Nakon vizualne na redu je sada i - zvučna slika grada Krka. Recite što mislite o tome u anketi

Krčka riva mjesto je na kojem se redovito miješa glazba iz razglasa, s pozornica i terasa ugostiteljskih objekata / Snimio Mladen TRINAJSTIĆ

Svojim odgovorima i sugestijama žitelji grada sad mogu izravno sudjelovati u nastojanju da se prevenira problem buke, kao i u iznalaženju optimalnog načina upravljanja zvukom u sezoni

KRK Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka u suradnji s riječkim znanstveno-kreativnim pogonom AddSound (Audio Management and Acoustic Ecology) pokrenuli su izradu Elaborata akustičke kvalitete obalne šetnice grada Krka. Glavna zadaća tog studijskog dokumenta jest utvrditi stanje zvučnog okoliša u vrijeme turističke sezone, odnosno u razdoblju u kojem redovito raste i broj pritužbi građana na buku.

Sve Krčane i Krčanke, predstavnici gradskih kao i turističkih vlasti, ovih su dana stoga pozvali da se odazovu i uključe u postupak prikupljanja ulaznih podataka, odnosno stavova građana o toj problematici, i to posredstvom anonimne ankete koja je na internetskim stranicama Grada, odnosno TZG-a Krka dostupna do 15. rujna svim zainteresiranima za unapređenje zvučne slike grada Krka.

– Svojim odgovorima i sugestijama žitelji grada sad mogu izravno sudjelovati u nastojanju da se prevenira problem buke, kao i u iznalaženju optimalnog načina upravljanja zvukom i glazbom u zvučno najživljem dijelu grada Krka, istakla je predstavljajući nam tu zanimljivu inicijativu direktorica TU TZG-a Krka, Nataša Jurina.

Ispunjavanje anonimne ankete omogućeno je putem online aplikacije objavljene na stranicama TZ-a i Grada Krka, a tko želi, o svemu se može izjasniti i na papiru, na obrascima dostupnim u TIC-u (Josipa Jurja Strossmayera 9) gdje se nalazi i kutija predviđena za njihovo odlaganje.

Zvučni nered

Naglasila je i da je želja naručitelja da se napokon dobiju određeni parametri vezani uz stvarno stanje stvari po tom pitanju i to stoga što se uvidjelo da predstavnici Grada i TZ-a pretpostavke o mogućem postojanju problema koje stvara prevelika buka i razglasna kakofonija vuku tek iz vlastitih, subjektivnih iskustava ili povremenih pritužbi građana.

– Pokaže li se da za to postoji potreba, cilj nam je da se iznađu konkretna rješenja te vrste problema, posebice na točkama najvećeg i najneugodnijeg audiozagađenja.– Činjenica je da se u proteklim godinama mnogo razmišljalo i poduzimalo na planu ambijentalnih, odnosno vizualnih elementa oblikovanja grada Krka, ali jednako tako stoji i činjenica da se o zvučnoj slici prostora u kojem živimo, radimo te u kojem u konačnici i ugošćujemo naše posjetitelje, do sad baš i nije previše razmišljalo. Svjesni da se dio građana, ali i posjetitelja, posebice u sezoni, susreće s neugodnostima koje bi se mogle svesti pod nazivnik zvučnog nereda uzrokovanog nekontroliranom i prejakom bukom, kao i sudaranjem zvuka iz različitih izvora (iz privatnih ili zakupljenih prostora, s javnih površina čak i u dijelu koji se tiče događanja koje organizira sam TZ), pokrenuli smo postupke s ciljem detektiranja postoji li uopće taj problem. A ako postoji – gdje i u kojoj mjeri, kazuje nam Jurina.

Kao i sve teme koje se tiču najšire javnosti, i ova je već u startu potakla određene kontroverze, ali i širenje netočnih informacija. – Širenje priče da »TZ razmišlja o zabrani puštanja glazbe po izboru samih ugostitelja na njihovim terasama« odnosno o navodnom nametanju nekog jedinstvenog »gradskog« glazbenog razglasa netočne su, istakla je Jurina, napomenuvši da se dio dosadašanjih razmišljanja usmjeravao k umrežavanju ugostiteljskih razglasa u smislu praćenja njihove snage i glasnoće te limitiranja njihova izlaženja iz zadanih odnosno preporučenih jakosnih okvira. Jednako tako, realno je očekivati da bi preporuke stručnjaka u nastojanju obuzdavanja nekontroliranog širenja i neugodnog »preklapanja« zvuka iz različitih izvora mogle ići u smjeru unapređivanja kvalitete samih ozvučenja, odnosno potrebi ulaganja u postavu »ozbiljnijih i profesionalnijih« zvučnih sustava iz kojih će postizati kvalitetniji i »koncentriraniji« zvuk na primjereno ozvučenim površinama, bez međusobnog nadglasavanja. Držim da će ovaj projekt, složimo li se svi da treba doći do njegove implementacije, i samim »stvarateljima zvuka« pomoći da svoje aktivnosti stave u legalne okvire što se do sad baš nije pratilo, niti poštovalo, zaključila je direktorica TU TZ-a Grada Krka uvjerena da bi i sami Krčani, jednako kao i posjetitelji grada, odnosno korisnici usluga na ugostiteljskim terasama, više uživali (i ondje trošili) kad ih s nekih lokacija na kojima je problem najizraženiji sami ne bismo tjerali zvukom.

– Da se o buci i akustičkoj (pre)opterećenosti Krka kao turističke destinacije prestane samo ćakulati te da se krene u iznalaženje konkretnih modela rješavanja problema, trebali bi nam pomoći angažirani stručnjaci iz tvrtke kakvih u nas zapravo i nema mnogo, a s kojima smo suradnju započeli prije koju godinu, kad je u našem TIC-u realiziran projekt postave Multisenzorne instalacije koja taj prostor i danas krasi. Ekipu koju čine akustički stručnjaci, muzikolozi, ali i znalci tehničke struke iz domene zvuka i ozvučenja, u prvoj etapi provedbe ovog projekta angažirali smo na mjerenju buke na obalnoj šetnici, odnosno rivi. Radi se o razmjerno malom prostoru na kojem se u relativno kratkom razdoblju događa velik broj aktivnosti čije su akustičke nuspojave zapravo i predmet našeg ineteresa, nastavlja čelnica krčkog TZ-a.

Grad Krk, riva u Krku, snimio Mladen TRINAJSTIĆ

Stvaranje modela

Snimanje sezonske situacije na krčkoj rivi već je učinjeno ovog ljeta i to postavljanjem mjernih uređaja koji su na tom potezu tijekom cijele sezone, tijekom 24 sata, mjerili razinu buke. Na taj ćemo način uskoro, kroz elaborat koji bi trebao biti prezentiran članovima tijela TZ-a te predstavničkom tijelu Grada, dobiti objektivnu sliku stanja stvari, odnosno ocjenu postojanja ili nepostojanja problema. Tim će podacima važna nadgradnja biti i pokrenuta anketa, na čije ispunjavanje u TZ-u pozivaju što veći broj Krčana.

– Ona bi nam, naime, trebala dati i onu ponešto subjektivniju sliku, odnosno spoznaju o tome kako izmjerene parametre buke »podnose« i doživljavaju građani, bilo da onuda šeću, sjede na nekoj od terasa ili pak ondje rade svoj svakodnevni posao. Svjesni smo da gotova rješenja za implementaciju danas zapravo ne postoje te da nemamo model koji bismo mogli preslikati na naš grad, ali smo jednako tako voljni sami »potegnuti« i biti prvi u rješavanju tog problema. U ovom postupku ćemo saslušati i građane, ugostitelje, ali i organizatore, odnosno sudionike raznih manifestacija, kao i stručnjake od kojih u završnici projekta očekujemo prijedloge mogućih rješenja koja bi se mogla provesti u djelo – zaključila je Jurina.

Što su pokazala mjerenja, kao i kako po tom pitanju diše lokalna javnost, istakla je, trebalo bi postati poznato već za kojih mjesec dana, kad se skupe i obrade svi podaci. Angažirani stručnjaci tada bi trebali iznijeti vlastite prijedloge zvučnog, odnosno akustičkog »uređenja« obalnog pojasa tog turizmu okrenutog grada.

Nakon vizualne na redu je sada i – zvučna slika grada Krka. Recite što mislite o tome u anketi

Zvučni nered

Stvaranje modela