Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. studenoga 2019.
Šteta je napravljena

Zbog Pavićevog manevra cijela generacija na udaru: Trajno niže mirovine za tisuće penzionera

Mirovine manje za one koji su 2019. otišli u prijevremenu mirovinu / Foto V. KARUZA
Mirovine manje za one koji su 2019. otišli u prijevremenu mirovinu / Foto V. KARUZA
Autor:
Objavljeno: 21. rujan 2019. u 14:56 2019-09-21T14:56:12+02:00

Smanjene mirovine imat će svi koji u ovoj godini odu jer je njihovo umanjenje za svaki raniji odlazak 0,3 posto, dok će sljedeće godine biti 0,2 posto. Za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu svi koji su to učinili ove godine imat će 18 posto nižu mirovinu, dok će dogodine penali biti 12 posto

ZAGREB Građani koji su ove godine otišli u prijevremenu mirovinu imat će i do šest postotnih poena nižu mirovinu nego njihovi kolege koje će, s potpuno isto godina života i staža otići u prijevremenu mirovinu sljedeće godine.

Posljedica je to Vladine odluke da od 1. siječnja ove godine u sklopu mirovinske reforme odredi penalizaciju za svaki mjesec ranijeg umirovljenja od 0,3 posto, te nove odluke da prihvati zahtjeve referendumske inicijative »67 je previše« pa da od sljedeće godine spusti penalizaciju na 0,2 posto po mjesecu.

To znači da je građanima koji su ove godine otišli u prijevremenu mirovinu pet godina prije nego što bi stekli uvjete za starosnu, mirovina umanjena za ukupno 18 posto i da bi takvu umanjenu mirovinu trebali primati do kraja života.

Građanima koji sljedeće godine pod jednakim uvjetima odu u mirovinu, nakon Vladine intervencije u još uvijek svježu reformu, ukupna penalizacija bit će 12 posto. Umirovljenik koji je ove godine otišao u mirovinu pet godina ranije i prima 2.500 kuna mjesečno kažnjen je maksimalnim umanjenjem od 18 posto, odnosno njegov je gubitak oko 540 kuna mjesečno, a radnik koji dogodine uz iste uvjete ode u mirovinu, plaćat će penale od oko 360 kuna i dobivat će 180 kuna veću mirovinu od kolege koji je upao u jedinu godinu primjene Vladine reforme.

U godinu dana razlika u primanjima je oko 2.400 kuna, a ako mirovinu prima 20 godina skupi se 48 tisuća kuna, odnosno 17 prosječnih mirovina u Hrvatskoj. No, to je izračun bez usklađivanja mirovina, jer sa svakim usklađivanjem razlika postaje sve veća.

 

Sindikalisti oprezni i ne odustaju od priprema

Iako je premijer Andrej Plenković najavio da će Vlada prihvatiti sve zahtjeve iz referendumske inicijative »67 je previše«, u sindikalnim središnjicama koje su organizirale prikupljanje referenduma još uvijek su oprezni i pričekat će da vide hoće li Plenković ispuniti najavljeno prije bilo kakvih akcija. Poručuju i to da loptica nije kod njih, da su i potpisi i odluka o tome hoće li biti referenduma sada na Saboru, a njihove će buduće akcije ovisiti o tome kako će vlast postupiti.
- Dugogodišnje nas je iskustvo naučilo da ne treba skakati na prvu, niti od radosti. Zbog nepovjerenja prema vlasti nećemo stati s pripremama - rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata na zajedničkoj konferenciji za novinare sindikalnih središnjica.
Ako se pokaže da je najava prihvaćanja svih zahtjeva tek manevar za kupovinu vremena, sindikati će, upozorava Sever, biti spremni na akcije.
- Što se tiče Vladine namjere da onima koji to žele dopusti rad i nakon 65 godine, Sever je kazao da su sindikati i ranije sugerirali Vladi da može građanima koji žele raditi dulje od 65 godine osigurati da to i učine, ali da to ne znači da se životna dob za odlazak u mirovinu treba povećati za sve na 67 godina. Tada Vlada nije prihvaćala takvu opciju.

Pravila nisu ista

Građana koji su u prijevremenu mirovinu otišli u 2019. godini trenutno ima 4.954. To je, naime, broj umirovljenika koji su, kako se navodi u statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, mirovinu po prvi put ostvarili u ovoj godini i to do 31. srpnja.

Brojka je to bez međunarodnih ugovora, odnosno riječ je o mirovinama za ljude koji imaju staž samo u Hrvatskoj. Njihova je mirovina u prosjeku 2.822 kune i za nju su radili u prosjeku 37 godina i tri mjeseca. Ne zna se, naravno, koliko je tko od njih ranije otišao u mirovinu, uz to za muškarce i žene ne vrijede ista pravila.

Muškarci u prijevremenu mirovinu mogu s navršenih 60 godina i 35 godina staža, dok je u ovoj godini za žene pravilo bilo da u prijevremenu mirovinu idu s 58 godina i četiri mjeseca starosti i 32 godine i četiri mjeseca staža.

U prosjeku su novi prijevremeni umirovljenici muškarci imali 61 godinu i jedan mjesec života, što znači da su im obračunati penali za tri godine i 11 mjeseci, odnosno mirovina im je umanjena za 14,1 posto.

Prosječna mirovina koju su ostvarili je 3.013 kuna, pa ih penalizacija u prosjeku košta oko 500 kuna mjesečno. Dogodine bi s istim uvjetima imali penalizaciju od 9,4 posto, što je 330 kuna, pa bi im mirovina bila 170 kuna veća od ovogodišnjih umirovljenika.

Ribić: Još nismo ostvarili cilj

Ana Miličević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske rekla je da bi izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje bi uvažile sve referendumske zahtjeve značile da je sindikalni cilj ispunjen, ali da nije postignut građanski cilj. Dodala je i da referendum nije cilj nego sredstvo.
- Građani imaju pravo reći na referendumu što oni smatraju proračunskim prioritetom. Njima je na ovaj način uskraćena prilika da se izjasne. Nema demokratskog prostora za njihovo izjašnjavanje - kazala je Miličević Pezelj.
Predsjednik Matice Hrvatskih sindikata Vilim Ribić također poziva na oprez, jer sindikalni čelnici imaju i previše iskustva s obećanjima koje su Vlade ranije iznevjerile.
- Još nismo ostvarili cilj, jer ono što smo dobili na mostu, mogli bismo izgubiti na ćupriji. Jednim zakonskim izmjenama će ispoštovati ono što smo mi tražili, a drugim će otvoriti pitanja koja mogu biti itekako kontraproduktivna i bolna za interese građana. Stoga ćemo čekati, kako bismo vidjeli kako će se stvari razvijati - rekao Ribić. I misli da bi bilo dobro da su građani dobili priliku izjasniti se o Vladinoj mirovinskoj reformi na referendumu, jer je zahtjev za njegovo održavanje potpisalo oko 20 posto birača, među kojima mogu biti i oni koji podržavaju tu reformu, ali preostali bi tek na referendumu mogli reći svoje mišljenje.

«Potjerani« penalizacijom

Žene su u prosjeku u mirovinu odlazile sa 58 godina i pet mjeseci pa je i njima do pune starosne mirovine nedostajalo tri godine 11 mjeseci, jer su u ovoj godini pravo na starosnu mirovinu za žene ostvaruje s navršene 62 godine i četiri mjeseca. Prosječna mirovina koju dobivaju je 2.666 kuna, pa je penalizacija od 14,1 posto odnijela mjesečno 430 kuna. Dogodine bi isti uvjeti pod kojima su otišli u mirovinu značili 9,4 postotnu penalizaciju, odnosno 290 kuna. Te su žene u prosjeku mjesečno izgubile 140 kuna, jer su ove godine otišle u mirovinu.

Na ovogodišnjoj generaciji umirovljenika, ako se u novi zakon ne ugradi i njihovo obeštećenje, država će trajno imati uštedu.

S druge strane stroža pravila, odnosno penalizacija sigurno je lani »potjerala« dio građana u mirovinu, posebice onih koji su skupili više godina staža. Lani su vrijedila pravila da mjesečna penalizacija ovisi o tome koliko netko ima staža.

Smanjenje mirovine kretalo se od 0,1 do 0,34 posto za svaki mjesec između 35 i 40 godina mirovinskog staža. Tko je imao staža bliže 40 nego 35 godina mogao je računati da će mu umanjenje mirovine biti manje nego ove godine kad se za svaki mjesec ranijeg umirovljena primanja smanjuju za 0,3 posto bez obzira na to je li netko skupio 35 ili 39 godina staža. Koliko se ljudi zbog toga odlučilo ranije umiroviti nitko ne zna.

Podaci HZMO-a otkrivaju da je lani u prijevremenu starosnu mirovinu otišlo 8.876 građana i to su podaci bez onih koji su umirovljeni po međunarodnim ugovorima, odnosno imaju mirovinu samo iz Hrvatske. Ipak, ta brojka ne odskače značajno od onih koji su u prijevremenu mirovinu otišli 2017. godine pa bi se moglo reći da Vlada svojom kratkotrajnom reformom dio ljudi možda jeste motivirala da ranije odu u mirovinu, ali da se ne radi o velikom broju građana.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.