Kristijan Rajšel, Dražen Mufić, Miro Bulj, Ante Pranjić, Ivica Knežević i Marko Sladoljev u Vrbovskom / snimio M. KRMPOTIĆ
Želimo okupiti predstavnike svih brdsko-planinskih područja Hrvatske kako bismo bili što jači i glasniji pri čemu nam politička pripadnost nije važna, rekao je na susretu domaćin, gradonačelnik Vrbovskog Dražen Mufić
Lokalne samouprave s područja Gorskog kotara i Dalmatinske zagore zajednički će u borbu za usvajanje Zakona o brdsko-planinskom području, zaključak je jučerašnjeg susreta Gorana i Dalmatinaca iz planinskog dijela te regije. Domaćin sastanka bio je gradonačelnik Vrbovskog Dražen Mufić, a uz njega Gorane su predstavljali gradonačelnik Delnica Ivica Knežević te gradonačelnik Čabra Kristijan Rajšel koji su, kao i Mufić, članovi Radne skupine koja radi na izradi Nacrta novog prijedloga Zakona o brdsko-planinskom području. U goste su im došli saborski zastupnici Mosta Miro Bulj (Sinj) i Ante Pranjić (Vrgorac) te Marko Sladoljev (Zagreb), a zaključak prvog ovakvog druženja jest da treba učiniti sve kako bi se državna tijela potaknulo na donošenje tog zakonskog akta koji bi puno pomogao brdsko-planinskim područjima Hrvatske.
Kako god se zvao…
U skladu s tim Miro Bulj čak je predložio da što prije saborski zastupnici MOST-a naprave prijedlog svog Nacrta i pokušaju ga uključiti u proceduru donošenja.
– Dalmatinska zagora, Lika i Gorski kotar jednostavno moraju zajedno krenuti u borbu za što hitnije prihvaćanje zakona o brdsko-planinskom području ili regionalnom razvoju. Kako se god zvao nužan je želi li se ljude na tim područjima sačuvati. To su bogomdana područja turističkih i gospodarskih potencijala, ali im se mora omogućiti razvoj kako bi vlastitim novcem sami rješavali probleme i planirali razvoj, rekao je Bulj, a Ante Pranjić, njegov saborski kolega, ujedno i gradonačelnik Vrgorca, podsjetio je da se najprije govorilo da će »brdski« zakon zaživjeti 1. siječnja 2017, pa onda 1. siječnja 2018. godine, a nova je verzija da će to biti 1. siječnja 2019. godine.
Beneficije
– Dok vlasti odgađaju prihvaćanje i primjenu tog zakona, naši planinski predjeli sve su u težem stanju. U nepunih pet godina s područja Dalmatinske zagore iselilo se 26.500 ljudi, ponajprije mladih. Nažalost, politika države je politika velikih gradova i to »ubija« regionalnost Hrvatske. Država ne omogućava razvoj gospodarstva u krajevima poput Zagore, Like i Gorskog kotara, a jedino gospodarstvo i radna mjesta mogu na takvim područjima zadržati ljude. Nužne su beneficije, fiskalni poticaji i zakonske odredbe kojima bi se pomoglo tim krajevima, kao što se kroz posebne fondove i rad Ureda za otoke, pomoglo otocima. Smatram da bi isti tretman trebala imati i brdsko-planinska područja. Ne vjerujem da je državi nemoguće osnovati fond od, primjerice, 50 do 100 milijuna kuna, koji bi se koristio za najkvalitetnije projekte na područjima poput naših. Ako takav fond mogu imati otoci, zašto ga ne bismo mogli imati i mi, zapitao se Pranjić.
Oslobađanje plaćanja električne energije za tri godine za poduzetnike, osnivanje Fonda za razvoj turizma na brdsko-planinskim područjima, veći doprinos lokalnim proračunima državnih firmi koja prihod ostvaruju na brdsko-planinskom području, smanjivanje poreznih obveza… To je samo dio ideja koje se moglo čuti za trajanja sastanka koji će, nadaju se sudionici, pomoći u aktivnostima oko što hitnije izrade i prihvaćanja novog »brdskog« zakona.
Jači i glasniji
Goranskim sudionicima sastanka ideje njihovih kolega iz Zagore su realne. Gradonačelnik Vrbovskog Dražen Mufić smatra da im je svima cilj i želja da taj zakon bude što kvalitetniji te da bude donesen što prije.
– U skladu s tim želimo okupiti predstavnike svih brdsko-planinskih područja Hrvatske kako bi bili što jači i glasniji pri čemu nam politička pripadnost nije važna. Osobno moram istaći kako sam vrlo zadovoljan dosadašnjim odnosom nove hrvatske vlasti koja je kroz tzv. fiskalno izravnavanje Gradu Vrbovsko proračun ojačala za oko deset milijuna kuna u ovoj godini. No, i s tim rastom mi ćemo još uvijek biti u minusu za tri milijuna kuna u odnosu na ono što smo imali 2008. godine kad je »brdski« zakon bio na snazi. Dakle, zahvalni smo na uočljivoj pomoći, ali treba još raditi i dorađivati zakonske odredbe kako bi se brdsko-planinska područja izjednačila s ostalima, rekao je Mufić.
Delnički gradonačelnik Ivica Knežević iznova je pak naglasio potrebu promjene nerealnih kriterija indeksacije po kojima su Delnice svrstane u razvijena područja pa su im, između ostalog, i beneficije vezane uz fiskalno izravnavanje puno manje.
Preraspodjela zarade
– Konkretno mi ćemo na godišnjoj razini imati samo 1,5 milijuna kuna više u odnosu na prošlu godinu, ali čak pet milijuna manje u odnosu na 2014. godinu, čime ćemo i dalje zaostajati za sredinama koje nisu dio brdsko-planinskih područja. Nužne su zakonske odredbe koje će to mijenjati, kao i preraspodjela zarade koja ostvaruju državna poduzeća koja iz brdsko-planinskih područja uzimaju puno, a vraćaju jako malo, rekao je Knežević. Čelni čovjek Čabra Kristijan Rajšel naglasio je da značajni prihodi koje će od fiskalnog izravnavanja ostvariti neke goranske lokalne samouprave najbolje pokazuju koliko za »nebrdskim« sredinama zaostaju brdsko-planinske.
