Divlje životinje nisu rijetkost na području Crikvenice i Novog

Vuk, medvjed, čagalj i vepar u susjedstvu

Anto Ravlić

Divlje životinje uništavaju vrtove, šeću ulicama, izlijeću na ceste. Lovci ističu da nema razloga za strah jer neće napasti čovjeka, no strah je ipak prisutan 



CRIKVENICA Susret s divljači na području Crikvenice, Novog Vinodolskog i Vinodolske općine i nije neka novost. Na srne se više nitko niti ne obazire. Divlje svinje su često viđen gost u dvorištima, vrtovima, pred ulazima kuća. Sresti medvjeda i nije neko čudo. Nešto dalje od naselja šaraju vukovi, a pred godinu-dvije pojavio se i čagalj kojeg dosad nije bilo u ovim krajevima. 


   Mještani se bune iz tri razloga. Životinje im uništavaju vrtove, prijete prometu čestim prelascima cesta, a nije nimalo ugodno sresti divlju svinju ili medvjeda oči u oči. U nekoliko navrata automobili su naletjeli na životinje.


Sraz divlje svinje i automobila dogodio se na cesti Grižane – Bribir. Na srnu je automobil naletio iznad Triblja. Kod Šmrike je zgažen čagalj. U dva navrata su automobili imali bliski susret s divljim svinjama ispod Grižana.




U priči o prometnim nesrećama s divljim životinjama nije problem samo činjenica da netko može stradati, već i što napraviti nakon naleta na divljač. Kako je područje Vinodolske doline prepuno životinja, gotovo sve prometnice su pokrivene znakovima koji upozoravaju na prisutnost divljači.



Životinje je teško locirati usprkos stalnom prebrojavanju divljači. Medvjed u jednom danu s lakoćom prijeđe 50 kilometara. Divlja svinja u jednu noć bez problema prevali put od Križišća do Bribira. Ni medvjed niti divlja svinja nemaju straha jer nemaju prirodnog neprijatelja, objašnjavaju lovci. Vukovi su se pojavili prije tri-četiri godine. Napadaju konje u zaleđu Novog Vinodolskog, a prije dva mjeseca poklali su 35 ovaca na Pletenom. Pojavili su se i u šumi iznad Vinodolske doline. Vukovi se kreću u pojasu od Žute Lokve do Hreljina i Fužina. Najnoviji »hit« je čagalj koji se dosad nije pojavljivao zapadnije od Delnica. Prije nekoliko dana je viđen nadomak Krčkog mosta.



U slučaju naleta na divljač, vozač je kriv. Primjenjuje li se zakon striktno, vozač je dužan nadoknaditi štetu lovačkom društvu koje gospodari lovištem. Krivnja se može prebaciti i na cestare ukoliko nije očišćen prostor od tri do četiri metra uz prometnicu jer se time narušava preglednost.


Lovci su odgovorni jedino ako je za vrijeme prijavljenog lova životinja naletjela na vozilo. I zato nije rijedak slučaj da vozači jednostavno nestanu i ne prijavljuju štetu u sudaru s divljači. Veprovi često prekidaju promet Jadranskom magistralom, najčešće iznad Jadranova gdje imaju svoj koridor. 


   Drugi dio problema je što životinje uništavaju vrtove i razbijaju ograde. U Grižanama su medvjedi razbili nekoliko košnica, a divlje svinje preoru vrtove. Smokve i grožđe su prevelik mamac. Dio stanovništva je sklon soluciji da se divlje životinje rastjeraju puškama, no zakon zabranjuje upotrebu vatrenog oružja u zoni od 250 metara od kuća. Jedino su električne ograde učinkovite, objašnjavaju lovci, dodajući da nitko neće stražariti i braniti vrtove od divljači. Ove godine su službeno prijavljene tek tri štete od divljači, no kasnije se odustalo od prijave zbog komplicirane procedure. Kao prijava je ostao tek napad medvjeda na jare u Benkovićima kod Drivenika.    Što je s trećim problemom? Bliski susreti sa zvijerima. Poznavatelji životinja ističu da nema straha od napada na čovjeka i temelje svoj tvrdnje na činjenici da na ovom području nije zabilježen napad, no nije nimalo ugodno živjeti u susjedstvu opasnih životinja. Divlje svinje ulijetale su u dvorišta u Jadranovu i rastjerale goste koji su slavili rođendan. Presretale su kupače po povratku s plaža, šeću ulicama, ne reagiraju ni na petarde, niti na galamu. Uoči ljeta baratalo se brojem od 60-70 divljih svinja na području između Dramlja i Jadranova.    Svake godine dobije se dozvola od Ministarstva poljoprivrede za odstrel divljači. Sve markice su potrošene, a dobivene su i dodatne markice s obzirom da je uočen veći broj životinja. Mještani Dramlja uvjeravaju da se pucalo i na crno, i u zoni od 250 metara od naselja.    Srećom, pred nama je razdoblje kada se životinje povlače duboko u šumu. Problemi će se ponovo javiti na proljeće, kad voće privuče divljač, a vegetacija im pruži zaklon.