Korak ispred

KP Ponikve dogotovio još jedan iznimno važan projekt: Nova pretovarna stanica

Mladen Trinajstić

Foto: Mladen Trinajstić

Foto: Mladen Trinajstić

Za objekt vrijedan 7,5 milijuna kn (bez PDV-a), Fond osigurao 4,6 mil., a ostatak krčki JLS-i. Novi objekt omogućit će da se dio otpada koji ne mogu sami reciklirati, odveze na Marišćinu, pa Krčanima sad preostaje tek čekati da taj županijski dio sustava zbrinjavanja otpada profunkcionira



KRK Krčko komunalno poduzeće Ponikve uspješno je dogotovilo još jedan, za otočni sustav komunalnog gospodarstva iznimno važan projekt iz područja ekološki zasnovanog sustava gospodarenja otpadom – izgradnju nove pretovarne stanice Treskavac. Gradnja objekta koji je jučer upriličenom svečanošću pušten u rad, započela je 2017. godine, a bez PDV-a stajala je 7,5 milijuna kuna.



Dosad je u krčki model gospodarenja otpadom uloženo 90 milijuna kuna – novac koji je dijelom namaknut od Fonda za zaštitu okoliša, dijelom iz proračuna krčkih lokalnih jedinica, ali i od samih Ponikava. Investicijski ciklus na Treskavcu dovršit će se planiranom realizacijom dvaju također iznimno bitnih tehničko-tehnoloških projekata, ukupno vrijednih 11,6 milijuna kuna.ž


Riječ je o rekonstrukciji postojeće kompostane (vrijednoj 6 milijuna kn) koja će omogućiti da se sav otpad koji se dovozi na Treskavac odlaže i obrađuje u zatvorenom prostoru, odnosno u kontroliranim uvjetima, bez mogućnosti širenja neugodnih mirisa i vizualnog devastiranja okoliša.




Druga također već spremna komunalna investicija »teška« dodatnih 5,6 milijuna kuna, odnosi se na izgradnju polupodzemnih spremnika za otpad te nabavu specijaliziranih kamiona namijenjenih »manipuliranju« otpadom.



Krenulo od studije


Od toga je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao 4,6 milijuna, a preostalih 2,9 milijuna kuna, osigurale su jedinice lokalne samouprave s otoka Krka – suvlasnici komunalnog društva koje ovim svojim iskorakom nastavlja »diktirati tempo« u cilju ustrojavanja cjelovitog, ekološki zasnovanog sustava upravljanja otpadom po učincima kojeg, rekao je na jučerašnjoj svečanosti direktor spomenutog Fonda Dubravko Ponoš, Krčani već godinama drže lidersku poziciju u zemlji.


Ka ostvarenju tog cilja krenulo se još 2003. godine kada je, rekao je jučer okupljenima na Treskavcu direktor Ponikava mr. sc. Ivica Plišić, izrađena studija »Ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja komunalnog otpada na otoku Krku«. U posljednjih 15 godina izgrađena je sva potrebna infrastruktura pa je tako na Treskavcu podignuta portirnica s vagom, kompostana i sortirnica otpada. K tome, sanirano je i staro odlagalište otpada te su uređene dvije nove plohe za odlaganje otpada.


Istodobno, diljem otoka Krka postavljeno je 1.500 uličnih setova za razvrstano prikupljanje otpada, a svaka krčka jedinica lokalne samouprave dobila je i svoje Posebno sabirno mjesto, tzv. POSAM, odnosno reciklažno dvorište. Zbog sve većih količina odvojeno prikupljenog otpada, prije tri godine rekonstruirana je sortirnica, čime je njen kapacitet bitno povećan, nastavio je direktor Ponikava, podsjetivši okupljene, među kojima i sve otočne lokalne čelnike i predstavnike PGŽ-a, da je od 2014. krčki model gospodarenja otpadom dodatno unaprijeđen uvođenjem modela »od vrata do vrata«. Obraćajući se okupljenima u ime svih svojih otočnih kolega, krčki gradonačelnik Darijo Vasilić rekao je da je upravo te godine počela raspodjela kućnih setova za odvojeno prikupljanje otpada u domaćinstvima.


Do 2020. sva će se domaćinstva na otoku opremiti i žutim kantama za prikupljanje plastike i sitnog metala, plavim kantama za prikupljanje papira, kartona i tetrapaka te sivima za staklo, kojima je već sad pokriven dobar dio otočnih kućanstava. Kada se tim setovima »pokrije« cijeli otok, udio razvrstanog otpada, prema očekivanjima, trebao bi porasti na čak 75 posto, čiji rezultat, zahvaljujući aktivnostima naših komunalca, kanimo dostići najkasnije do 2022. godine, zaključio je krčki gradonačelnik.



Projekt pretovarne stanice izradila je tvrtka Hidroplan, a sve građevinske radove na i oko Treskavca izveli su djelatnici otočne kompanije GP Krk. Stavljanje pretovarne stanice u funkciju od iznimne je važnosti za ostvarenje krajnjega cilja, a to je da otok Krk postane »otokom s nula posto otpada«, podcrtali su u ovoj prilici predstavnici otočnog komunalnog društva.



Čeka se samo Marišćina


Projektom novootvorene pretovarne stanice omogućeno je da se dio otpada, u segmentu koji ne možemo sami reciklirati, odveze na zbrinjavanje u regionalni centar na Marišćini, čime će se naposljetku steći i uvjeti za zatvaranje krčkoga odlagališta. Na lokaciji Treskavac od tada pa nadalje provodit će se isključivo mehaničko-biološka obrada odvojeno prikupljenog otpada, i to u njegovoj sortirnici i kompostani, zaključio je direktor otočnog komunalnog društva čijim djelatnicima, nakon dovršetka i stavljanja u pogon novoizgrađene hale, sad preostaje tek čekati da konačno profunkcionira onaj »prekomorski«, županijski dio sustava zbrinjavanja otpada.


– Ulaskom u EU, Hrvatska se obvezala da će do kraja 2016. smanjiti udio biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu za 50 posto. Otok Krk to je postigao već 2013. godine, podsjetio je jučer Plišić, istaknuvši i da se Hrvatska obvezala i da će do 2020. godine odvojeno prikupljati polovicu od ukupne količine svoga komunalnog otpada. Otok Krk je i to već postigao, i to još 2015. godine, pa se danas, potkraj 2018. godine, ondje odvojeno prikuplja respekta vrijednih 57 posto otpada.



– Otok Krk je, znao sam to i ranije, a sad sam se još jednom u to i osobno uvjerio, po pitanju svoga sustava zbrinjavanja otpada najmanje pet, a možda čak i deset godina ispred ostatka Hrvatske – rekao je, svime viđenim vidno zadovoljan, čelnik Fonda za zaštitu okoliša Dubravko Ponoš, napomenuvši da će, svugdje gdje bude bio u prilici, upravo Krk isticati za primjer dobre prakse, ali i dokaz »da se može«. ž


Županijska pročelnica Koraljka Vahtar Jurković napomenula je pak da je na Krku provedeni model gospodarenja otpadom rezultat suradnje lokalne, regionalne i državne razine te da je jedno od posebno vrijednih postignuća otočana to što je sustav, kroz individualizaciju odgovornosti po pitanju stvaranja otpada, doveo do toga da su otočani danas postali »vanjski suradnici« svog komunalca koji, kroz odgovoran odnos prema proizvodnji otpada u svojim domovima, aktivno pridonose rezultatima o kojima ostatak naše zemlje, nažalost, još uvijek može tek sanjati.



Zaposleno 50 ljudi


Pored ekoloških, sad već u potpunosti tehnološki zaokruženi krčki model gospodarenja otpadom ima i brojne druge prednosti, napominju predstavnici krčkih Ponikava, podsjećajući jučer na Treskavcu okupljene uzvanike i novinare da je u sklopu tog projekta na otoku (novo)zaposleno 50 radnika. Bitni su pomaci ostvareni i na planu turizma jer se otok u međuvremenu i na međunarodnom turističkom tržištu isprofilirao kao ekološki prihvatljiva destinacija.


Naposljetku, tu su i vrlo jasne ekonomske dobrobiti za stanovnike Krka. Naime, zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada u regionalnim centrima, što je naša zakonska obveza i praksa Europske unije, značajno je skuplje u odnosu na dosadašnji način u kojem smo otpad odbacivali na odlagalište, bez obrade, ustvrdio je Plišić. Što je viši stupanj odvojenog prikupljanja otpada, to su i niži troškovi njegova zbrinjavanja u regionalnim centrima. Posljedično, to pak znači i manje poskupljenje za naše korisnike, što nije nevažno kada se zna da odvoz tone nerazvrstanog otpada danas stoji 470 kn, te da će ta cijena s vremenom dodatno rasti, završio je čelnik otočne komunalne tvrtke.