Susret 3. i 21. stoljeća

Arheološki park oživljava rimsku povijest Rijeke

Nela Valerjev Ogurlić

Već se jasno nazire budući izgled trga koji će važan dio rimske povijesti Rijeke učiniti dostupnim i vidljivim javnosti. Desetljećima to je mjesto zjapilo kao zapuštena u središtu grada, a sada bi trebalo postati jedan od najatraktivnijih gradskih trgova



RIJEKA Uređenje Arheološkog parka na Trgu Jurja Klovića u Starom gradu u završnoj je fazi i trebalo bi okončati ove jeseni. Premda se dovršetak radova započetih na proljeće očekivao krajem srpnja, rok je produljen zbog dodatnih arheoloških istraživanja u Ulici Pod voltun koja sa sjeverne strane obrubljuje područje arheološkog lokaliteta s ostacima  rimskog principija iz 3. stoljeća.


– Istraživanje na potezu Ulice Pod voltun omogućeno je tek u sklopu tekućih radova, a otkrilo je niz novih detalja vezanih uz izgled i način funkcioniranja kasnoantičkog kompleksa, istaknula je Nikolina Radić Štivić, ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara prilikom jučerašnjeg obilaska gradilišta.


Kuća Colazio


Uz predstavnike Odjela za kulturu i komunalni sustav Grada Rijeke,  Konzervatorskog odjela i Hrvatskog restauratorskog zavoda, u obilasku su sudjelovali gradonačelnik Vojko Obersnel i projektant Arheološkog parka, arhitekt Nenad Fabijanić koji je rekao:





Na žalost, uređenje neće obuhvatiti i uređenje derutnih pročelja zgrada uz rubove arheološkog parka, jer vlasnička struktura zgrada, kako tvrde u  u Odjelu za kulturu, Gradu onemogućuje ulaganje u te objekte.


U posljednjih desetak godina Grad je, prema riječima Vojka Obersnela, uložio oko 40 milijuna kuna u revitalizaciju Starog grada. Uz ulaganja u Arheološki park, uređeni su trgovi sv. Barbare i Matije Vlačića Flaciusa,  Užarska, Medulićeva i Vitezovićeva ulica, spoj Korza i Starčevićeve ulice…


– Možda toga nismo svjesni u svakodnevnom doticaju  s tim prostorima, ali činjenica je da se zadnjih desetak godina vrlo intenzivno radi na revitalizaciji Starog grada i da su njegove ulice postale jednako atraktivne kao sam Korzo, rekao je gradonačelnik. Govoreći o Arheološkom parku, dodao je  kako je riječ o mjestu na kojem se ponajbolje vidi slojevitost i dugovječnost Rijeke, a  zajedno s budućim  uređenjem Trga Pul vele crikve stavlja poseban naglasak  na njezino slabije  poznato rimsko razdoblje.   


Za Trg Pul vele crikve završen je idejni i slijedi izrada glavnog  projekta, a obnova Starog grada bit će nastavljena uređenjem Koblerovog trga. U tijeku je natječaj za odabir izvođača radova, a uređenje  podrazumijeva novo popločenje trga, novu javnu i dekorativnu rasvjetu, sanaciju fontane s novim osvijetljenjem, uređenje prolaza ispod gradske ure, zamjenu instalacija dovoda pitke vode i kanalizacije.



– Ovo mjesto na kojem je otvorena utroba najstarijeg antičkog sloja Rijeke postaje važan javni prostor u središtu grada na kojem se susreću  3. i 21. stoljeće. Nadam se da će to biti moj ponos i da će služiti svemu što Rijeka ima u svojoj kulturnoj ponudi: izložbama, akcijama, performansima, karnevalskim priredbama…  


Tijekom izvođenja radova bilo je niz problema s razmještanjem postojećih infrastrukturnih instalacija, a oko nekih detalja se i dalje polemizira, dodao je Fabijanić misleći na trošnu građevinu na sjeveroistočnom rubu arheološkog lokaliteta, koja će u ovoj fazi ostati neuređena, jer tek treba napraviti projekt rekonstrukcije, na kojoj inzistiraju konzervatori.  U ovoj fazi izvedena je tek potporna konstrukcija da bi se spriječilo urušavanje građevine koja je  nedavno dobila naziv Kuća Colazio,  prema vlasniku Romanu Colaziju navedenom u Regulacijskom planu za sanaciju Starog grada iz 1936. godine.


Nova otkrića


Nenad  Fabijanić je Arheološki park zamislio kao trg na kojem se bez ikakvih dodataka u parteru prezentiraju konzervirani ostaci kasnoantičkog kompleksa, a uz crkvu sv. Fabijana i Sebastijana smjestio je mali vidikovac s kojeg se otvara novi pogled na nalazište.


U sklopu najnovijih arheoloških istraživanja Ulice Pod Voltun otkriveno je da se na sjevernom rubu zapadnog bočnog platoa principija nalazi zid građen tehnikom opus mixtum, kakvom su građeni i ostali perimetralni zidovi principija. Na istom su mjestu otkriveni i ostaci stepeništa kojim se s bočnog platoa pristupalo na povišeni sjeverni plato kompleksa, a  sjeverno od kuće Colazio pronađen je i nastavak pročelnog zida bazilike principija. Zid je građen velikim kamenim blokovima slaganim u tri reda koji je sa sjeverne strane omeđivao središnji trg kompleksa. Djelomično je sačuvan u svojoj punoj visini od 2,55 metra, dok se na krajnjem istočnom dijelu nedostaju blokovi najvišeg reda.


Ostaci ceste


Na povišenom, sjevernom dijelu kompleksa otkriveni su i djelomično sačuvani ostaci ceste uklesane u matičnu stijenu, koja je  prolazila ispred pročelja upravnih zgrada vojnog zapovjedništva koje su zauzimale krajnji sjeverni dio kompleksa.


Uz arheološka istraživanja ulice Pod voltun na Principiju su do današnjeg dana izvedeni gotovo svi planirani konzervatorski radovi, osim obrade kamenih ploča kojima su nadomješteni dijelovi originalnog antičkog popločenja. Dovršena je i većina građevinskih i geotehničkih radova pa se već jasno nazire budući izgled trga koji će iznimo važan dio  rimske povijesti Rijeke napokon učiniti dostupnim i vidljivim javnosti.


Desetljećima to je mjesto zjapilo kao zapuštena rupa u najstrožem centru grada, a sada bi trebalo postati jedan od najatraktivnijih gradskih trgova na kojem je još preostalo urediti pristupnu ulicu ispod Rimskog luka te ulicu oko kuće Colazio, i dovršiti popločenje dijela trga koji ne ulazi u zonu arheološkog lokaliteta, uz zgradu Jadroagenta.