Problem za okoliš

Trgovci ne poštuju pravila o štednji plastičnih vrećica. Zašto?

Bojana Mrvoš Pavić

Foto D. Kovačević

Foto D. Kovačević

Da su plastične vrećice problem, prepoznalo je mnogo država u svijetu koje ih naplaćuju i oporezuju, a neke države su ih potpuno zabranile kako bi zaštitile okoliš



ZAGREB Iako su s prvim danom ove godine na snagu stupila nova pravila vezana uz plastične vrećice radi smanjenja njihove uporabe, na terenu se čini da ih svi ne poštuju. Naime, stupanjem na snagu izmjena i dopuna Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, svi su prodavatelji od početka godine dužni naplatiti potrošačima sve lagane plastične vrećice, dakle sad i vrećice za nošenje čija je debljina manja od 50, a veća od 15 mikrona.


Najtanje vrećice, one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona i dalje su besplatne, no prodavatelj je obvezan na vidljivom mjestu potrošača upozoriti natpisom »Vrećice koristite štedljivo«. Riječ je o vrećicama u kojima kupujemo, primjerice, voće i povrće, meso, i koriste se zbog higijenskih razloga, a ne radi nošenja.


I dok su neke trgovine istaknule upozorenje čiji je cilj smanjenje uporabe najtanjih vrećica, u nekim trgovinama i na tržnicama takvih upozorenja nema. Kažu to i Prijatelji životinja, pozivajući ekološki osviještene građane da prijave one koji plastične vrećice ne naplaćuju.




»Dok se neke trgovine vrlo ozbiljno i precizno pridržavaju ove zakonske odredbe, neke ih u potpunosti zanemaruju. Stoga smatramo da takve treba prijaviti nadležnim institucijama«, poručuju iz Prijatelja životinja, udruge koja godinama upozorava na štetnost uporabe plastičnih vrećica. Zbog njihovog besplatnog i nekontroliranog dijeljenja, napominju, potrošači su izgubili svijest o stvarnoj cijeni tih vrećica – koju naposlijetku plaća okoliš.


Da su plastične vrećice problem, prepoznalo je mnogo država u svijetu koje ih naplaćuju i oporezuju, a neke države su ih potpuno zabranile kako bi zaštitile svoj okoliš te životinjski svijet na kopnu i u moru, podsjećaju Prijatelji životinja.


Osim što se iznimno sporo razgrađuju i predstavljaju ozbiljan ekološki problem, plastične vrećice su opasnost za životinje koje ih mogu pojesti ili se zapetljati u njih. Hrvatska, kao turistička zemlja, ima posebne interese zaštititi svoje more, nacionalne parkove, rijeke, jezera i šume od plastičnih vrećica.


Recikliranje, iako je poželjno i korisno, nije ekonomično i teško je provedivo. Samo oko jedan posto vrećica završi na recikliranju, koje ne rješava problem njihove daljnje neumjerene proizvodnje zbog koje se troše golemi resursi i toksične kemikalije. Prioritet bi, smatraju Prijatelji životinja, trebalo biti drastično smanjenje i prestanak proizvodnje plastičnih vrećica i druge plastične ambalaže, njihova ponovna uporaba i reciklaža te prelazak na višekratno iskoristive platnene vrećice i torbe. Jedna osoba uporabom platnene vrećice u prosjeku štedi 288 plastičnih vrećica godišnje.