Sukob oko demografije

Tri i pol milijarde kuna stajale bi tri mjere predsjednice Grabar Kitarović

Jagoda Marić

Nl arhiva

Nl arhiva

Pa i Vlada bi htjela imati  nekoliko milijardi godišnje koje može dati građanima da podižu djecu i osiguraju bolji život za svoje obitelji. Ali te milijarde koje  bismo podijelili građanima, od građana moramo i uzeti, rekao nam je jedan član Vlade neslužbeno



ZAGREB Pa i Vlada bi htjela imati  nekoliko milijardi godišnje koje može dati građanima da podižu djecu i osiguraju bolji život za svoje obitelji. Ali te milijarde koje  bismo podijelili građanima, od građana moramo i uzeti, tako nam je jedan član Vlade neslužbeno odgovorio na pitanje ima li u Vladi volje da se provede demografske mjere ili dio mjera koje je u ponedjeljka predstavila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.


Ministri su inače suzdržani u službenim reakcijama na te mjere, ne žele se upuštati ni u procjenu koliko bi cijeli paket koštao i od kuda bi se taj novac namaknuo. No, u neslužbenim razgovorima ističu da se može uzeti jedino tim istim građanima i gospodarstvu.


S druge strane iz Ureda predsjednice pojašnjavaju da univerzalni dodatak od 1.200 kuna  za drugo ili svako sljedeće dijete u obitelji ne bi značio da se  mora pronaći dodatnih gotovo šest milijardi kuna godišnje, jer bi zapravo ta mjera zamijenila poreznu olakšicu za dijete, odnosno sredstva kojih se država sada odriče kroz porezne olakšice preusmjerile bi se na univerzalni dodatak.




To bi značilo da bi dodatak za drugo dijete, umjesto porezne olakšice, bio 1.200 kuna bez obzira koliku netko ima plaću. U tom slučaju puno bi bolje prošli oni s nižim plaćama jer oni u slučajevima da imaju minimalnu plaću ili plaću od primjerice četiri tisuće kuna od olakšice za drugo dijete nemaju puno koristi.


Nije jasno ni bi li se ta mjera odnosila na djecu koja se tek trebaju roditi i zašto se univerzalni dodatak primjenjuje tek na drugo, ali ne i na prvo dijete. 


U slučaju ako bi se sredstva od poreznih olakšica i postojeći doplatci utopili u univerzalni dodatak, prema procjenama nekih naših sugovornika iz Vlade to bi iziskivalo 1,2 milijarde kuna godišnje veći izdatak. 


Otprilike isto toliko bi državu koštalo i  delimitiranje porodiljnih naknada  za drugih šest mjeseci porodiljnog dopusta, a oko milijardu kuna bi se dodatno moralo izdvojiti za besplatan prijevoz djece u osnovnim i srednjim školama.


Spomenute oko tri i pol milijarde za tri mjere možda bi se doista u proračunu mogle naći pomnijom preraspodjelom, ali to znači da bi Vlada morala donijeti političku odluku da nekome uzme taj novac ili da uvede nove namete ili da poveća proračunski deficit.