Foto Denis Lovrović
Ovi rezultati pokazuju koliko se trendovi u turizmu brzo mijenjaju i koliko je važno pratiti tu dinamiku s ciljem zadržavanja konkurentne pozicije na svjetskoj turističkoj karti - poručio je Stančić
U Ministsrtvu turizma predstavljeni su rezultati istraživanja „Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS Ljeto 2017.“ Predstavili su ih ministar turizma Gari Cappelli, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić te voditeljica projekta „TOMAS Ljeto 2017.“ u Institutu za turizam, Zrinka Marušić. Istraživanje je proveo Institut za turizam od srpnja do listopada 2017. godine u sedam primorskih županija, obuhvativši 67 većih mjesta duž obale te na otocima, na uzorku od 5.950 ispitanika sa 18 emitivnih tržišta.
Kroz istraživanje su se prikupili i analizirali podaci o strukturi gostiju, obilježjima putovanja i boravka u destinaciji, potrošnji te zadovoljstvu gostiju turističkom ponudom. Rezultati pokazuju da su dosadašanje akativnosti pridonjele pozitivnim iskoracima u razvoju hrvatskog turizma.
– Hrvatskoj se nije dogodio slučajni turizam, Hrvatska je turistički organizirana zemlja. Rezultati su potvrdili kako su naše dosadašnje aktivnosti pridonijele pozitivnim iskoracima u razvoju hrvatskog turizma, da se potrošnja gostiju povećava i da Hrvatska nije samo prepoznata kao destinacija sunca i mora već veliki značaj imaju i gastronomija, aktivni odmor i ostali selektivni oblici turizma – istaknuo je Cappelli.
Kod ispitivanja stupnja zadovoljstva u ‘igri’ su bila 33 elementa ponude. Rezultati bi itekako mogli biti od koristi onima koji kroje destinacijske strategije. Gosti, naime, sve prepoznaju i vrednuju, pa dok raste zadovoljstvo čistoćom plaža u koje se ulagalo, nisko je zadovoljstvo biciklističkim stazama koje ulaganja tek čekaju. Najmanje je zadovoljstva s programom za lošeg vremena. Na sreću, prošlo je ljeto bilo mahom suho.
Direktor HTZ-a Staničić naglasio je kako će se dobiveni rezultati istraživanja koristiti u daljnjem osmišljavanju i provođenju ključnih aktivnosti vezanih uz jačanje nacionalnog turističkog brenda zemlje.
– Uvid u motivaciju, stavove, potražnju, ali i eventualne kritike naših gostiju omogućuju nam da još preciznije i konkretnije kreiramo i usmjeravamo svoje promotivne aktivnosti na točno ciljane goste sukladno njihovim preferencijama. Ovi rezultati pokazuju koliko se trendovi u turizmu brzo mijenjaju i koliko je važno pratiti tu dinamiku s ciljem zadržavanja konkurentne pozicije na svjetskoj turističkoj karti – poručio je Stančić.
Rezultati istraživanja pokazali su vidljive promjene u stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj u odnosu na 2014. godinu kada je posljednji put provedeno ovo istraživanje. U najkraćem; dolaze nam sve obrazovaniji gosti, češće u pratnji partnera nego li obiteljski, sve više je onih koji dolaze po prvi put i gosti su nam sve veći potrošači!
U odnosu na 2014. godinu postotak onih gostiju što ih ništa nije zasmetalo pao je sa 72 na 64 posto. Njih 16 posto zasmetale su prometne gužve, 13 posto neprimjereno odloženo smeće, gužve na plažama i neugodni mirisi. Gužve na javnim površinama smetaju 11 posto gostiju, a isti je postotak onoh koje je zasmetala nemogućnost razdvajanja otpada, dok je buka problematična za njih 10 posto.
Prosječna starost turista koji posjećuju Hrvatsku je 41,5 godina, od čega je 54 posto turista u dobi od 30 do 49 godina, 19 posto je mlađih od 30, a 27 posto starijih od 50 godina. U odnosu na 2014. godinu značajnije se povećava udio turista s mjesečnim primanjima kućanstva većim od 3.000 eura (s 26 posto u 2014. na 40 posto u 2017.). Najveći broj gostiju dolazi u pratnji partnera (48 posto), a slijedi dolazak u krugu obitelji (38 posto) pa s prijateljima (10 posto). Ovo je prvi put otkako se provodi istraživanje da je dolazak s partnerom postao najčešći oblik dolaska. Znatno je povećan i udio ‘novih’ gostiju, onih koji posjećuju Hrvatsku po prvi puta (s 18 posto u 2014. na 33 posto u 2017.) I nadalje je, kao prijevozno sredstvo za dolazak u Hrvatsku, najzastupljeniji dolazak automobilom (78 posto). Bilježi se i rast dolaska zrakoplovom (s 11 posto u 2014. na 15 posto u 2017.).
Iako pasivni odmor na moru motivira na dolazak u Hrvatsku više od polovice svih gostiju (55 posto), njegova važnost značajno je smanjena u odnosu na 2014. godinu (sa 75 posto na 55 posto). Sve veću važnost pri odabiru Hrvatske kao destinacije imaju gastronomija i motivi povezani s aktivnim odmorom. Kao motiv dolaska javljaju se iskustva i doživljaji (31 posto), gastronomija (29 posto), upoznavanje prirodnih ljepota (26 posto), zabava (24 posto) bavljenje sportom i rekreacijom (20 posto) te niz drugih motiva kao što je wellness (8 posto), zdravstveni razlozi (7 posto)…
Glavni izvor informacija je Internet na kojeg se oslanja 44 posto gostiju 2017. u odnosu na 30 posto u 2014. godinu. Zanimljiv je podatak da se daleke 1997. godine na Internet oslanjalo 1.5 posto gostiju. Nakon Interneta slijede mediji putem kojih informacije prikuplja 25 posto turista. Svaki drugi gost rezervira smještaj izravno sa smještajnim objektom, a 38 posto koristi usluge turističke agencije pri rezervaciji smještaja. Povećava se udio gostiju koji unaprijed rezerviraju smještaj; za 12 postotnih bodova povećan je udio gostiju koji koriste usluge turističke agencije, a za 8 postotnih bodova onih koji rezerviraju smještaj izravno sa smještajnim objektom. Raste udio onih koji smještaj rezerviraju više od tri mjeseca prije polaska na put.
Prosječna dnevna potrošnja turista iznosi 79 eura po osobi i noćenju što predstavlja rast od oko 19 posto u odnosu na 2014. godinu kada je iznosila 66 eura. U strukturi prosječnih dnevnih izdataka 49 posto se odnosi na uslugu smještaja, 17 posto na uslugu hrane i pića izvan usluge smještaja, a 34 posto na sve ostale usluge. Dok su izdaci za smještaj porasli za oko 7 posto, izdaci na sve ostale usluge porasli su 33 posto. To govori da je povećana važnost izvansmještajne potrošnje. Najviše su u prosjeku trošili gosti iz SAD-a (158 eura), Velike Britanije (139 eura), Španjolske (126 eura), Rusije (121 eura). Domaći gosti u prosjeku troše 69 eura. Visoko su po potrošnji i gosti iz Srbije (95 eura), što ih na ljestvici stavlja primjerice ispred Austrije, Nizozemske, Italije, Njemačke…
Gosti su zadovoljni većinom elemenata ponude, a i dalje su najlošije ocijenjeni elementi ponude destinacije. Najbolje ocijenjeni elementi ponude su ljepota prirode i krajolika, ljubaznost osoblja u smještajnom objektu, osobna sigurnost, pogodnost za provođenje obiteljskog odmora i ugođaj, odnosno atmosfera. Ujedno su ti aspekti ponude, uz kvalitetu smještajne i ugostiteljske ponude, elementi kojima su ispitanici dali bolje ocjene Hrvatskoj nego li konkurentskim destinacijama kao što su Portugal, Španjolska, Italija, Turska, Francuska, Grčka, Slovenija, Crna Gora. Istaknuo je to više puta i sam ministar.
Pokazalo je, međutim, istraživanje i da su pred nama novi izazovi. Prva upozorenja su tu; pad zadovoljstva gostoljubivošću, gastronomskom ponudom, vrijednošću za novac u odnosu na konkurente…. Ministar Capelli za to vidi riješenja. Sažeo ga je u pozivu koji kaže: “Idemo raditi kvalitetne strategije svojih destinacija!” Pače, ne dvoji Capelli kako će prvo slijedeće istraživanje donijeti još veću ocjenu zadovoljstva gostiju, tim više što će obuhvatiti i kontinentalni turizam.
