnovna, a onda područna škola znana kao »Bobijevo«, a punog naziva »Franjo Paravić Bobi«) ovdje nema mogućnosti osnovnoškolskog obrazovanja, već djeca odlaze u OŠ »Vladimir Gortan« na Vojaku.


Nedostaci i prednosti 


Nema ovdje ni pošte, banke (čak ni bankomata), no blizina centra grada to uspješno nadomješta, baš kao što stvara veliku gužvu na svim slobodnim javnim površinama jer dobar dio Riječana svoje vozila odlučuje parkirati na Bulevardu te do posla jednostavno – prošetati.


Iako dobra, komunalna i prometna infrastruktura, ostavlja prostora za poboljšanja, a stanovnici ovog dijela grada o svome zdravlju mogu brinuti u tek jednoj ordinaciji opće medicine. Živežne namirnice moguće je nabaviti u dvije maloprodajne trgovine, a rekreaciju je moguće potražiti u prostorijama MO-a Bulevard (Šetalište Ivana Gorana Kovačića 14a) gdje se održavaju tečajevi plesa i joge te vježbe protiv osteoporoze i vježbe Zavoda za anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.


Uz navedene institucije, spomenimo da se na Bulevardu nalazi u Gospodarska komora te čak tri crkve – Kršćanska adventistička crkva, pravoslavna crkva sv. Đorđa te rimokatolička župa sv. Ćirila i Metoda u sklopu koje je i crkva Srca Isusova. Uz tu je crkvu do prije 20-ak godina djelovala podružnica Doma za starije osobe Kantrida, a nakon što je, sada derutna zgrada vraćena Družbi Milosrdnih sestara sv. Križa, Riječka nadbiskupija je prije nekoliko godina otkupila tu dvokatnicu i ovog ljeta započela s projekt koji će biti u službi široke društvene zajednice – izgradnjom doma za osobe oboljele od demencije koji će podrazumijevati stacionar te cjelodnevni i poludnevni boravak, ali i savjetovalište za obitelji i skrbnike oboljelih.


Od 2006. godine, kad je Autrotrolej nabavio minibuseve gradskog tipa, ovaj se dio grada našao i u mreži gradskoj javnog prijevoza.


Od Bobijeva do Bulevarda 


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza




Bulevard ubrajamo u manje dijelove grada Rijeke koji se na sjeveru proteže do Vidikovca na vrhu Trsatskih stuba, na istoku do »Pariza«, na jugu do nadvožnjaka u Kumičićevoj ulici i spoja s Derenčinovom te na zapadu do Trsatskih stube.


Nagađa se da glavna ulica ovog dijela Rijeke – Bulevar oslobođenja – nosi to ime jer je upravo taj put bio jedan od pravaca kojim su se kretale partizanske jedinice tijekom bitke za oslobođenje Sušaka i Rijeke 1945. godine, a i mnogi drugi lokaliteti (u prošlosti i institucije) nose imena istaknutih antifašista. Među njima svakako treba istaknuti Franju Paravića Bobija, hrvatskog antifašista i profesora u gimnaziji na Sušaku čiji je stan bio pravo skladište ilegalnog materijala i partizanskog tiska. Njemački nacisti zarobili su ga i strijeljali na Hreljinu, a današnji je Bulevard još tijekom Drugog svjetskog rata dobio naziv »Bobijevo«. Kasnije je njegovo ime nosila osnovna škola, a danas park.


Kastav na Bulevardu 


Foto Vedran Karuza


Foto Vedran Karuza



Malo tko voli stube, no mnogim generacijama učenika i profesora Sušačke gimnazije one su u nekom razdoblju bila ili još uvijek jesu – svakodnevica. Riječ je, dakako o Gimnazijskim stubama koje su jedno vrijeme nosile ime profesora hrvatskog jezika u toj gimnaziji Vladimira Švalbe Vida, a koje povezuju Piramidu s gimnazijom. Ove stube presjecaju željeznička pruga, Gundulićeva, Derenčinova i Gajeva ulica. Stube su izgrađene 1925. godine od kastavskog kamena.