Inozemno pojačanje

Sve je spremno: Rumunjski ris dobiva novu domovinu, ali i novo, goransko ime

Marinko Krmpotić

Budući da stiže iz Rumunjske, čuli su se prijedlozi poput Causescu, Hagy, Lazar, Dumitru Mitu i Drakula. Tko zna zašto, netko je predložio i da se ris zove Gašo, čuli smo i prijedlog Gazda jer izgleda poprilično »bosovski«, a na kraju su odabrani prijedlozi Grof i Furman



CRNI LUG Rumunjski četverogodišnji snažni ris koji će u travnju ove godine biti pušten u goranske šume mogao bi se zvati Grof ili Furman, a mogući su i neki drugi nazivi jer će voditelji projekta LIFE Lynx uskoro stupiti u kontakt s nekim goranskim školama kako bi poslušali i prijedloge djece koji, zna se, uvijek donose svježinu i spontanost. Ovaj zaključak uobličen je na kraju vrlo dobrog predavanja kojim je dr. Vedran Sljepčević, istraživač risova i viši predavač na Odjelu lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu, održao u Nacionalnom parku »Risnjak« predstavivši dosadašnje rezultata istraživanja risa na području Gorskog kotara realizirane u sklopu međunarodnog EU projekta LIFE Lynx.


EU projekt


– Trenutačno stanje s populacijom risova u Hrvatskoj, a pretpostavlja se da na području Gorskog kotara, Like i zaleđa Dalmacije živi od 40 do 60 jedinki, nije zadovoljavajuće jer su svi hrvatski risovi izrazito visokosrodni što je izuzetno opasno jer bi, primjerice, bolest opasna za jednog, automatski bila vrlo opasna za sve – naglasio je dr. Sljepčević pojasnivši da je takvo stanje, uz još goru situaciju u susjednoj Sloveniji, dovelo do pokretanja EU projekta Life Lynx u okviru kojeg bi u idućih pet godina na područje Dinarida bilo pušteno devet karpatskih risova, a na područje uz talijansko-slovensku granicu njih pet.


– Cilj je vezati te dvije populacije što bi, uz nove risove pristigle s područja Karpata, iz Slovačke i Rumunjske, ojačalo »krvnu sliku« postojeće populacije tih životinja, ojačalo njihovu genetsku strukturu i umanjilo opasnost njihova nestanka. U projekt je uključeno 11 partnera iz pet EU zemalja, a na području Hrvatske tim je projektom zahvaćeno 9.500 četvornih kilometara, od čega 2.000 otpada na područje Gorskog kotara i Učke. Da bismo mogli pratiti realizaciju akcije, dio projekta postala je i Akcija A3, odnosno istraživanje stanja populacije risa prije dolaska novih primjeraka iz karpatskog gorja.


DNA trag




Sadašnju populaciju nastojimo utvrditi postavljanjem brojnih tzv. fotozamki te posebnih »zamki za dlaku« do kojih dolazimo na lokacijama gdje se risevi trljaju ostavljajući time svoj DNA koji znanstvenici analiziraju. Svaki ris ima jedinstven raspored šara na krznu, tako da svakog od njih možemo prepoznati i pratiti kroz dulji niz godina – od mladosti do odrasle dobi kada zauzima vlastiti teritorij – objašnjava dr. Sljepčević te ističe da se uspjeh cjelokupne akcije temelji na odličnoj suradnji s lovoovlaštenicima, lovačkim društvima na tim područjima, javnim ustanovama te lovačkim savezima Primorsko-goranske i Karlovčke županije.


– U posljednjih godinu dana, otkako u okviru projekta provodimo istraživanja risova pomoću fotozamki, osim što smo uspjeli identificirati više od 40 različitih risova na području Hrvatske, uspostavili smo kvalitetnu suradnju s javnim ustanovama i lovcima uz poboljšan protok informacija. Ljudi s terena – planinari, čuvari prirode i lovci nam se javljaju sve češće s podacima o viđenjima risa i šalju fotografije koje nam pomažu upotpuniti spoznaje o risu. Ovo je tek prva godina istraživanja i pokazala se vrlo uspješnom, pa smo u kratkom roku od najmanje istražene velike zvijeri, došli do situacije u kojoj veći dio risova u Hrvatskoj znamo po imenu – naglasio je dr. Sljepčević.


Kiša prijedloga


Na ideju da sudionici skupa predlože ime budućem stanovniku goranskih šuma odmah je krenula kiša prijedloga. Budući da stiže iz Rumunjske, čuli su se prijedlozi poput Causescu, Hagy, Lazar, Dumitru Mitu i Drakula. Tko zna zašto, netko je predložio i da se ris zove Gašo, čuli smo i prijedlog Gazda jer izgleda poprilično »bosovski«, a na kraju su odabrani prijedlozi Grof i Furman. Sad tome još treba pridodati i prijedloge osnovaca i rumunjski će ris postati goranska velika mačka. No, najvažnije je, naglasio je dr. Sljepčević, da pronađe slobodan teritorij i odluči ostati na goranskom području.


Fotozamke


Na području Primorsko-goranske i Karlovačke županije kroz ovaj projekt i suradnju s JU Priroda u 21 lovište i NP Risnjak postavljene su 42 tzv. fotozamke koje su u godinu dana zabilježile 23.500 fotografija i videozapisa, a na njih 400 snimljeni su risovi pri čemu su neke od fotografija zaista vrlo kvalitetne i svjedoče o risovima koji se na goranskom području nalaze gotovo posvuda – od Fužina i Liča preko Mrkoplja i Begovog Razdolja pa prema Ravnoj Gori i Vrbovskom te, naravno, području Čabra i granici sa Slovenijom.