ZAGREB Arbitražna presuda o granici sa Slovenijom Hrvatskoj možda i nije toliko mrska, iako je, zbog kompromitiranosti samog postupka, odlukom Sabora iz arbitraže izašla i presudu ne priznaje niti je misli priznati. Može se to iščitati iz jučerašnje izjave premijera Andreja Plenkovića koji je gostovao na prvom Press klubu Europa u organizaciji Predstavništva Europske komisije.

»Ako pogledate samu arbitražnu presudu – ne govorim da je prihvaćamo niti da ona za nas ima neko pravno značenje – ali u mnogim aspektima kad je riječ o kopnenoj granici, ona slijedi temeljno načelo koje je hrvatski pravni tim cijelo vrijeme zastupao, a to je katastarska granica«, ustvrdio je jučer premijer.

Plenković, koji se veseli što njegov slovenski kolega Miro Cerar u utorak dolazi na sastanak u Zagreb, smatra da dvije zemlje moraju naći »nekakav srednji put koji bi riješio pitanje granica«. Cerar je u Zagreb trebao doći još krajem rujna, ali je posjet otkazao nakon Plenkovićeva govora na Općoj skupštini UN-a u New Yorku. Novi susret dogovoren je prošlog tjedna, na marginama Europskog vijeća u Bruxellesu.

Dvoznačan odgovor 

– Dobro je da premijer Cerar dolazi u Zagreb. To pokazuje zrelost, dobrosusjedske i prijateljske odnose dviju zemalja – ocijenio je Plenković ponovivši da dvije zemlje trebaju raditi na približavanju stavova u onim točkama oko kojih postoji suglasje, a o ostalima treba nastaviti razgovore. Na pitanje je li Hrvatska spremna pristati na provedbu onog dijela arbitražne presude koji se odnosi na kopno, Plenković nije izravno odgovorio. Ustvrdio je tek da će se razgovarati »o svim aspektima kopnene granice oko kojih se možemo usuglasiti« te da je Hrvatskoj »važno da riješimo pitanje granice dugoročno, na način koji je prihvatljiv za obje zemlje«.

– U svakom slučaju, konačan rezultat mora biti plod dogovora dviju zemalja – kazao je premijer.

Unatoč velikim očekivanjima uoči današnjeg sastanka premijera Hrvatske i Slovenije Andreja Plenkovića i Mira Cerara u Zagrebu na jednoj i drugoj strani, malo je vjerojatno da će taj sastanak biti prijeloman i da će donijeti rješenje arbitražnog spora između Zagreba i Ljubljane. Velika su očekivanja prije rezultat psihoze stvorene oko čak tromjesečnih nastojanja da do tog susreta uopće dođe nakon Cerarovog rujanskog otkazivanja dolaska u Zagreb, nego približavanja stajališta dviju strana.

Na to, naime, upućuju izjave koje dolaze s jedne i druge strane. Na slovenskoj strani sve se svodi na pitanje je li Ljubljana spremna na kompromis, koji bi onda značio i odstupanje od arbitražnog sporazuma i arbitražne odluke? Odgovor na to pitanje u ovom je trenutku dvoznačan.

Ispraćen apelima 

Već sam Cerarov dolazak u Zagreb upućuje na zaključak da je on ipak otvoren za kompromis. Jer da nije, i da ne želi razgovarati ni o čemu drugome osim o implementaciji arbitražne odluke, Cerar vjerojatno ne bi ni dolazio u Zagreb, s obzirom na jasnu Plenkovićevu poruku u Bruxellesu da se u pogledu neprihvaćanja arbitraže od strane Zagreba na hrvatskoj strani ništa nije promijenilo.

No Cerar je istodobno u Sloveniji na put u Zagreb ispraćen apelima da ne popušta i da ne odstupa od arbitražnog sporazuma ni za milimetar. Nakon jučerašnjeg Cerarovog sastanka s koalicijskim partnerima uoči njegova odlaska u Zagreb šef socijaldemokrata Dejan Židan podsjetio ga je da ima mandat isključivo za razgovor o implementaciji arbitražne odluke, što je najavio i sam premijer, dok je slovenski šef diplomacije Karl Erjavec bio još rječitiji, kao i obično. Erjavec je izrazio nadu da Cerar u Zagrebu neće ništa potpisati i da se neće na bilo što obvezati jer on, kako kaže, ima slabo iskustvo s hrvatskom politikom.

Erjavec tvrdi da Hrvatska ne poštuje dogovore. Stoga naglašava da Slovenija ne smije pristati na raspravu o uključivanju arbitražne odluke u bilateralni sporazum, jer to bi značilo odstupanje od arbitražne odluke, nadajući se da će Cerar hrvatskoj strani dati na znanje kako će Slovenija postupati nakon 29. prosinca, kada istječe rok za početak implementacije arbitražne odluke.

Time je slovenski šef diplomacije ponovo odbacio neformalne prijedloge hrvatske strane da se sadržaj arbitražne presude, uz minimalne korekcije, prihvati kao bilateralni sporazum, uvjeravajući da je Hrvatska nevjerodostojan partner i da je više puta iznevjerila dogovore, pa bi to mogla učiniti i ovog puta.

Erjavec, naime, najavljuje slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog arbitraže pred Sudom EU u Luksemburgu, a spominje i mogućnost da Europska komisija preuzme tužbu protiv Hrvatske, što se spominje u zapisniku srpanjskog kolegija Europske komisije posvećenog arbitraži.

Problemi i incidenti 

Erjavec smatra i da Slovenija ne treba oklijevati s implementacijom arbitražne odluke, osobito na moru gdje je, kako kaže, granična crta određena jasno i precizno i može se, tako barem misli Erjavec, implementirati i bez Hrvatske. Paradoksalno je što Erjavec potencira implementaciju arbitraže na moru, gdje je Slovenija, uvjetno rečeno, prošla nešto bolje, dok Hrvatska, koliko se može čuti, ne bi imala ništa protiv implementacije arbitražne odluke na kopnu, gdje je Hrvatska prošla bolje.

Što bi konkretno značila implementacija arbitraže na moru Erjavec jučer nije detaljnije obrazlagao, ali da je svjestan posljedica jasno je iz onoga što je rekao u subotnjem intervjuu mariborskoj Večeri: »Mislim da bismo na terenu morali imati pristup koji sam predlagao još u srpnju. Ispalo je da smo izgubili pola godine. Tada bismo bili još djelotvorniji, jer hrvatska strana zbog Piranskog zaljeva ne bi riskirala svoju turističku sezonu. Hrvatska vlada svjesna je da turisti ne bi došli ako bi znali da će svjedočiti incidentima i problemima, o kojima bi se raspisali europski mediji«.

Drugim riječima, Erjavec smatra da slovenska strana treba jednostrano implementirati arbitražnu granicu u Piranskom zaljevu, potpuno svjestan da bi to moglo rezultirati incidentima i problemima, očekujući, međutim, da hrvatska strana ne bi reagirala da ne ugrozi turističku sezonu. Riječ je, podsjetimo, o istom političaru koji je svojedobno najprije prijetio blokadama hrvatske turističke sezone u slučaju hrvatskog odbijanja arbitraže, nakon čega je hrvatske novinare optužio da su ga pogrešno interpretirali.