Katarinina

Selce želi živjeti i zimi, a pitanje svih pitanja je – kako produžiti sezonu?

Anto Ravlić

Tko živi u Selcu, zainteresiran je da se nešto događa izvan dva mjeseca u kojima je (pre)veliki pritisak na mjesto. Tko ne živi u Selcu, preko ljeta pokupi vrhnje i ode kući...Iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) stići će 128.000  eura, a 22.600 eura izdvojit će Crikvenica iz budžeta



SELCE  Pet dana Selce će slaviti svoj blagdan, Katarininu. Katarinina je blagdan mjesta, no nakon spuštanja zastora ostaje puno posla i pitanje kako naprijed, u bolji život Selčana. Selce živi od turizma, nema obitelji koja na neki način ne živi ili je živjela od turizma. Sljedeće godine Selce će obilježiti 130 godina turizma. U mjestu se ostvari 540 tisuća noćenja. Novi trg dao je novi pečat mjestu, Selce je sasvim druga priča otkako je zasjao novi trg, mnogi će reći da je pogođeniji od crikveničkog.  Gradski vijećnik Dragutin Šnajdar ipak misli da je Selce malo zapostavljeno u odnosu na Crikvenicu.


Za neupućene, uvijek postoji tihi rivalitet »mjesta na periferiji« sa središtem Grada, Selca sa Crikvenicom.


Odlaze s kišom


– Selce sudjeluje s 30 posto u turističkim prihodima, a toliko ne dobijemo natrag. Selce bi trebalo biti domaćin više događanja. Zašto se, na primjer, advent svake treće godine ne bi održavao u Selcu – pita se Šnajdar.




Kao i u većini turističkih mjesta na Jadranu glavna je tema produženje sezone. Tko živi u Selcu, zainteresiran je da se nešto događa izvan dva mjeseca u kojima je preveliki pritisak na mjesto. Tko ne živi u Selcu, preko ljeta pokupi vrhnje i ode kući s prvim kišnim danima. U Selcu primjećuju da od ukupnog broja ugostitelja tek desetak posto živi u Selcu tijekom cijele godine. Po zimi od deset Selčana radi ih pet, od vanjskih ugostitelja samo jedan radi većinu godine.


Gradski vijećnik Paulo Krmpotić ističe da je cijelo Selce živnulo u jesen kada je u hotelu Katarina odsjelo 300 inozemnih gostiju i da je to dokaz da Selce može turistički živjeti puno duže od ljeta. S Krmpotićem se slaže i predsjednik Mjesnog odbora Vedran Antić koji drži kafić u centru i tvrdi da je sasvim druga priča kad Selce »dobije« nešto turista izvan sezone. Antića veseli da su za novu godinu otvoreni hoteli Slaven, Katarina i Marina, što ranijih godina nije bio slučaj.


Selčani se slažu s konstatacijom poznavatelja turizma i privatnog smještaja Nedom Pinezićem da je iznajmljivanje dobrim dijelom socijalna kategorija koja spašava prenapregnute kućne budžete. Naime, dvije trećine noćenja ostvari se u privatnom smještaju. S jedne strane to je plus, a s druge minus jer jedino hoteli jamče turizam koji traje barem pola godine i radna mjesta. Gradski vijećnik Žarko Stilin smatra da se u razmišljanju o turističkoj budućnosti Selca ne smije razmišljati samo o krevetima. Stilin veliki potencijal vidi u staroj jezgri, ali primjećuje da je slična priča kao i s ugostiteljima. Malo je ljudi koji žive cijele godine u staroj jezgri.


– Okrenimo se prodaji autohtonih proizvoda i domaćoj ponudi koja bi oživjela staru jezgru, no najprije moramo maknuti kinesku robu iz prvog reda do mora i ponukati turiste da uđu u staru jezgru – smatra Stilin dok Antić dodaje da staru jezgru treba i urediti. Krmpotić upozorava da Selcu nedostaje i plaža i smatra da je tri kilometra obalnog pojasa od hotela Amabilis do Crikvenice veliki plažni potencijal.



Pripremljen je raznovrstan program za obilježavanje blagdana mjesta. Sve je započelo koncertom KUD-a »Neven« Selce u crkvi sv. Katarine, nastavilo se književnom večeri »Zlatni jubilej Luči« kojom se obilježilo 50 godina od izdanja prvog broja glasila Narodne knjižnice Selce. U programu su sudjelovali Marijan Mavrić, Mihovil Lončarić, Franjo Deranja, Marija Lončarić, Marija Šoštarić i Vlatka Pobor, a program su vodile Vlasta Lončarić i Edita Jeličić-Krpan iz Narodne knjižnice Selce.


U sklopu Katarinine odigrala se kazališna predstava » Samo jedna žena« u Domu prosvjete Selce. Koncelebriranu svetu misu predvodio je vlč. Tomislav Kaić u crkvi sv. Katarine. Selčane je okupilo pučko veselje uz sastav Mistral ispred Harmice i sajam domaćih proizvoda u centru mjesta, boćarski turnir na igralištu Matkino te lutkarska predstava za djecu »Slon bon ton« u Domu prosvjete Selce.



Selce dijeli klasične probleme Hrvatske. – Nema djece, odlaze van Selca i zemlje. U generacijama od 1977. do 1979. bilo je po pedeset djece po generaciji. Više nego cijela škola – upozorava Šnajdar.


Nema entuzijazma


Stilin primjećuje da Selcu nedostaje starih, dobrih običaja. – Nema više limene glazbe i tambure. Mi smo svi odrasli na tamburi i rukometu. Jesi li znao svirati ili igrati bilo je manje bitno, ali morao si biti tamo.


»Ajde mali«, samo bi rekli i svi bi išli – sjeća se Stilin i tuži se zajedno sa predsjednikom MO Selce Antićem da nema više niti entuzijazma i društvenog angažmana, da je sve teže naći ljude koji će potegnuti za svoje mjesto. Selce ima i svoje manje ili veće svakodnevne probleme. Nedostatak parkirališta. Najnovnija inicijativa je da se parkiralište gradi na lokaciji gdje se sada nalazi trgovina Konzuma. Postoje i prometni problemi. Selčani podržavaju jednosmjenu regulaciju, ali predlažu da se uvede dvosmjerni režim prometa od Ulice Andrije Antića do križanja s Ulicom maršala Tita.


Željeli bi na trgu vidjeti ugibalište za city bus i dostavu. – Ali onda ta mjesta zaista moraju biti za city bus i dostavu, a ne  da parkira kako god tko hoće nekažnjeno – upozorava Stilin. Sportska dvorana u Selcu? Bolna točka. Natkrivanje Matkinog je još uvijek na čekanju. A sama proslava Katarinina? Šnajdar smatra da treba izaći iz selačkih okvira za Katarininu i stvoriti manifestaciju koja će privlačiti ljude.