Osiguranje proizvodnje

Australac otkrio svoj plan za gradnju polarnih kruzera u 3. maju, Vladi postavio jedan bitan uvjet

Orjana Antešić

Photo: Dusko Marusic /PIXSELL

Photo: Dusko Marusic /PIXSELL

Australac je Banskim dvorima napisao da je spreman graditi polarne kruzere u riječkom brodogradilištu ako će ga hrvatska Vlada u tome podržati i pratiti kroz osiguranje državnih jamstava za kredite



RIJEKA – Gradnja polarnog kruzera za australskog brodovlasnika Glena Moroneyja uvelike bi mogla utjecati na budućnost riječkog “3. maja” i nastavak gradnje brodova u Rijeci. Australac je Banskim dvorima stavio ponudu na stol koja otprilike, prema dostupnim informacijama, izgleda ovako – on je spreman graditi polarne kruzere u riječkom brodogradilištu ako će ga hrvatska Vlada u tome podržati i pratiti.


Naravno, kroz osiguranje državnih jamstava za kredite za gradnju tih luksuznih i skupih brodova. U tom cilju, Moroney je spreman osnovati brodograđevnu tvrtku ili kupiti već postojeću tvrtku kćer riječkog brodogradilišta “3. maj Rijeka 1905” te uzeti u potkoncesiju dio riječkog brodogradilišta; dio tamošnjeg opremnog bazena i potrebna skladišta.


Ovaj Moroneyjev plan koji, za početak, uključuje gradnju pet brodova potvrdio nam je predstavnik njegove Scenic grupe u Hrvatskoj Saša Čokljat, baš kao što je potvrdio ono što se u neslužbenim kuloarima već duže vremena može čuti, a to je da razgovori Moroneyja s Banskim dvorima traju praktički od rujna prošle godine. Rješenje i model još se uvijek pokušavaju dogovoriti.


Više opcija




O kakvom je financijskom komadu i zalogaju riječ s ovom Moroneyjevom ponudom, treba reći da se ovdje radi o “paketu” od više stotina milijuna eura. Ako uzmemo u obzir da je vrijednost kruzera “Scenic Eclipse” koji je Moroney uspio završiti u Puli oko 160 milijuna eura, onda se za planiranih pet takvih ili sličnih kruzera govori o poslu od oko 850 milijuna eura, ali iza kojeg bi, prema onom što Moroney traži, hrvatska Vlada morala stati državnim jamstvima.


U skladu s praksom i regulama u Europskoj uniji, državna jamstva za gradnju brodova mogu se izdati u iznosu do najviše 80 posto ugovorene vrijednosti broda. Nije teško izračunati da bi cijeli paket od pet Scenicovih kruzera hrvatski državni proračun involviralo sa šestotinjak milijuna eura aktivnih jamstava, odnosno i do stotinu i više milijuna eura po svakom kruzeru.


U “3. maju” su prije nešto više od mjesec dana potpisali ugovor s Moroneyjevom Scenic grupom za gradnju brodskog trupa s djelomičnim opremanjem za prvi kruzer, sister-ship ultraluksuznom “Eclipseu”, koji je završen prošlog ljeta. Iz Scenic grupe navode kako osnaženje tog ugovora ovisi o uspješnosti aktualnih razgovora s Banskim dvorima i resornim ministarstvima, drugim riječima, hoće li Vlada stati s državnim jamstvima iza gradnje ovog broda.


U opciji je nekoliko modela, a jedan od tih je da Scenic preko trećemajske tvrtke kćeri “3. maj Rijeka 1905”, koja već postoji i registrirana je za brodograđevnu djelatnost te nije opterećena dubiozama kao “3. maj” koji je Uljanikova vladavina stajala dosad zabilježenog gubitka iznad visine kapitala od 322 milijuna kuna, dobije državna jamstva za gradnju tog kruzera.


Potom bi ta tvrtka dala u podizvođenje “3. maju” izgradnju brodskog trupa s djelomičnim opremanjem, a nakon porinuća “3. maj Rijeka 1905” preuzeo bi i dovršio opremanje kruzera na prostoru riječkog škvera za koji bi dobio potkoncesiju.


Iskušani model


Moroney je na vrlo sličan način uspio završiti kruzer u Puli i očito je da taj model, uz manje modifikacije, misli da može primijeniti i na planiranu, ali još uvijek neizvjesnu suradnju s “3. majem” s obzirom na uvjet da bi ga u toj gradnji broda ili brodova trebala pratiti hrvatska Vlada s osiguranim državnim jamstvima.


U Scenic grupi tumače to podjelom rizika zbog situacije u kojoj se nalazi “3. maj”. A situacija je takva da se proizvodnja u riječkom brodogradilištu odvija po posebnom programu koji podrazumijeva, podsjetimo, samo završetak tri započeta broda što se uspjelo dogovoriti s Europskom komisijom, s argumentom da će se time smanjiti šteta za državni proračun nastala krahom nekadašnje Uljanik grupe.


To znači da riječko brodogradilište samostalno ne može ugovoriti ni jedan novi posao jer ni pod razno ne može računati na bilo kakve kredite ili državna jamstva izvan ovog posebnog programa. Drugim riječima, ne pojavi li se novi vlasnik, strateški partner, ili kako ga već zvali, i ne dođe li do poravnanja bilance na pozitivnu nulu, “3. maju” nakon što završi ova tri broda, uz puno muke, ne piše se ništa dobro. Samo likvidacija.


S druge strane, gubitak iznad visine kapitala koncem prošle godine iznosio je već spomenuta 322 milijuna kuna, uz projekcije revizora da će to narasti za još tristotinjak milijuna kuna. S takvim gubitkom teško da će “3. maj” do novog vlasnika i osiguranog daljnjeg opstanka. Možda je ključ budućnosti upravo u tvrtki kćeri “3. maj Rijeka 1905”, ali treba vidjeti pod kojim uvjetima i s kojim garancijama da će se u Rijeci nastavili graditi brodovi i u daljnjoj budućnosti.


Poslovna prilika


Kada se gradio “Eclipse” u Puli, državnim jamstvima “pokrili” su se troškovi gradnje broda na navozu, do porinuća. U trenutku kada je postalo jasno da je Uljanik u debelim financijskim problemima i da taj brod nikako neće moći do kraja završiti, Moroney je preuzeo brod, zauzvrat je “vratio” državna jamstva, a onda ga kompletno u svom financijskom i inom aranžmanu završio u pulskom brodogradilištu.


Kako god, “Scenic Eclipse” pokazao je da hrvatska brodogradnja u sjevernojadranskom bazenu još uvijek posjeduju kapacitete i da se mogu uhvatiti ukoštac s ovako zahtjevnim projektima jer se Moroney za završetak ovog luksuznog kruzera uvelike oslanjao na domaće stručnjake i radnu snagu. Jedan od ključnih ljudi za uspješan završetak “Scenic Eclipsea” bio je upravo i sadašnji direktor “3. maja” Edi Kučan.


To je i jedan od razloga zašto Moroney želi nastaviti gradnju tih kruzera upravo u “3. maju”, slijedom kojeg je i potpisan ugovor za gradnju trupa krajem prošle godine. No, Moroney vidi priliku da ovog puta podijeli rizik s državom, pitanje je samo hoće li se na nekoj točki uspjeti pomiriti interesi.


Moroneyja koji definitivno vidi poslovnu priliku u gradnji novih polarnih kruzera za svoju flotu i dolazi s konkretnom ponudom, ali želi isposlovati da ga u tome prati hrvatska država, dok je s druge strane na vagi “3. maj” i pitanje njegovog opstanka nakon što se završe tri postojeće novogradnje. Je li ulazak Moroneyja na ovaj način, na mala vrata u “3. maj” rješenje za nastavak gradnje brodova u Rijeci, teško je u ovom trenutku decidiranije odgovoriti.


Zasad bez posljedica


Ne stupi li ugovor o gradnji brodskog trupa za prvi odnosno drugi Moroneyjev kruzer, “3. maju” u ovoj se fazi neće ništa epohalno dogoditi, ali će produbiti pitanje i neizvjesnost od onog što slijedi nakon što se završe tri broda. Sam posao gradnje trupa za kruzer, uz njegovo djelomično opremanje posao je koji bi “3. maju” donio dvadesetak milijuna eura i plaćao bi se po fazama obavljenih radova.