Mjesto ugodnog življenja

BIRAMO RIJEČKI NAJ KVART (1): Trsat – “grad” u gradu koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim

Karolina Krikšić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

I danas na Trsatu možemo govoriti o gradu. Ne onom što kao podsjetnik na davna vremena stoji u nazivu mjesnog odbora, nego o »gradu znanja« što je 2006. godine useljavanjem Akademije primijenjenih umjetnosti počeo nicati na prostoru bivše vojarne 



Volim grad koji teče… – kažu Riječani, ali i brojni drugi koji za grad na Rječini ili pak njegove stanovnike imaju posebno mjesto u svome srcu. A baš kao i cijeli grad, volimo i pojedine kvartove u gradu. Nema sumnje, svaki od 34 (koliko ih u Rijeci ima) ima svoje vrline i mane, a Novi list bira najbolji kako bi istakli i podsjetili na ono na što su ponosni stanovnici pojedinog dijela grada, ali i da bismo ukazali na ono što bi bilo dobro popraviti i kvart učiniti ljepšim i još ugodnijim i za stanovnike i za posjetitelje. Evo prvoga…


Zanimljiva povijesna priča, molitva Majci Božjoj, utakmica, koncert, odmor u parku ili šetnja uz jedinstven pogled na Rijeku, najčešći su razlozi dolaska na Trsat, naravno, ako na njemu ne živite. Stanovnici tog, bez pogovora atraktivnog, dijela grada, ponekad bi željeli da je povoda za posjet Trsatu manje, no unatoč gužvama kojih će biti i tijekom ovogodišnjeg adventa, Trsat je nemoguće – ne voljeti!


Studenti umjesto vojske 


Osim pogleda na Rijeku s nadmorske visine od 138 metara – na koliko se Trsat nalazi – ovaj dio grada, točnije Trsatski kaštel, pokazao se odličnom ljetnom pozornicom za kazališne predstave i koncerte, ali i za zanimljive programe za djecu zahvaljujući kojima najmlađi mogu naučiti ponešto iz bogate trsatske povijesti ili pak znanosti. Naime, upravo je »brežuljak« na kojem se nalazi Trsat, ali i riječka luka odnosno Rijeka općenito, inspirirala Zlatka Boureka, umjetnika, animatora, slikara, scenografa, dramaturga i redatelja da za animiranog junaka Baltazara osmisli Baltazar-grad, a manifestacija »Ljeto na Gradini« znanstveno-popularni program »Baltazar Gradini«.


Foto Ivica Tomić / Vedran Karuza


Foto Ivica Tomić / Vedran Karuza





A grad (zapravo grad-utvrda) na Trsatu je postojala još od 4. stoljeća kad su ovo područje nastanjivali Liburni, dok su značajan trag ostavili plemićke obitelji Frankopan i Zrinski koji su koristili ovaj kaštel pa je stoga on jedna od nezaobilaznih lokacija velikog projekta »Putovima Frankopana« u sklopu kojega je ove godine kaštel i obnovljen.



• prometna i komunalna infrastruktura 4


• dostupnost zdravstvene zaštite (obiteljskih liječnika / domova zdravlja) 5


• dostupnost zelenih površina / parkova / igrališta za djecu / prostora za rekreaciju 5


• dostupnost škola/vrtića/jaslica 5


• dostupnost trgovina/banaka/poštanskih ureda 4


• raspoloživost parking mjesta 4


• kulturna, zabavna, sportska i rekreacijska ponuda 5



I danas na Trsatu možemo govoriti o gradu. Ne onom što kao podsjetnik na davna vremena stoji u nazivu mjesnog odbora, nego o »gradu znanja« što je 2006. godine, useljavanjem Akademije primijenjenih umjetnosti, počeo nicati na prostoru bivše vojarne, a danas se u njemu, osim Akademije, nalaze Filozofski, Učiteljski i Građevinski fakultet te sveučilišni odjeli za fiziku, matematiku, informatiku i biotehnologiju. U skopu zgrada spomenutih fakulteta i odjela, djeluje i niz centara (primjerice, za mikro i nano znanosti i tehnologije, za napredno računanje i modeliranje te za podršku učenju i poučavanju), kao i Znanstveno-tehnologijski park (STeP) te ostale prateće službe. U akademskoj godini 2016./2017. kampus je, otvaranjem studentskog naselja, dobio novu dimenziju i osim epiteta »grada znanja«, dobio i onaj »grada mladosti« budući da je Trsat, barem tijekom studiranja, za 700-tinjak studenata postao – domom.


Sportski »grad« 


Službeni podaci kažu da Kampus raspolaže sa 754 kreveta za smještaj redovitih studenata Sveučilišta i Veleučilišta u Rijeci, studenata iz međunarodne razmjene (Erasmus projekt), gostujuće profesore, te profesore iz Hrvatske koji su uključeni u znanstveni rad na fakultetima, a treba imati na umu i privatni smještaj, pa je broj privremenih stanovnika Trsata puno veći te ne čudi da je upravo područje kampusa postalo mjesto okupljanja, stjecanja znanja, sklapanja prijateljstava, rekreacije i otvaranja novih mogućnosti.


Iako više ne izgleda mlado, Dvorana mladosti na Trsatu još od 1973. godine, kada je izgrađena, mjesto je gdje mladi, ali i profesionalni sportaši skupljaju svoje uspomene na sportske uspone i padove. Ova je dvorana bila i još uvijek jest »domaći teren« brojnim riječkim klubovima, a kad već govorimo o Trsatu sportu, svakako treba spomenuti i istoimeni rukometni klub koji djeluje pune 42 godine.


Dvorana koja osim sportskih, pamti i brojne ljubavne priče – započete ili tek nadograđene tijekom brojnih glazbenih koncerata održanih u njoj – i danas pruža mogućnost uživanja u sportskim natjecanjima u glavnom dijelu dvorane koja podrazumijeva i 2.960 sjedećih te 1.000 stajaćih mjesta, a u dvoranskom kompleksu se nalaze i dvije male dvorane za zagrijavanje, dvorana za judo, karate, dizanje utega, sala za biljar, fitness centar…


Trsat


Trsat



A ovoj sportskoj priči svakako treba pridodati i nedavno uređeno »vojno igralište«, odnosno sportsko igralište uz kampus koje koristi AK »Kvarner«, ali je otvorenog tipa te Trsaćanima, i, pokazalo se, svim građanima Rijeke i okolice pruža odlične uvjete za rekreaciju – nogomet, košarku, rukomet, ali i u Rijeci jedinu dostupnu tartan-stazu za rekreativno trčanje.


Najveći riječki park 


Novi, veliki i lijepo uređeni komples kojim je jednako ugodno prošetati, kao i u njemu boraviti, u potpunosti je preuzeo ulogu »žile kucavice« ovog kvarta u koji, osim studenata i Trsaćana, često zalaze i obitelji kako bi prošetali ili samim centrom ili pak Parkom narodnog heroja poznatim i kao »Trsatski park«, ujedno i najvećim sačuvanim komadićem prirode u Rijeci (površina mu je 45.000 m2.


tr


tr



Trsaćani se mogu pohvaliti dobrom povezanošću s centrom i to zahvaljujući javnom gradskom prijevozu te Stubama Petra Kružića, a zahvaljujući velikom parkirališnom prostoru uz Dvoranu mladosti, čak ni problem s kojim su suočeni svi riječki kvartovi – nedostatak parkirališnih mjesta – nije toliko izražen. Naravno, u dane kad nema događanja koja privlače veliki broj posjetitelja.


Trsat


Trsat



Što se dostupnosti zdravstvene zaštite tiče, i tu se nema što zamjeriti jer osim ordinacija opće medicine, ovdje se nalazi i jedina riječka sportska ambulanta te ona namijenjena kućnim ljubimcima.


Ovaj se dio grada može pohvaliti i nizom ugostiteljskih objekata koji su nerijetko razlog dolaska na Trsat, a ljubitelji knjige dobro znaju da se ovdje nalaze i dvije knjižnice – Hrvatska čitaonica Trsat i Gradska knjižnica Rijeka – Ogranak Trsat.


A da je Trsat uistinu mjesto gdje je lijepo živjeti, i gdje bi mnogi unatoč čestim gužvama, voljeli živjeti, dokazuju i cijene nekretnina koje, po »kvadratu«, kad je novogradnja u pitanju, dostižu cijenu i do 3.000 eura.


Trsatske škale 


Trsat


Trsat



Najkraći put od centra Rijeke do Trsata svakako su Stube Petra Kružića, poznatije kao Trsatske stube, odnosno po domaći – Trsatske škale. Ime su dobile po kapetanu Klisa, Petru Kružiću koji je 1531. godine, na najstrmijem dijelu staze, dao izgraditi 128 stuba kao zavjet, dok su ostale stube izgrađene kasnije, pa ih danas ima ukupno 561.


Iako broj neke može obeshrabriti, njima svakako treba proći, a zanimljivo je da je u sklopu festivala rekreacije »Homo si teć« svoje mjesto našla i utrka Trsatskim stubama »539 skok« koja će 30. ožujka 2019. godine doživjeti svoje peto izdanje i koja podrazumijeva uspinjanje po točno toliko stuba koliko je naznačeno u njezinom nazivu. Trkači startaju kod kapelice sv. Nikole na Titovom trgu i trče do platoa na šetalištu Joakima Rakovca, a najbrži utrku završavaju za nešto više od tri (muškarci) ili četiri (žene) minute.


Najstarije hrvatsko marijansko svetište 



Svetište Majke Božje Trsatske najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj. Naime, prema predaji, 10. svibnja 1291. godine, Svetu nazaretsku kućicu u kojoj je živjela Sveta obitelj Isusa, Marije i Josipa, prenijeli su anđeli iz Nazareta na Trsat, od kuda je nakon tri godine nestala i završila u Loretu, u Italiji.


Na mjestu gdje se nazaretska kućica nalazila, krčki knezovi Frankopani podigli su crkvicu koja postaje najstarija frankopanska zadužbina i hodočasničko odredište. Ono što u Svetištu svakako treba posjetiti je Kapela zavjetnih darova u kojoj su svoju zahvalnost iskazali ljudi iz svih krajeva Hrvatske i svijeta i koja ostavlja dojam čudesnih moći Majke Božje Trsatske. A među brojnim darovima nalazi se i donacija habsburških vladara – Leopoldovi svijećnjaci i dvoglavi zlatni orao optočen draguljima, inače simbol Rijeke.


Zvuk Trsata 


Nemoguće je pričati o Trsatu, a ne spomenuti Gradsku glazbu Trsat. Njihovo muziciranje, edukacija i doprinos svim važnijim trsatskim manifestacijama traje već 112 godine, a nezaobilazni su i sudionici i brojnih događanja na području cijele Rijeke. Posljednjih godina teško ih je ne uočiti kada dio članova, odjeven u Djedove Božićnjake, izvodi božićne pjesme u sklopu adventskih događanja na riječkom Korzu.


A kako zvuči Trsat, najbolje se sami uvjerite 14. prosinca kad nastupaju na Korzu, 16. prosinca tradicionalno odlaze u Dom za starije i nemoćne osobe Kantrida, a 26. prosinca imaju koncert u Hrvatskoj čitaonici Trsat, ustanovi koja, osim svoje primarne namjene, ima ulogu i mjesta okupljanja mještana Trsata te kulturno-zabavnog centra ovog kvarta.


Zahvaljujući sveučilišnom kampusu, na Trsatu niknuo je »grad znanja« Trsatska gradina jedan je od simbola Rijeke Svetište na Trsatu naziva se i »hrvatskim Nazaretom« jer su mu počeci vezani uz priču o boravku Marijine kućice na Trsatu (1291. – 1294.)