Tako se to radi

Oni znaju kako: Senj je hrvatski šampion u povlačenju EU sredstava

Anto Ravlić

Grad pod Nehajem intenzivno se razvija zahvaljujući EU sredstvima / Foto S. Drechsler

Grad pod Nehajem intenzivno se razvija zahvaljujući EU sredstvima / Foto S. Drechsler

Senj je samo od 2011. do 2014. privukao 18,4 milijuna europskih kuna za raznovrsne projekte (od kanalizacije do sportskog parka), dok je npr. Zagreb privukao 10-ak milijuna, Rijeka 3,6, a Novi Vinodolski nula kuna. Ne čudi stoga da delegacije iz zemlje i inozemstva dolaze učiti od Senjana



Grad poznat po uskocima, buri i pjesnicima postao je poznat kao najuspješniji hrvatski grad po privlačenju sredstava Europske unije. Institut za javne financije otkrio je da je Senj u periodu od 2011. do 2014. godine privukao 18,4 milijuna europskih kuna. Slijede ga Osijek i Križevci s po 11 milijuna, u top pet su Zagreb i Koprivnica s desetak milijuna. Kad se Senj usporedi sa županijama, tek su Splitsko-dalmatinska (29 milijuna) i Virovitičko-podravska (19 milijuna) privukle više.


Iza Senja je ostala i Istarska županija (17 milijuna), dok Ličko-senjska i Zadarska nisu privukle niti kune. Na samom županijskom začelju su i zapadni susjedi, Primorsko-goranska županija koja je privukla simboličnih tisuću kuna. Senjanima mogu zavidjeti i ostali susjedi. Crikvenica je privukla 187 tisuća kuna, Rijeka 3,6 milijuna, a Novi Vinodolski i Vinodolska općina nula kuna.


Senj je hrvatski prvak i ako se kao kriterij uzmu privučena sredstva po stanovniku sa 2.562 kune. Dakle, u Senj će se dolaziti u školu privlačenja sredstava EU. Kao što su već dolazile delegacije iz Vrbovca, Zagrebačke županije i Zaprešića, i kao što planiraju brojni čelnici. Naime, 50 posto gradova i 85 posto općina nije ugledalo ni jednu europsku kunu. U davna vremena Turci su bezuspješno pokušavali osvojiti Senj, a danas stižu učiti o privlačenju sredstava iz euro fondova.


Tajna u ljudima




Gdje je tajna, pitamo gradonačelnika Darka Nekića.


– Tajna je u ljudima, a sjećam se dobro vremena kad su neki htjeli razbucati ljude. Kad sam došao 2006. godine, neki su htjeli ugasiti Centar za poduzetništvo iz kojeg se razvila aktualna Ustanova za razvoj Grada Senja. Svojim najvećim uspjehom kao gradonačelnik smatram što smo spasili ustanovu. Ne samo spasili, već unaprijedili. Dokazali smo opravdanost ustanove, dokazali da se isplati birati ljude po kriterijima. Dorotea Prpić je šefica ekipe koja odlično vodi poslove. Po EU kriterijima, kaže gradonačelnik Nekić naglašavajući još jednu bitnu činjenicu.


– Senj je privukao 18,4 milijuna kuna od 2011. do 2014., no u svim ovim godinama ukupno smo privukli 35 milijuna kuna. Kad se uzme u obzir da je proračun Senja 30-35 milijuna kuna, jasno je da smo privlačenjem sredstava uzeli još jedan proračun, objašnjava Nekić.


Plus je i činjenica da bi svi projekti izvedeni sredstvima Europske unije bili skuplji za 25 posto. Naime, na EU projektima nema PDV-a. Europa je senjske projekte sufinancirala od 20 do 100 posto. Projekti su zaista bili raznovrsni, od kanalizacije do sportskog parka pod Nehajem koji će uskoro otvoriti vrata.


S Europom nema šale


Ravnateljica Ustanove za razvoj Grada Senja Dorotea Prpić, koja se može pohvaliti diplomama ekonomije i novinarstva, ističe da Ustanova prati projekt, a ne stavlja ključ u bravu kad Europa odobri sredstva.



Senj se ne zadovoljava postignutim. Kreće se naprijed. Gotovi projekti čekaju raspisivanje natječaja. Proširenje gradskog muzeja, odnosno izgradnja kulturnog centra. Obnova doma kulture, druga faza kanalizacije Trbušnjak, šetnice – plaže Škver, a posebno je zanimljiv projekt Oda buri koji obuhvaća i rasvjetu koja bi »plesala« u ritmu bure i zvučne efekte. Senj bi time na neki način od bure napravio atrakciju i turistički proizvod. U pripremi su projekti kanalizacija Sveti Juraj i vodovod u Prizni.



– Kandidiramo i pratimo projekt, vodimo računa da se poštuju stroga pravila nabave, pratimo građevinske radove, kaže ravnateljica Prpić.


S Europom nema šale. Jednom prilikom su prebrisali nekoliko šahti s popisa troškova jer su ugrađene na 94, a ne na 96 cm. Sedam godina prate projekt. Čak će provjeravati jesu li na stolicama naljepnice o EU projektu.


– Stroga pravila vrijede, svaka kuna mora biti opravdana, kaže Prpić.


U Ustanovi za razvoj Grada Senja zaposleni su Daliborka Rončević, Matea Prpić i Ana Katalinić Rogić, a Ivana Katalinić zaposlena je kroz projekt.


– Većina gradova uklopila je službe za privlačenje EU fondova u gradsku upravu. Mi smo se odlučili za bolje rješenje. Naša agencija diktira tempo, kaže gradonačelnik Nekić.


Očito je Senj pogodio, a zašto drugi nisu, to je već priča koju smo često puta čuli. Nepostojanje kriterija.