Zaštita delničke gradske ljekarne, ali i govora

Obitelj Jelinek je još 1875. godine osnovala ovu ljekarnu / Snimio Marinko KRMPOTIĆ

Aktivnosti će pokrenuti Etno udruga »Prepelin'c« iz Delnica u suradnji s Gradom, a ne namjerava se stati samo kod zaštite gastronomske tradicije, već će se zaštititi i arhitektonska baština i jezik

DELNICE  Etno udruga »Prepelin’c« iz Delnica u suradnji s Gradom Delnice pokrenut će aktivnosti vezane uz stvaranje brenda delničkog (goranskog) nadjeva, najavio je na sjednici Odbora za sport, kulturu i tehničku kulturu član tog Odbora i predsjednik »Prepelin’ca« Davor Grgurić pojasnivši kako je ideja brendiranja goranskog nadjeva posljedica višegodišnjeg održavanja manifestacije »Goranska jela – Vazemska nadeva« koja će uskoro, točnije 2. travnja, biti održana po sedmi put i to u okviru delničkog Proljetnog sajma.

»Goranski nadjevi dio su nematerijalne tradicije koji i dalje traje. Štoviše, i danas je jako uočljiv u mnogim goranskim obiteljima pa je logično da ga pokušamo brendirati i na taj način zaštititi. Mali je problem u tome što goranski nadjev kao pojam ne postoji jer svako mjesto ima vlastiti naziv, čak i vlastiti način izrade tog uskrsnog jela, ali ćemo mi pokušati od tog tipično goranskog jela stvoriti brand«, rekao je Grgurić najavivši kako se ne namjerava stati samo kod zaštite gastronomskog dijela goranske tradicije.

Čuvanje tradicije

– Već je podosta učinjeno i na postupku zaštite delničke gradske ljekarne kao još jednog nematerijalnog kulturnog dobra Delnica koje, u ovom slučaju, čuva tradiciju nekadašnje arhitekture, a nova ideja je da pokušamo kao nematerijalno i kulturno dobro zaštiti i delnički govor. Vodimo se tu primjerom nedavne uspješne zaštite čabarskog govora kao kulturnog nematerijalnog dobra pa smo nadležne u Ministarstvu kulture obavijestili o našim idejama i dobili upute o tome što i kako dalje treba raditi. Naravno, u realizaciji ovih ideja, koje korist donose cijelom našem području, pomoć i suradnju očekujmo od Grada Delnica i Gradskog vijeća, kao i svih koji smatraju da vrijednosti poput delničkog (goranskog) nadjeva (nadeva), gradske ljekarne i delničkog tradicijskog govora treba zaštiti i omogućiti im da steknu status kulturnih dobara na državnoj razini«, rekao je Grgurić podsjetivši kako je prošle godine zahtjev vezan uz proglašenje pogrebne kočije nematerijalnim kulturnim dobrom usvojen pa treba vjerovati kako je moguće uspjeti i s idejama o nadjevu, ljekarni i govoru.

»Delničku ljekarnu je osnovala još 1875. godine obitelj Jelinek, koja ju je vodila kroz tri naraštaja. Prije Drugog svjetskog rata ljekarna se zvala »K svetoj Mariji«, a nakon rata nacionalizirana je, no Makso Jelinek, ugledni delnički ljekarnik i potomak obitelji osnivača ljekarne, nastavio je u njoj raditi sve do svog umirovljenja. Ljekarna i danas radi, a vrijedne današnje vlasnice, i same veike zaljubljenice u svoju struku, ali i u vrijedan baštinjeni inventar ove ljekarne, podržavaju našu Udrugu u inicijativi njenog stavljanja pod trajnu zaštitu«, ističe Grgurić.Ljekarna je mjesto gdje se gotovo uvijek pronađe spasonosni lijek, ali zna biti i mjesto duhovitih trenutaka od kojih jedan u posljednje vrijeme nasmijava Delničane. Naime, nedavno je u ljekarnu došao postariji Delničan i zamolio da mu prodaju 5-6 kila – afričke šljive! Djelatnice su mu objasnile da se ta »šljiva« ne prodaje na kile, ali ih je zanimalo i otkuda mu ideja o »pet-šest kila afričke šljive« na što je gospodin odgovorio kako ga je poslala supruga koja je planirala napraviti džem od afričkih šljiva! Kad su mu objasnile što je »afrička šljiva« gospodin se udaljio. No, ideja uopće nije loša – koji bi to viosokooktanski džem bio! 

Etnografski muzej

– Pogrebnu kočiju staru više od sto godina nabavili smo u Kupjaku, a nakon što smo je uredili uspješno smo je kandidirali za stjecanje statusa pokretnog kulturnog dobra. Činjenica je da su danas pogrebne kočije velika rijetkost, pogotovo dobro očuvane i u voznom stanju kao naša, pa je nadležnima bilo jednostavno donijeti odluku o zaštićenom pokretnom kulturnom dobru. Kočije u ovakvom stanju u Europi dosežu vrijednost od nekoliko stotina tisuća eura, a Udruga »Prepelin’c« tu je kočiju, kao i niz drugih tijekom posljednjih nekoliko godina prikupljenih starih predmeta, darovala Gradu Delnice s ciljem da i na taj način pomognemo u ideji stvaranja i uređenja Etnografskog muzeja u Delnicama.«, rekao je Grgurić zahvalivši i poduzeću »Lupi« d.o.o. u čijem se prostoru pogrebna kočija, dok ne zaživi Etnografski muzej u kojem će imati svoje mjesto, trenutačno nalazi.