Negativan trend

Matulji su na glasu kao perspektivna općina, ali kao i u ostatku Hrvatske – ljudi se masovno iseljavaju

Marina Kirigin

Foto M. Aničić

Foto M. Aničić

Većina Matuljaca smatra da negativni trend odseljavanja nema puno veze s lokalnom politikom, već općim hrvatskim standardom u kojem su troškovi života preveliki, a plaće premale. Drugima smeta prirez i najava viših cijena vrtića



MATULJI Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali su da se u 2016. godini u Matulje doselilo 357 osoba, a odselilo njih 407. Negativan trend u kojem je veći broj odseljenih od onih doseljenih prisutan je bio iste godine i u Crikvenici (doselilo se 322 osobe, odselilo 419), a najveći broj odseljenih u odnosu na doseljene među općinama i gradovima s više od 10.000 stanovnika u PGŽ-u zabilježila je Opatija, iz koje se odselilo čak 105 ljudi više nego li ih se doselilo. Opatijski negativan trend nije toliko iznenadio. Cijene nekretnina koje su skočile »nebu pod oblake« za mnoge Opatijce proteklih dvadesetak godina bile su dovoljno jak argument za prodaju stanova i kuća u Opatiji, i odseljavanje u zaleđe Liburnije. Međutim, negativan matuljski trend pomalo je iznenadio jer općina je to koja se ubrzano širi i razvija, u kojoj ima sve više djece. Brdsko-planinski status koji je Općina do unazad nekoliko godina imala bio je dobar mamac za mnoge poduzetnike, te obrtnike. Na društvenoj mreži facebook nedavno je jedan stanovnik Matulja napisao kako se u Općinu doselio zato što je imala pristojne cijene vrtića, nije bilo prireza… Međutim, dalje komentira kako se u svega nekoliko godina apsolutno sve promijenilo, uveden je prirez, a sada se najavljuju i znatno više cijene vrtića. Većina Matuljaca ipak smatra da taj negativni trend odseljavanja nema puno veze s lokalnom politikom, već općim hrvatskim standardom u kojem su troškovi života preveliki, a plaće premale.



Pokušaj zarade


Marijana Kalčić, direktorica matuljskog turističkog ureda smatra da je nakon trenda naseljavanja općine ovaj rezultat u 2016. godini bio neka vrsta poravnavanja. Isto tako dodaje da smatra da neki novi troškovi, kao primjerice uvođenje prireza ne mogu natjerati ljude na odlazak iz Matulja.– Mi, domaći smo jako vezani za mjesto, sentimentalni smo i nama je teško otići. Mislim da se iseljavaju oni koji nađu stvarno dobru priliku za posao, recimo tri puta bolju plaću od one koje dobivaju u Hrvatskoj. Razumijem da mladi odlaze, da sam mlađa i ja bih pokušala otići izvan Hrvatske steći iskustvo, naučiti jezike i naravno zaraditi. Kod nas je najveći problem što ništa ne možemo napraviti bez podizanja kredita, a u inozemstvu i samo s plaćom možeš graditi pristojan život – rekla je Kalčić.Matjaž Florjančić, nogometni trener iz Matulja kaže kako trend odseljavanja nije samo prisutan u Matuljima, kaže kako je to problem čitave Hrvatske.– Matulji imaju fantastičan položaj i time i dobru perspektivu za razvoj, međutim hrvatski problem je taj što troškovi života konstantno rastu, a plaće ostaju na istoj razini. Za razliku od nekada, danas kada granica nema, to veliko tržište rada svima je dostupnije pa ne čudi da posebno oni mladi, bez obitelji i obaveza, hrabro odluče otići i okušati život izvan Hrvatske. Nekada je postojao trend odlaska u Zagreb, a danas se odlazi u Irsku, Njemačku. Međutim, odlazak ovisi o onom što imaš i što puštaš – rekao je Florjančić.


Mario Ćiković, načelnik Općine Matulji ne boji se da će Matulji ostati bez stanovnika. Prema podacima kojima raspolažu u Općini, Matulji su u nekim proteklim godina zabilježili lagan porast broja novorođene djece što je vidljivo po broju naknada za novorođenčad, a raste i broj upisanih u prvi razred osnovne škole. U prošloj je školskoj godini tako upisano 86 »prvašića«, a ovu školsku godinu u prvi razred krenut će 106 malih Matuljaca.– Nismo zabrinuti da će se broj stanovnika u općini smanjiti, a tome u prilog govore i ova dva podatka o novorođenoj djeci i upisanima u prvi razred. Zbog svega toga nadograđujemo školu i uređujemo područni vrtić, a kako bi stvorili bolje uvjete i veće kapacitete. Podatak od 50-tak više odseljenih nego doseljenih u 2016. godini vjerojatno se odnosi na one osobe koje su u nekim drugim sredinama tražile bolje uvjete i dobile bolje plaće – prokomentirao je Ćiković koji smatra da broj stanovnika matuljske općine neće padati.


Rad od jutra do sutra


Snježana Asan već šest godina živi u Matuljima, u koje se doselila iz Gospića. Kaže kako je zbog te odluke o preseljenju donekle požalila.– Troškovi života ovdje su izrazito veliki. Velike su režije, preskupa voda. Ovdje smo bliže moru, ali ja sam se više kupala u moru kada sam živjela u Gospiću, nego sada. Ovdje radim od jutra do sutra – rekla je Asan.Umirovljenik Vejsil Ahmedović iz Mihotića nije zadovoljan životnim standardom. Dodaje kako to nije matuljski, već hrvatski problem.– Država je kriva. Mirovine su nam male, troškovi veliki, pa moj standard života ne može biti dobar. Ne odlaze ljudi samo iz Matulja, odlaze iz cijele države. Ne znam kamo će nas to dovesti, koliko će taj trend odseljavanja trajati, jer svemu jednom mora doći kraj – govori Ahmedović.