Zbunjujući pravilnik

‘Tko je ovo smislio’? Računovođe šokirane novim propisom koji dodatno komplicira administraciju

P. N.

Kad kao porezni obveznik i računovođa pomislim da ne može gore, vi se potrudite, nadmašite sebe i donesete ovakav nacrt Pravilnika. Iskreno, za početak bi me radovalo da upoznam osobu ili osobe koje su se potrudile sastaviti ovakav dokument, kaže jedna računovotkinja



‘Pokušava li Vlada ovime dodatno ubrzati useljavanje’ – pitanje je koje se postavlja među računovođama i ostatku struke otkako je u javnost dospio novi Nacrt Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. 


Jedna od računovotkinja sastavila je, prenosi portal rep.hr, poduži komentar citirajući pri tome članke pravilnika koji su je se posebno dojmili. 


Prenosimo njene osnovne opservacije.




Članak 23. ovog dokumenta propisuje kako je u slučaju printanja knjigovodstvene isprave koja je kreirana u elektroničkom obliku, papirnom dokumentu potrebno osigurati vjerodostojnost na način da ga potpiše odgovorna osoba. Iz samog članka nije jasno misli li se pri tome na primatelja ili izdavatelja, ali računovotkinja upozorava kako je to u suprotnosti s člankom 9. stavkom 5. Zakona o radu ako se misli na izdavatelja.


Članak 24. Pravilnika već u prvom stavku definira kako pretvorbu knjigovodstvene isprave izvorno kreirane u papirnatom obliku mogu vršiti osobe koje su za tu svrhu certificirane od strane nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj, no iz njega nije jasno o kakvom se točno certifikatu radi. Drugi stavak propisuje kako se nakon skeniranja kreira zapis svojstava skenirane slike s mehanizmom osiguranja integriteta, čijom se naknadnom provjerom u svakom trenutku može utvrditi je li na skeniranoj slici nakon skeniranja napravljena i najmanja promjena. Treći stavak propisuje kako je za vrijeme cijelog postupka pretvorbe isprave izvorno kreirane u papirnatom obliku u elektronički oblik potrebno je voditi revizijski trag na računalu koji evidentira sve relevantne podatke o postupku skeniranja: operatera, radnoj stanici, vremenu skeniranja i metoda poslovne kontrole. Četvrti stavak nalaže da se po završenom skeniranju u jedinstveni omot objedinjuju skenirana slika i podaci o osiguranju integriteta i revizijski trag, dodaje rep.hr.


Članak 27. dodatno opterećuje računovođe uvođenjem obaveza koje bi zbunile i dobar dio informatičara. Po njemu su porezni obveznik i osobe koje za njega vode poslovne knjige putem računalne mreže i interneta dužni na zahtjev poreznog tijela dostaviti na uvid u obliku elektroničkog zapisa koji uključuje podatke o mrežnim adresama (URL) mrežnih i internet podataka, uključujući IP adrese podataka koje izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice te podatke s mrežnih stranica, uključujući sve razine mrežnih stranica, kao i podatke o korisnicima prijavljenim na mrežnoj stranici koju vodi porezni obveznik.


Posebno je sporan prvi stavak članka 28., koji propisuje da porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige, na zahtjev poreznog tijela, a u svrhu prikupljanja podataka s računala i druge opreme te podataka na internetu i mrežnih podataka koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice, moraju omogućiti pristup računalima i drugoj opremi na kojoj se nalaze navedeni podaci te predati računalo na kojem se nalaze podaci u svrhu izuzimanja, popisivanja i zapljene računala. S obzirom da računovođe koriste računalo kao sredstvo za rad s više klijenata, upitno je koliko će ih članak onemogućavati u njihovom radu i drugim obavezama koje moraju izvršiti.


Nadalje, članak 37. propisuje nove obaveze – između ostalog, on propisuje kako se za svaki računalni sustav, odnosno program koji se koristi za pohranu ili rad s elektroničkim dokumentima i drugim elektroničkim zapisima, porezni obveznik treba odrediti osobu koja je odgovorna za zaštitu podataka, redovitu izradu sigurnosnih kopija te za postupak obnove podataka u slučaju greške ili gubitka podataka.


Članak 38. nameće dodatne obveze za sve porezne obveznike ili njihove računovođe koji uvode ili mijenjaju program, bazu podataka ili format zapisa. Oni u pisanom obliku moraju opisati svrhu, opseg i način korištenja programa, minimalne hardverske i softverske zahtjeve, predviđeni način trajne pohrane zapisa, mjere zaštite zapisa od neovlaštenog pristupa, mijenjanja i gubitka podataka, format i strukturu zapisa te tehnologiju koja će osigurati pristup podacima ako je predviđeno čuvanje izvan izvornog hardverskog i softverskog okruženja.


Nacrt pravilnika trenutno se nalazi na e-Savjetovanju na kojem se mogu postaviti pitanja i primjedbe na njega. Tamo je postavljen 21. siječnja, a komentiranje će biti moguće do 18. veljače.


“Kad kao porezni obveznik i računovođa pomislim da ne može gore, vi se potrudite, nadmašite sebe i donesete ovakav nacrt Pravilnika. Iskreno, za početak bi me radovalo da upoznam osobu ili osobe koje su se potrudile sastaviti ovakav dokument, da im od srca čestitam na činjenici što uspijevaju nagomilane apsurde, nelogičnosti i abnormalno kompliciranu administraciju ove zemlje podići za još nekoliko stepenica naviše.. Jer to je prava virtuoznost !” – prenosi rep.hr jedan od prvih komentara u kojem računovotkinja iskazuje svoje nezadovoljstvo.