Brojne nejasnoće

Tržište toplinske energije postoji samo na papiru. Što će biti s razdjelnicima – ne zna se?

Bojana Mrvoš Pavić

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

Korisnici centralnog grijanja to grijanje mogu nabaviti samo od prirodnih monopolista na svom području. Što »tržište« u zakonu znači i radi, jedno je od neodgovorenih pitanja upućenih Ministarstvu zaštite okoliša i energetike



ZAGREB Još uvijek nije poznato kad će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u javno savjetovanje pustiti prijedlog izmijenjenog Zakona o tržištu toplinske energije koji predviđa, između ostalog, i nastavak ugradnje razdjelnika topline. U kojoj je fazi izrada zakona, koje će izmjene donijeti i tko su članovi radne skupine koja na njemu radi – pitanja su na koja Ministarstvo Novom listu nije odgovorilo niti nakon tri tjedna od upita. Ranije nam je, u listopadu, samo potvrdilo da obaveza ugradnje i korištenja razdjelnika ostaje te da u izradi nacrta prijedloga zakona, uz stručnjake Ministarstva, sudjeluje i Energetski institut »Hrvoje Požar«. Izmjene zakona već se dugo očekuju, otkad je u travnju 2017. isto Ministarstvo objavilo studiju Ekonomskog instituta, prema kojoj su razdjelnici ekonomski neisplativi. Sad se, unatoč tome, najavljuje nastavak njihove ugradnje, dok u zakonu ostaje i »tržište«.


Stalni opskrbljivači


Iz Ministarstva ne odgovaraju na pitanje zbog čega će u zakonu ostati »tržište«, kojeg na terenu nema, jer kupci centralnog grijanja to grijanje nabaviti mogu samo od prirodnih monopolista na svom području, jedinih opskrbljivača kao što su Energo, HEP Toplinarstvo i drugi. Što »tržište« u zakonu znači i radi, jedno je od neodgovorenih pitanja upućenih Ministarstvu.


Da tržišta nema, osim u zakonu, potvrđuju i natječaji javnih ustanova za kupnju toplinske energije u kojima kupci, primjerice vrtići, policijske uprave i drugi naglašavaju kako toplinu kupuju pregovaračkim postupkom zbog »nepostojanja tržišnog natjecanja zbog tehničkih razloga«. Taj je razlog, naime, samo jedan dobavljač toplinske energije na području centralnog grijanja pa potrošači zapravo nemaju izbora, odnosno konkurencije od koje bi kupovali toplinsku energiju. Potencijalnim je tržišnim takmacima u sustavu centralnog grijanja neisplativo konkurirati prirodnim, postojećim monopolistima pa ni potrošači nemaju kome prijeći. Kako je našem listu odgovoreno i iz Hrvatske energetske regulatorne agencije, u slučaju postojećih centralnih toplinskih sustava s (redovito) jednim proizvođačem toplinske energije, »malo je vjerojatna pojava novih opskrbljivača«. Na pitanje tko osim Energa u Rijeci čini tržište iz zakona te koliko se potrošača u Rijeci prebacilo nekom drugom opskrbljivaču toplinskom energijom i kojem, iz HERA-e je odgovoreno kako se u Rijeci nisu pojavili novi opskrbljivači pa nije bilo niti promjena opskrbljivača u centralnim toplinskim sustavima.




Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je u veljači prošle godine, kako doznajemo, zaprimila anonimnu prijavu grupe građana – potrošača o nepostojanju tržišta toplinske energije, kojoj je priložena bila i molba da Agencija napravi sektorsko istraživanje o tome je li, i koju štetu nepostojanje tržišta nanijelo hrvatskim potrošačima. Na pitanje je li Agencija i što oko te prijave poduzela, iz AZTN-a odgovaraju kako su zaključili da u sadržaju zaprimljenog podneska »nije bilo dovoljno indicija za utvrđivanje zlouporabe vladajućeg položaja«. Zadnje mišljenje na Zakon o tržištu toplinske energije, kažu, dali su 2013. godine, a u međuvremenu im Ministarsvo zaštite okoliša i energetike nije dostavilo zahtjev za davanjem miišljenja. Podsjetimo, zakonom je 2013. godine uvedeno »tržište« toplinske energije, na kojem takmaca nema no zato opskrbljivači mogu formirati svoje cijene kao da tržište postoji.


Uvođenje kalorimetra


Profesor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Ivica Džeba prvi je prije tri godine na Ustavnom sudu podnio zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o tržištu toplinske energije, nakon kojeg je uslijedilo njih još nekoliko. Do sada ocjene Ustavnog suda nije bilo, dok se Vlada prije nešto više od godinu dana očitovala Ustavnom sudu o podnesenom zahtjevu te mu predložila da prijedlog odbaci. Na pitanje možemo li dobiti cjelovito očitovanje Vlade Ustavnom sudu, iz Ministarstva energetike našem listu nije odgovoreno.


Prof. Džeba upozorava na dokument Analiza i podloga za energetsku strategiju RH-Zelenu knjigu, koju su izradili u Energetskom institutu Hrvoje Požar, istom onom čiji stručnjaci sudjeluju i u izradi Zakona o tržištu toplinske energije. U tom dokumentu stoji kako će do 2020. godine u svim sustavima biti uvedeno individualno mjerenje kod krajnjih potrošača, što bi značilo u toplinarstvu uvođenje kalorimetara, budući da razdjelnici nisu mjerilo. Osim toga, fiksni dio računa za isporučenu toplinsku energiju plaćao bi se preko računa zgrade, iz pričuve, kako je i ranije pisao naš list. To će, napominje Džeba, povećati naplativost potraživanja toplana prema krajnjim kupcima, ali će i građani koji uredno plaćaju pričuvu, fiksni dio računa za toplinu, koji primjerice u Zagrebu iznosi od 25 do 40 posto, plaćati onima koji pričuvu ne plaćaju. »Zato treba obavijestiti sve predstavnike suvlasnika i vlasnike stanova da ne sklapaju nikakve dodatne ugovore koji bi ih obavezivali na razdvajanje računa za toplinsku energiju«, upozorava Džeba.