Izrazito smo otvoreni i okrenuti studentima - prof. dr. Dora Smolčić Jurdana / Foto Vedran KARUZA
Bilo bi idealno da se na opatijskom području nudi i spektar kraćih specijalizacija, a u skladu s trendom cjeloživotnog obrazovanja. Tempo izmjena potreba u turizmu je vrlo brz tako da je znanje potrebno neprestano obnavljati i obogaćivati, stav je dr. Smolčić Jurdana
Podržavali njegovu samostalnost ili dolazili iz redova koji tvrde kako je nepotrebno izdvojen u okviru grupacije ekonomskih fakulteta, svi se u jednom slažu: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu nalazi se na najljepšoj poziciji od svih hrvatskih visokoškolskih ustanova. Smješten na izlazu iz Ike, u zgradi koje se ne bi posramili ni istaknutiji opatijski hoteli, »Hotelijerski«, kako se FMTU tradicijski naziva, jedna je od onih ustanova koja uz sebe veže i niz kontradiktornih stavova. Zamjeraju mu da je »lagan«, da ga je jednostavnije upisati i završiti od nekih drugih fakulteta te da ima hiperprodukciju kadrova, nekoliko puta veću od mogućnosti apsorpcije hrvatskog tržišta rada. Oni koji pak poznaju ljude koji su ovaj fakultet završili, a to su dakako čelnici hotelskih kuća i općenito svih onih dijelova mozaika koji čine cjelinu hrvatskog turizma, za njih u pravilu imaju samo riječi hvale. Najčešće to čine konstatacijom kako dolaze ne samo potkovani teoretskim znanjem, već i solidnim uvidom u »praksu«, u ono što ih očekuje u realnom sektoru za koji se pet godina obrazuju.
– Da, znala sam i osobno čuti tu »konstataciju« kako proizvodimo kadrove koje ne može apsorbirati ni čitav Mediteran, kamo li Hrvatska, no povratne informacije govore sasvim suprotno: većina naših studenata po diplomi dobiva posao u struci. Ima istina nemalo slučajeva da se od njih traži postupnost ulaženja u posao, da ih se naprosto u njihovom profesionalnom razvoju traži startati s nižih pozicija od onih koje se podrazumijevaju njihovom diplomom, no to se za kratko vrijeme, dakako ovisno i o kvaliteti pojedinca, ispravlja. Mogu istaknuti i podatak kako godišnje, a to ćemo učiniti i ove godine, upisujemo 400 studenata na preddiplomski studij za koje se otvara i 300 upisnih mjesta za nastavak obrazovanja na diplomskim studijima. Danas na fakultetu studira 2100 studenata, što redovitih, što izvanrednih.
Kad kao turisti putujemo u inozemstvo, u pravilu nam nije u prvom planu hoćemo li posjetiti destinacije koje se nalaze na moru kako bismo se kupali i sunčali. Česte su nam mete značajni gradovi, neovisno o njihovoj poziciji, nacionalni parkovi i svekolike druge znamenitosti. A kad je hrvatski turizam u pitanju stječe se utisak kako golemi dio turista dolazi isključivo zbog Jadrana, kako »kontinent« naprosto ne postoji.
– Ponajprije, kad mi »s mora« putujemo naravno da nam more nije presudno jer ga u izobilju »koristimo« i kod kuće. Kod nas ljudi dolaze potaknuti različitim motivima. Naravno da ni ja nisam zadovoljna s razinom turističke ponude i prihodima koje ostvaruju kontinentalni dijelovi Hrvatske od turizma, mora se uvijek težiti boljem, konkurencija je nemilosrdna. Primjerice i mi na Kvarneru bilježimo značajne razlike u turističkoj razvijenosti pojedinih subregija – trećinu turističkog prometa ostvaruje otok Krk, a golemi potencijal Gorskog kotara nije ni približno dobro valoriziran. Tu su nam, međutim, i razvojne šanse.
Činjenica je da su proteklih godina napravljeni važni pomaci u razvoju kompleksnije strukture turističke ponude, uključujući primjerice snažniji zamah u izgradi turističke infrastrukture, razvoju zdravstvenog turizma, razvoju gastronomske ponude, opremanju hotela i unapređenju privatnog smještaja. Ono što bih istaknula su ruralni turizam na Krku i tradicionalno unutrašnjost Istre. Iako ne sudjeluje postotno u većoj mjeri, unutrašnjost Istre na odličan način brendira čitavo područje, daje mu pečat autohtonosti i prepoznatljivosti.
Svakako, morate znati da zbog značajnih potreba kontinentalnog turizma već 15 godina imamo i izdvojeni centar u Zaboku. Vratimo li se našem »izostanku sluha« za realnost tržišta rada, moram istaknuti kako je ne tako davno na FMTU-u bilo i do pet tisuća studenata. Usporedimo li to s današnjim brojkama, može se konstatirati sve samo ne nebriga za šanse koje nudi naša diploma. K tome, projekcije su Strateškog plana razvoja hrvatskog turizma do 2025. godine da se u Hrvatskoj otvara potencijal zapošljavanja od 45 do 47 tisuća novozaposlenih u turističkim djelatnostima, na svim razinama, te oko 22 tisuće inducirano zaposlenih u neturističkim djelatnostima – o kakvim dakle viškovima govorimo, naglasila nam je, smirenim tonom u kojem se itekako moglo nazrijeti apsolutno vladanje brojkama i temama koje se tiču njezine struke i funkcije dr. Dora Smolčić Jurdana, dekanica FMTU-a.
Svijet rada
Na toj se poziciji nalazi nešto više od dvije i pol godine, a kako je Statutom fakulteta utvrđeno, izbori su svake tri godine, što je bio sasvim dovoljan povod za razgovor ne samo o stanju na fakultetu, nego i o planovima ove visokoškolske ustanove, dakako s neminovnim osvrtom na hrvatski turistički trenutak. A da pozicija na kojoj se nalazi fakultet utječe i na opće ozračje, itekako to čini. Atmosfera u hodnicima, kod Smolčić Jurdanine tajnice i u samom uredu je značajnije prisnija, ugodnija nego u nekim drugim sličnim ustanovama. Na zidovima su brojne slike primorskih motiva, poznatih liburnijskih autora. I čokolatini, domaći oni koji također ističu hrvatske posebitosti.
– Mi smo vam izrazito otvoreni i okrenuti studentima, prepoznavanju njihovih osobnosti i pomoći u profesionalnom usmjeravanju. Turizam je iznimno kompleksni »proizvod« tako da je u toj raznolikosti itekako potrebno studentima sugerirati gdje je za njih budućnost optimalna. Ne samo da to činimo putem redovitih predavanja, činimo to i pozivanjem u goste autoriteta iz realnog sektora. Dolaze nam direktori i vlasnici uglednih hotela, restorateri, predstavnici turističkih zajednica, agencija, općina, gradova i drugih institucija. Tako su samo na panelu u okviru Dana karijera gosti bili Irena Peršić Živadinov, Dino Manestar, Nikola Grgurić, Krunoslav Kapetanović… redom ljudi koji su kod nas završili studij te participiraju u radu naše Alumni udruge. Oni su sinergijska snaga naše institucije i važna poveznica s praksom. Jer morate znati da naši studenti imaju i obaveznu stručnu praksu na četvrtoj godini studija, ističe Smolčić Jurdana. Osim što uvodi studente u svijet rada, fakultet snažno podupire razvoj karijera svih svojih zaposlenika.
Jaki pojedinci
– Znate, FMTU je jak onoliko koliko su jaki njegovi pojedinci. Ukupno zapošljavamo 99 osoba, od čega ih je neposredno u nastavi 75. Svatko od njih je individua sa svojim karakteristikama i preferencijama, a na meni je otvoriti prostor da se one realiziraju na dobrobit institucije i Sveučilišta u Rijeci. Trudimo se biti prisutni na svim značajnijim skupovima o turizmu, da naprosto budemo autoritet u promišljanju sadašnjosti i budućnosti hrvatskog turizma, naglašava dekanica FMTU-a. Iako je hrvatska visokoškolska scena premrežena državnim i privatnim visokoškolskim ustanovama od koji mnoge obrazuju studente i za lepezu turističkih zanimanja, opatijski FMTU se nameće kao autoritet. Dokaz toj tvrdnji leži u činjenici da je čak 70 posto njegovih studenata izvan prirodnog gravitacijskog područja koje čini riječki i liburnijski prostor.
– Ponosni smo na tu činjenicu jer ona ukazuje da pružamo kvalitetno obrazovanje te da naše diplome otvaraju vrata dobrih poslova. Usudila bih se reći da smo najznačajnija ustanova ovakve vrste u jugoistočnoj Europi, a osim studenata iz jadranskih županija, jako velik broj studenata dolazi iz Zagorja i Slavonije i drugih kontinentalnih dijelova. Kod nas svake akademske godine boravi i preko 50 stranih studenata u okviru programa razmjene i dolaze nam iz Slovenije, Austrije, Španjolske, Finske, Litve, Poljske, Italije i drugih zemalja. Osim studenata na fakultetu svake godine boravi i veliki broj eminentnih znanstvenika iz inozemstva.
Ove činjenice potvrđuju i moju tvrdnju kako Opatija mora postati najznačajnijim središtem turističke izobrazbe mladih ljudi na svim razinama. Od trogodišnjih i četverogodišnjih srednjoškolskih programa do doktorata znanosti na našem fakultetu. Također, bilo bi idealno da se na opatijskom području nudi i spektar kraćih specijalizacija, a u skladu sa sveprisutnim trendom i potrebama cjeloživotnog obrazovanja. Tempo izmjena potreba u turizmu je vrlo brz tako da je znanje potrebno neprestano obnavljati i obogaćivati, stav je dr. Smolčić Jurdana.
Svjetsko tržište
A hrvatski turizam to i potvrđuje. Potrebe koje nekad nisu smatrane važnima, danas su implementirane u ponudu kako bi se postiglo konkurentnost na globalnom turističkom tržištu.
Prof. dr. sc. Dora Smolčić Jurdana dio je novog vala profesora FMTU-a koji hrvatski turizam promišljaju u svjetlu globalnih znanstvenih dostignuća i tako promišljaju budućnosti ove gospodarske aktivnosti koja čini 18 posto domaćeg BDP-a. Iako FMTU postoji od 1974. godine, u posljednja se dva desetljeća transformirao u izrazito proaktivnu ustanovu koja kvalitetom gradi svoju poziciju u međunarodnim okvirima.
Dr. Smolčić Jurdana je nakon srednje škole upisala riječki Ekonomski fakultet, dok je magistrirala na FMTU gdje je zaposlena od 1995. godine. Doktorirala je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu gdje joj je mentor bio doajen hrvatske znanosti o turizmu prof. dr. Boris Vukonić. Osim na hrvatskim visokoškolskim ustanovama u Opatiji, Rijeci i Zagrebu, obrazovala se i usavršavala na sveučilištima u Padovi, Beču, te Lexingtonu u američkoj državi Kentucky.
– Kad je turizam u pitanju, riječ je o najkreativnijem segmentu ekonomije na svijetu. Istodobno, riječ je o jednoj od najkompleksnijih ekonomskih aktivnosti jer turizmu je tržište čitav svijet, a sve se države permanentno trude inovirati ponudu. Veliki porast ovogodišnjeg bukinga za Hrvatsku mnogi povezuju uz turbulencije koje su u velikoj mjeri blokirale tržišta Tunisa, Egipta, Turske ili Cipra. Istina je ipak drugačija – ne bi se ti »viškovi« turista okrenuli Hrvatskoj da ona nije konkurentna. Da ne posjeduje prirodnu privlačnost, ekološku očuvanost i kvalitetu smještaja i ostale ponude, te naravno – stručne, visokoprofesionalne zaposlenike, tvrdi dekanica FMTU-a. No, ma koliko bili zadovoljni permanentnim rastom turističkog prometa u svakom smislu, jasno je kako je potrošnja u Hrvatskoj i dalje nešto niža no u susjednim, konkurentskim mediteranskim državama. Svakako, ma koliko zdvajali o »betonizaciji« Jadrana, istina je ipak drugačija – Hrvatskoj zapravo nedostaje smještajnih kapaciteta u kvalitetnijim hotelima, kao i u onima koje znamo nazivati »boutique hotelima«.
– Slažem se no ono što ističem je činjenica da se ne može isključivo težiti niti tome da postanemo samo zanimljivi »gostima visoke platežne moći«. Različite destinacije zanimljive su različitim ciljnim skupinama, različite platežne moći. Primjerice, naši su kampovi doživjeli silni napredak, a postoji segment gostiju koji unatoč visokoj platežnoj moći želi upravo ljetovanje u kampovima. Također moram naglasiti kako imamo i vrhunski privatni smještaj. Daleko smo se odmakli od vremena kad se nudilo poneku sobu ili apartman »viška«, prostore koji jedva da su udovoljavali kriterijima turističkog najma. Da, hoteli nam nedostaju, no i tu se stvari mijenjaju na bolje čemu su potvrda upravo smjerovi razvoja na Kvarneru, gotovo u svim njegovim dijelovima. S druge strane Hrvatska istina nema tipičnih izdvojenih resorta, kao što to imaju neke druge države, no naša intencija i mora ostati na tipu turizma u kojem se integrira šira ponuda, u kojem gosti što je moguće više osjećaju bilo područja u kojem borave, mišljenje je Smolčić Jurdana.
Prednosti i mane
Ono što se zrcali u dekaničinim odgovorima moralo bi biti implementirano i u strateške planove svih razina sustava organizacije turizma – od općinskih turističkih zajednica do Ministarstva turizma.
– Točno, a moram istaknuti kako smo s time i zadovoljni. Kao institucija involvirani smo u sve razine osmišljavanja hrvatskog turističkog proizvoda. K tome, često izrađujemo i posebne znanstvene i stručne studije koje moraju razriješiti pojedine dvojbe, odrediti kojim će se smjerom kretati razvoj pojedinog turističkog proizvoda, mišljenje je dekanice.
A sutra? Što nas očekuje već ovog ljeta, ili onih koja dolaze za nekoliko godina. Naprosto, jasno je svima kako su se potrebe i navike današnjih turista koji dolaze iz »digitalnog doba« korjenito promijenile.
– Sve ima prednosti i mane. Niskobudžetne avio kompanije su i nama približile udaljenija emitivna tržišta, krajeve od kuda nam nekad nisu u većem broju dolazili gosti, ali su jednako tako i našim tradicionalnim emitivnim tržištima sada iz istog razloga dostupnije neke dalje destinacije. Ne ljetuje se više nekoliko tjedana u istoj destinaciji, ali se zato, upravo zbog brže prometne komunikacije, godišnje putuje i po nekoliko puta. Najvažnije je promptno reagirati na trendove, koliko je moguće i sami ih kreirati te održavati visku razinu kvalitete. I nadasve isticati svoje konkurentske prednosti. Poštujemo li struku, znanost i kadrove koje ona oblikuje, problema po hrvatski turizam neće biti, zaključila je naš višesatni razgovor dr. Smolčić Jurdana.
